NVO Akcija za ljudska prava danas je Ustavnom sudu Crne Gore podnijela inicijativu za ocjenu ustavnosti odredbi članova 13, 18, 21 i 23 Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB), koji je stupio na snagu 23. marta 2026. godine.

Inicijativom se osporava saglasnost navedenih odredbi sa Ustavom Crne Gore i potvrđenim međunarodnim ugovorima o zaštiti ljudskih prava.

Šta je sporno u Zakonu o ANB-u?

Osporene odredbe zajednički imaju isti ključni nedostatak – omogućavaju zadiranje u privatnost građana bez prethodne sudske kontrole i bez djelotvornih nezavisnih zaštitnih mehanizama:

Član 13 daje ANB-u ovlašćenje da bez sudskog odobrenja pristupa bazama podataka državnih i lokalnih organa, banaka, zdravstvenih ustanova i drugih subjekata koji vode evidencije o građanima, uključujući medicinsku i finansijsku dokumentaciju.

Član 18 uvodi tajno praćenje, osmatranje i elektronsku pretragu na javnim mjestima bez prethodnog sudskog odobrenja, čime se ukida ranije postojeća obaveza sudske kontrole za primjenu audio i video nadzora.

Član 21 formalno uvodi sudsku kontrolu mjera tajnog nadzora, ali koristi neprecizne pravne standarde, ne definiše šta je hitan slučaj koji dozvoljava direktoru ANB-a da samostalno odobri mjere, i ne pruža dovoljne garancije za naknadnu pravnu zaštitu građana.

Član 23 omogućava prikupljanje podataka o lokaciji građana putem elektronskih komunikacija bez sudskog odobrenja, što je u direktnoj suprotnosti sa odlukom Ustavnog suda Crne Gore iz 2014. godine, kojom je ovlašćenje policije za takvo postupanje ocijenjeno kao neustavno.

Kršenje Ustava i međunarodnih standarda

Inicijativom se ukazuje da osporene odredbe nijesu u saglasnosti sa čl. 40 i 42 Ustava Crne Gore (pravo na privatnost i tajnost komunikacija), te sa čl. 8 Evropske konvencije o ljudskim pravima i čl. 17 Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima.

Na iste propuste zakona prethodno su ukazali i Komitet Ujedinjenih nacija za ljudska prava u zaključnim zapažanjima o Crnoj Gori iz maja 2025. godine, kao i Specijalna izvjestiteljka UN-a za pravo na privatnost u komunikaciji od septembra 2025. godine. Nedavno je i Agencija za sprječavanje korupcije (ASK) kritikovala, pored ostalog, i član 21 Zakona o ANB koji se ovom inicijativom osporava. Evropski sud za ljudska prava u više presuda (S. i Marper protiv Ujedinjenog Kraljevstva, Roman Zakharov protiv Rusije, Grande Oriente d’Italia protiv Italije) naglasio je da mjere tajnog nadzora moraju biti praćene jasnim zakonskim kriterijumima, prethodnom sudskom kontrolom i djelotvornim pravnim lijekovima.

Zakon o ANB-u narušava elementarne ustavne garancije prava na privatnost. Pravo na privatnost nije privilegija – to je osnovno pravo svakog građana. Upravo zato smatramo da je neophodno da Ustavni sud hitno ocijeni ustavnost ovih odredbi i zaštiti građane od mogućih zloupotreba.

Zahtjev za prioritetnim odlučivanjem

Pored pokretanja postupka, HRA je od Ustavnog suda tražila da o ovom predmetu prioritetno odluči u skladu sa Poslovnikom Ustavnog suda, imajući u vidu da se radi o pitanju od posebnog značaja za zaštitu prava i sloboda građana, te za demokratsku kontrolu rada službi bezbjednosti.