B19.T5 – OEBS: U slučajevima organizovanog kriminala i korupcije (pre)česta odgađanja ročišta
Foto: montenegro.osce.org
HRA BILTEN 19 – TEMA 5
Gotovo polovina ročišta u predmetima organizovanog kriminala i korupcije koje je OEBS pratio u Crnoj Gori od juna 2024. do septembra 2026. godine bila je odgođena ili nije imala konkretan procesni učinak. Takođe, suđenja i dalje traju godinama, uprkos određenim poboljšanjima u njihovoj organizaciji. Ovo su neki od ključnih nalaza ”Izvještaja o praćenju suđenja na Zapadnom Balkanu – od papira do prakse 2.0” Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) objavljenog u oktobru 2026. godine.
Prema izvještaju, od ukupno 1.018 praćenih ročišta u predmetima organizovanog kriminala i korupcije u Crnoj Gori, na 534 su preduzimane radnje koje su omogućile odvijanje postupka, 299 nije imalo konkretan procesni učinak, dok je 185 ročišta odgođeno. To znači da gotovo polovina praćenih ročišta (47,5%) nije dovela do konkretnog procesnog rezultata ili nije održana prema planu. Kao česte razloge odgađanja OEBS navodi odsustvo okrivljenih, sudija i branilaca, što dodatno otežava efikasno vođenje postupaka.
Dugotrajnost postupaka ostaje poseban problem. Od 61 predmeta organizovanog kriminala i korupcije obuhvaćenog monitoringom, od početka projekta pravosnažno okončano je svega 12, odnosno oko 20%. Prosječno trajanje deset predmeta okončanih tokom izvještajnog perioda iznosilo je približno 57 mjeseci, odnosno gotovo pet godina, dok je najduži postupak trajao 83 mjeseca. Prosječno trajanje 19 prvostepenih postupaka završenih tokom istog perioda iznosilo je oko 53 mjeseca, dok je žalbeni postupak u 18 predmeta u kojima je ova faza završena trajao u prosjeku četiri mjeseca.
Ipak, OEBS bilježi određeni napredak u organizaciji suđenja. Prosječan mjesečni broj ročišta na kojima su preduzimane radnje od značaja za odvijanje postupka povećan je sa sedam u prethodnom izvještajnom periodu na 18 u periodu od jula 2024. do septembra 2026. godine. Takođe, u najmanje 22 od 36 praćenih predmeta u fazi glavnog pretresa sudije su zakazivale više ročišta unaprijed, uključujući njihovo održavanje uzastopnim danima. U pojedinim slučajevima preduzimane su i dodatne mjere za sprečavanje neopravdanih odgađanja, poput provjere medicinske dokumentacije kojom se pravdalo odsustvo okrivljenih.
OEBS, međutim, upozorava da su ove pozitivne prakse izraženije u predmetima koji privlače veću pažnju javnosti, dok su u manje eksponiranim postupcima česta odgađanja i dalje prisutna. Dodatni problem predstavljaju kašnjenja u izradi pisanih presuda, koja su zabilježena u šest od 22 predmeta u kojima je tokom izvještajnog perioda donijeta prvostepena presuda.
Kao pozitivne institucionalne pomake OEBS ističe usvajanje smjernica Vrhovnog suda za upravljanje suđenjima, kao i povećanje broja sudija u Specijalnom odjeljenju Višeg suda u Podgorici sa osam u 2024. na 15 tokom izvještajnog perioda. Ipak, naglašavaju da povećanje broja sudija mora biti praćeno odgovarajućim prostornim uslovima, stručnom podrškom i boljom organizacijom rada.
OEBS preporučuje dosljednu primjenu smjernica za upravljanje suđenjima, redovno praćenje razloga odgađanja ročišta i poštovanja rokova za izradu presuda, kao i uvođenje sistema vrednovanja predmeta prema njihovoj složenosti radi ravnomjernije raspodjele posla među sudijama.
Nalazi izvještaja pokazuju da su, uprkos određenim poboljšanjima, dugotrajnost postupaka i veliki broj odgođenih ročišta ili ročišta bez konkretnog procesnog učinka i dalje ozbiljni izazovi za efikasnost crnogorskog pravosuđa. Za stvarni napredak biće neophodno da pozitivne prakse postanu ujednačene u svim predmetima, a ne samo u onima koji su posebno izloženi pažnji javnosti.
Crnogorski