Ni 22 godine nakon ubistva osnivača i glavnog i odgovornog urednika dnevnog lista Dan, Duška Jovanovića, nije utvrđeno ko je neposredni izvršilac zločina, ko je sve u njemu učestvovao i ko ga je naručio. Niko nije snosio odgovornost za to što istraga već decenijama ne daje očekivane rezultate. Četiri posljednje vlade, uključujući tri “reformske” nijesu angažovale stranog eksperta da preispita istragu. Zašto svaka vlast izbjegava suočavanje sa nalazima do kojih bi nezavisna stručna analiza mogla dovesti? Čiji se interesi time štite i zašto?!

Rasvjetljavanje ubistva Duška Jovanovića je od ključnog i opšteg značaja za vladavinu prava, povjerenje u pravosuđe, zaštitu prava na život, kao i za zaštitu istraživačkog novinarstva i slobode izražavanja u Crnoj Gori.

KONTEKST

Atentat je izvršen 27. maja 2004. godine. Do danas je procesuiran i osuđen samo jedan “saizvršilac”, Damir Mandić, za koga je utvrđeno da se nalazio u automobilu iz kojeg je pucano na Jovanovića, ali ne i da je on pucao. Mandić je odbio da sarađuje u istrazi.

Prije ubistva, Jovanović je objavio seriju tekstova o švercu cigareta, za koji je optuživao najviše predstavnike tadašnje vlasti koju je činila Demokratska partija socijalista (DPS). U vrijeme ubistva, uređivačka politika Dana bila je izrazito kritički nastrojena prema čelnicima tadašnje vlasti. Akcija za ljudska prava je upozoravala godinama da propusti u istrazi i nerasvjetljavanje tog ubistva upućuju na njegovu političku pozadinu.

ŠTA SE OČEKIVALO, A ŠTA SE DESILO

Nakon smjene vlasti DPS (avgust 2020) očekivalo se da ovo ubistvo bude prioritetno rasvjetljeno. Međutim, desilo se suprotno.

Nijedna vlada nije angažovala stranog eksperta za rasvjetljavanje ubistva, uprkos jasnom zahtjevu Komisije za nadzor nad istragama napada na novinare iz 2017. godine.

Četiri vlade na čelu sa Duškom Markovićem, Zdravkom Krivokapićem, Dritanom Abazovićem, Milojkom Spajićem ignorisale su taj zahtjev.

ČIJI SE INTERESI ŠTITE?

Pitanje koje se nužno nameće je zbog čega svaka vlast u ovoj državi izbjegava suočavanje sa nalazima do kojih bi nezavisna stručna analiza mogla dovesti?! Čiji se interesi time štite i zašto?!

Vlast bi morala da štiti pravo na život, koje uključuje obavezu djelotvorne državne istrage nasilne smrti. A to je u ovom slučaju izostalo.

KONKRETNI PRIMJERI PROPUSTA

Automobil iz kojeg je ubijen Duško Jovanović je ključni dokaz u predmetu. Godinama je bio ostavljen na neobezbijeđenom parkingu Uprave za državnu imovinu u podgoričkom naselju Masline, gdje je gotovo potpuno uništen. I dalje je nepoznato ko je naredio njegovo premještanje sa policijskog parkinga, iako se radi o jednom od najvažnijih materijalnih dokaza u istrazi. Uvjereni smo da bi otkrivanje ljudi odgovornih za takve propuste dovelo i do nalogodavaca ubistva.

ODGOVORNOST SAMO SAIZVRŠIOCA

Kažnjavanje samo jednog saizvršioca, koji nije ni pucao na Jovanovića, umjesto svih izvršilaca i nalogodavaca je nedovoljno i znači izrugivanje pravdi. Tim prije što ni motiv za učešće u ubistvu od strane Mandića nije ustanovljen.

OTVORENA PITANJA BEZ ODGOVORA

Vladina Komisija za praćenje istraga napada na novinare je u svom posljednjem izvještaju otvorila brojna pitanja koja godinama ostaju bez odgovora:

• Postupanje tzv. “crnih trojki” – ko je davao naredbe?;
• Saslušanje lica koja mogu imati relevantna saznanja, uključujući Duška Markovića i Andriju Jovićevića;
• Provjera veza Ljubiše Buhe Čumeta sa licima iz Crne Gore;
• Utvrđivanje odgovornosti službenih lica uključenih u istragu;
• Rasvjetljavanje nestanka policijske dokumentacije (koja je sadržala informacije o izvršiocima),
• Dodatna DNK vještačenja i revizija ranijih analiza.

Ni nakon više od deset godina domaći istražni organi nijesu dali odgovore na ključna pitanja iz izvještaja HRA iz 2016. godine „Nerasvijetljeno ubistvo direktora i glavnog urednika dnevnog lista Dan Duška Jovanovića – pitanja bez odgovora”. Glavna preporuka – angažujte stranog, nezavisnog eksperta za istrage atentata – i dalje se ignoriše.

ZASTARJAVANJE KRIVIČNOG GONJENJA

Jedino što ohrabruje je to što još nema bojazni od zastarjevanja krivičnog gonjenja za ubistvo, jer se, prema navodima tužilaštva, procesne radnje aktivno preduzimaju.

Međutim, to može imati smisla samo ako one konačno dovedu do rezultata – a ne ako tužilaštvo nastavi da u ovom predmetu postupa jednako “aktivno” i naredne 22 godine.

Relativna zastarjelost nastupa 25 godina od dana ubistva, i njen tok se prekida preduzimanjem procesnih radnji, dok apsolutna zastarjelost nastupa 2054. godine.

OPET INSTITUCIONALNI VAKUUM

Vladina Komisija za praćenje istraga napada na novinare je posljednji izvještaj o ovom slučaju objavila za prvu polovinu 2025. godine.

Zatim je nastupio institucionalni vakuum zbog isteka mandata prethodnog saziva i kašnjenja u formiranju novog, koji je uspostavljen tek u novembru 2025. Javnost je u tom periodu ostala bez uvida u to šta se u predmetu zaista dešava.

MEĐUNARODNI ZNAČAJ

Međunarodne organizacije godinama upozoravaju da je nerasvijetljeno ubistvo Duška Jovanovića jedna od najvećih prepreka za uspostavljanje vladavine prava u Crnoj Gori i ozbiljna mrlja u procesu evropskih integracija. Uprkos tome, u Crnoj Gori kao da nema volje da se zločin rasvijetli.

ISTORIJA PREDMETA

Istragu u ovom predmetu su vodili sljedeći državni tužioci: Novak Ražnatović, Ljiljana Klikovac, Vesna Jovićević, Sanja Jovićević i Danka Ivanović Đerić (trenutno). Prvi je postupao istražni sudija Radomir Ivanović.