Od izbora Jelene Ružičić i Predraga Krstonijevića za sudije Ustavnog suda Crne Gore 16. jula, taj sud ima sedam sudija, koliko ih propisuje Ustav. Time je okončana višegodišnja kriza zbog nepotpunog sastava, koja je trajala od sredine 2022. godine.
Od tada su vidljivi pomaci u ažurnosti i otvorenosti Ustavnog suda. Prema riječima predsjednice Snežane Armenko, prosječno trajanje postupka po ustavnim žalbama sada je oko 11 mjeseci, i značajno je smanjen broj zaostalih predmeta.
„Za samo dvije godine riješili smo sve ustavne žalbe primljene unazad sedam godina. Za samo tri godine riješili smo više od 5.200 predmeta po ustavnim žalbama“, kazala je Armenko u emisiji Načisto na Televiziji Vijesti.
Ipak, zaostaci i dalje postoje u postupcima ocjene ustavnosti zakona i drugih propisa. Ustavni sud je 14. oktobra objavio da još nije riješio 374 predmeta, među kojima su najstarija po dva iz 2018. i 2019. godine.
Predmeti iz 2018. godine odnose se na osporavanje ustavnosti Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore iz 2017. godine, kao i člana 2 tog zakona, kojim su Tuzi utvrđene kao samostalna opština. U jednoj od inicijativa podnosilac smatra da je osporena odredba suprotna ustavnom pravu na lokalnu samoupravu i načelu jednakosti, jer je, prema njegovim navodima, status Tuzi promijenjen bez sprovođenja postupka predviđenog za osnivanje drugih opština, uključujući izjašnjavanje građana na referendumu. Dva predmeta iz 2019. godine odnose se na osporavanje ustavnosti odredaba Zakona o eksproprijaciji i njegovih izmjena iz 2018. godine. Podnosioci smatraju da su tim zakonom ugrožena ustavna prava na svojinu, pravičnu naknadu i pravično suđenje, osporavajući način utvrđivanja javnog interesa i naknade za oduzetu imovinu, kao i nedovoljno učešće vlasnika u postupku.
Neophodno je intenzivirati rješavanje ove grupe predmeta, jer je moguće da se propisi godinama primjenjuju iako su neustavni.
Pomaci u odlučivanju vidljivi su i u predmetima koji su izazvali veliko interesovanje javnosti. Tako je Ustavni sud 19. oktobra, većinom od četiri prema tri glasa, odlučio da pokrene postupak ocjene ustavnosti Zakona o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata. Podsjećamo da sud u martu, zbog podijeljenih glasova tadašnjih šest sudija (3:3), nije imao potrebnu većinu za pokretanje tog postupka. Oktobarska odluka još ne znači da je neustavnost zakona utvrđena, ali pokretanje postupka je indikativno.
Značajna je i odluka od 29. septembra kada Ustavni sud, većinom od pet prema dva glasa, nije prihvatio inicijative za pokretanje postupka ocjene ustavnosti odredaba Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, kojima je boravak djece u vrtićima uslovljen obaveznom vakcinacijom, osim u slučaju trajne medicinske kontraindikacije. Sud je ocijenio da takvo ograničenje nije suprotno Ustavu, jer zaštita javnog zdravlja predstavlja legitiman cilj, dok je propisana mjera srazmjerna tom cilju. Ustavni sud se pozvao i na praksu Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP). Podsjećamo da je ESLJP u presudi Vavrička i drugi protiv Češke 2021. godine utvrdio da obavezna vakcinacija djece, uključujući uskraćivanje pristupa predškolskim ustanovama nevakcinisanoj djeci, ne krši pravo na poštovanje privatnog života, jer se radi o mjeri koja je srazmjerna legitimnom cilju zaštite zdravlja i prava drugih.
Predsjednica Armenko i sudija Resulbegović dali su različita izdvojena mišljenja, smatrajući da osporene odredbe narušavaju jedinstvo pravnog poretka, pri čemu je Armenko smatrala i da je došlo do povrede prava djece na jednaku dostupnost predškolskog obrazovanja.
Odlučivanju u oba predmeta prethodile su javne rasprave i to u decembru 2025. o Sporazumu sa UAE, a u septembru 2026. o vakcinaciji kao uslovu za boravak djece u vrtićima. Njihovo organizovanje predstavlja još jedan pomak u otvorenosti Ustavnog suda. Javne rasprave nijesu novina, ali su se ranije održavale rijetko. Prije rasprave o Sporazumu sa UAE posljednja je bila održana još 2017. godine. Zato je značajno što se ovaj institut sada koristi češće, posebno u predmetima od javnog interesa, jer omogućava da se prije odlučivanja javno i uz pomoć specijalizovanih stručnjaka razmotre različiti argumenti.
Pored toga, predsjednica US je najavila i aktivniju primjenu ovlašćenja za pokretanje postupaka ocjene ustavnosti po službenoj dužnosti, koju Ustavni sud do sada nije koristio.
„Pokretanje postupka po službenoj dužnosti treba da bude češća uloga Ustavnog suda. Naš je plan da to radimo“, kazala je Armenko i dodala da je sud prvi put objedinio predmete iz oblasti normativne kontrole koji se odnose na isti zakon.
„Tako da sad, recimo, umjesto 170 postupaka, imamo 70 zakona. To će biti malo sporije, ali ćemo u tom okviru, kada spojimo predmete koji se odnose na jedan zakon, osim ocjene ustavnosti članova zakona koji su osporeni, po službenoj dužnosti pokrenuti i ocjenu ustavnosti drugih odredbi ako ocijenimo da su neustavne“, naglasila je Armenko.
Za veću transparentnost Ustavnog suda važna je i njena inicijativa da se javno objavljuje ko je sudija izvjestilac u konkretnom predmetu i kako je svaki sudija glasao. Sudija izvjestilac zadužen je za pravnu obradu predmeta, prikupljanje podataka i dokumentacije i pripremu predloga odluke. Zato je važno znati kome je predmet povjeren, posebno kod dugotrajnih postupaka, kako bi se moglo procijeniti da li je razlog za njihovo trajanje složenost predmeta i opterećenost suda ili neažurnost u njegovoj obradi.
Objavljivanje rezultata glasanja omogućilo bi javnosti da zna kako je svaki sudija glasao o konkretnim pitanjima i odlukama. Iako se vijećanje i glasanje odvijaju na nejavnoj sjednici, zakon omogućava sudijama da uz odluku objave izdvojeno saglasno ili nesaglasno mišljenje. Smatramo da bi, uz već postojeću mogućnost izdvajanja mišljenja, trebalo javno objavljivati i rezultate glasanja, jer bi se time dodatno povećala transparentnost rada suda i smanjio prostor za nagađanja o stavovima pojedinih sudija. Takva praksa postoji, između ostalog, u Ustavnom sudu Slovenije, kao i u vrhovnim sudovima Ujedinjenog Kraljevstva i SAD.
Crnogorski