Akcija za ljudska prava upozorava da neke odredbe radnih verzija Zakona o sudovima, Zakona o Sudskom savjetu i pravima i dužnostima sudija i Zakona o državnom tužilaštvu, ozbiljno ugrožavaju autonomiju sudija, drastično sužavaju krug kandidata koji mogu biti birani na više pozicije u sudstvu i tužilaštvu, i donose nejasne kriterijume za ocjenjivanje kandidata.

Posebno zabrinjava odredba Zakona o sudovima kojom se sudije obavezuju da poštuju načelni pravni stav koji zauzme Sjednica sudija njihovog suda, jer predstavlja atak na samostalnost i nezavisnost svakog sudije. Sudija je u odlučivanju vezan samo Ustavom i zakonom, a ne mišljenjima kolega sudija.

Predviđa se da isključivo sudije mogu da konkurišu za sudiju Višeg suda ili Apelacionog suda ili Vrhovnog suda, odnosno isklučivo tužioci mogu postati rukovodioci tužilaštava ili Vrhovni državni tužilac. Takvo ograničenje prava drugim pravnicima, npr. advokatima i profesorima da budu birani, značajno smanjuje broj potencijalnih kandidata i mogućnost izbora najboljih stručnjaka.

Uslovi za izbor članova Sudskog i Tužilačkog savjeta ne uključuju kriterijume za sprječavanje konflikta interesa, odnosno omogućavaju politički uticaj preko supružnika ili bliskih srodnika, a omogućava se i da prethodno disciplinski kažnjene sudije i tužioci, odnosno oni koji se nijesu isticali u radu budu birani u savjete.

Kriterijumi za izbor i napredovanje sudija su i dalje neprecizni i otvoreni za proizvoljna tumačenja, a Akcija za ljudska prava posebno ukazuje na posebno zabrinjavajući kriterijum kojim se putem intervjua ocjenjuje kandidatovo “socijalno razumijevanje uloge sudije u društvu i ekonomskih i društvenih prilika”.

U prilogu su detaljnije primjedbe HRA na radne verzije zakona:

1) o sudovima – preuzmite ovdje;

2) o Sudskom savjetu i pravima i dužnostima sudija – preuzmite ovdje,

3) o državnom tužilaštvu – preuzmite ovdje.

Ove primjedbe su dostavljene Radnoj grupi 10. i 11. jula, a svim poslanicima na mail adrese 15. jula.