B19.T6 – Izglasane veće zarade u pravosuđu i zadržane privilegije po prestanku funkcije
HRA BILTEN 19 – TEMA 6
Skupština Crne Gore je 29. septembra ponovo usvojila Zakon o zaradama i drugim pravima u vezi sa vršenjem pravosudne i ustavnosudske funkcije, koji je predsjednik Jakov Milatović prethodno vratio na ponovno odlučivanje. Zakonom su povećane zarade u pravosuđu i zadržane sporne „funkcionerske naknade” koje sudijama i državnim tužiocima omogućavaju da primaju punu zaradu godinu dana nakon prestanka funkcije, odnosno čak dvije godine, ako im je toliko ostalo do penzije, pa i kada sami podnesu ostavku. Akcija za ljudska prava (HRA) je više puta upozoravala da se radi o neprimjerenom podsticaju za odlazak iz pravosuđa, i to u vrijeme kada su sudije i državni tužioci najpotrebniji. Zakon je stupio na snagu 13. oktobra, a primjenjivaće se od 1. januara 2027, kada ističe privremeno uvećanje zarada od 30%.
Skupština je navedeni zakon prvi put usvojila 4. septembra, ali ga je predsjednik Milatović 11. septembra vratio, ocjenjujući da povećanje zarada nije dovoljno pravično. Upozorio je da najveća povećanja dobijaju najviši pravosudni funkcioneri, a ne sudije i državni tužioci koji imaju niže plate i veći obim posla, kao i da povoljniji položaj zaposlenih u pravosuđu u odnosu na ostale zaposlene u javnom sektoru zahtijeva jasno opravdanje. Naglasio je da efikasnost i odgovornost pravosuđa ne zavise samo od zarada, već i od profesionalnosti, integriteta i povjerenja građana. Skupština je, ipak, ponovo usvojila zakon.
Prema okvirnim proračunima, osnovne neto zarade sudija i tužilaca kretale bi se od nešto više od 1.700 do oko 2.400 eura, dok bi predsjednici Vrhovnog i Ustavnog suda i vrhovni državni tužilac primali oko 2.800 eura. Stvarna primanja zavisila bi od prosječne zarade u državi, radnog staža, dežurstava i pripravnosti, kao i dodataka za nepopunjena radna mjesta, povećani obim posla i izuzetne rezultate rada. Za postupanje u predmetima iz nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva predviđen je i dodatak do 80 odsto osnovne zarade, zbog čega bi primanja pojedinih sudija i tužilaca mogla premašiti 4.000 eura.
HRA je, s druge strane, tokom javne rasprave ponovo upozorila na problem „funkcionerskih naknada”, koje sudijama i državnim tužiocima omogućavaju da i nakon dobrovoljnog napuštanja funkcije primaju naknadu u visini pune zarade godinu dana, a izuzetno i dvije ako u tom periodu stiču pravo na penziju. Takve naknade u tom obimu ne postoje nigdje u regionu – Slovenija i Bosna i Hercegovina te povlastice uopšte ne daju, Hrvatska ih omogućava samo sudijama Ustavnog suda, ali ne poslije ostavke ili razrješenja, dok ih Srbija ograničava na najviše šest mjeseci. Ustavni sud Sjeverne Makedonije je 2023. ukinuo pravo na ovu naknadu funkcionerima koji podnesu ostavku ili budu razriješeni. Nije nam poznato da išta slično postoji bilo gdje u Evropskoj uniji.
Ova rasipnička privilegija dodatno opterećuje budžet Crne Gore i podstiče odlazak iz pravosuđa, kojem već nedostaje kadar. Zato je HRA predložila ukidanje naknade nakon ostavke i njenog produženja na dvije godine, kao i gubitak tog prava ako se naknadno utvrdi da je sudija izvršio teži ili najteži disciplinski prekršaj.
HRA je takođe predložila i da se sudijama, sudijama Ustavnog suda i državnim tužiocima omogući rad do 67. umjesto 66. godine, kao i ostalim zaposlenima u Crnoj Gori, kojima je to pravo već omogućeno Zakonom o radu. Ovako nije obezbijeđena ravnopravnost i ne podstiče se očuvanje iskusnog kadra u pravosuđu.
Nije prihvaćen ni predlog HRA da pripravnici u pravosuđu primaju najmanje minimalnu zaradu za VII nivo kvalifikacije, a savjetnici najmanje prosječnu zaradu u državi, ako se to pitanje ne uredi posebnim zakonom.
Svi predlozi HRA, kao i ostali predlozi dostavljeni tokom javne rasprave, odbijeni su bez pojedinačnog i suštinskog obrazloženja. Ministarstvo pravde je njihovo neprihvatanje obrazložilo ovako:
„Navedeni predlozi i sugestije u ovoj fazi izrade zakona nisu prihvaćeni iz razloga što jedan dio dostavljenih predloga nije predmet materije ovog zakona, dok predlozi koje se odnose na koeficijente zarada nisu prihvaćeni jer je obračunska vrijednost koeficijenta i visine predloženih koeficijenata u nacrtu zakona određena u skladu sa fiskalnom procjenom i budžetskom održivošću“.
Međutim, predlozi HRA odnosili su se upravo na pitanja prava, odgovornosti i položaja zaposlenih u pravosuđu, koja su predmet ovog zakona, pa ostaje nejasno zbog čega nijesu prihvaćeni. Takođe, smatramo da je očigledno da funkcionerske naknade, koje osim sudija i državnih tužilaca važe i za sve javne funkcionere, nisu nešto što bilo kako doprinosi budžetskoj održivosti.
Crnogorski