B17.T8 – Neujednačena sudska praksa u slučajevima rodno zasnovanog nasilja
HRA BILTEN 17 – TEMA 8
U 41. predmetu za nasilje u porodici i porodičnoj zajednici u kojima su žrtve/oštećene žene, koji su se od 2022. do 2025. vodili pred crnogorskim sudovima, a koje su analizirali iz NVO Centar za ženska prava, utvrđena je neujednačena sudska praksa, piše u Izvještaju o praćenju sudskih postupaka za nasilje u porodici.
„Može se zaključiti da je od podnošenja krivične prijave do okončanja prvostepenog sudskog postupka u prosjeku proteklo gotovo šest mjeseci. Takav vremenski raspon kao i izražene razlike u dinamici postupanja po fazama, ukazuju na neujednačenu primjenu principa hitnosti. Iako su u pojedinim predmetima duža trajanja postupaka opravdana složenošću činjeničnog stanja i dokaznog postupka, uočene oscilacije mogu negativno uticati na pravnu sigurnost i bezbjednost žrtava, naročito u predmetima nasilja u porodici u kojima je rizik od ponavljanja djela visok“, piše u izvještaju CŽP.
Konstatovano je i da su odgađanja ročišta zabilježena u gotovo dvije trećine predmeta, kao i da većina žrtava u postupku nije imala pravnog zastupnika.
„Što ukazuje da je pristup pravnoj podršci ograničen i da se procesna prava žrtava često ostvaruju bez stručne pomoći. Kada je punomoćnik bio prisutan, on je najčešće angažovan na inicijativu same oštećene, dok je korišćenje sistema besplatne pravne pomoći zabilježeno u manjem broju slučajeva, što ukazuje na nedovoljnu vidljivost ili dostupnost ovog mehanizma u praksi“, navedeno je u izvještaju.
Konstatovano je i da se u tužilaštvima ne koristi audio-vizuelna oprema za snimanje saslušanja što bi umnogome olakšalo položaj žrtava rodno zasnovanog nasilja.
Državna tužiteljka u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici Ana Radović je nakon prezentacije analize potvrdila da u Crnoj Gori samo četiri tužilaštva imamo audio-vizuelnu opremu.
„Ako bi imali više žrtava saslušanih audio-vizuelnom tehnikom sigurna sam da bi sudovi prihvatili predlog da se žrtve ne pozivaju na glavni pretres i ponovo saslušavaju. Međutim, mi imamo samo četiri tužilaštva u Crnoj Gori koja imaju funkcionalnu audio-vizuelnu opremu, od 15 koja su nadležna za postupanje za ovo krivično djelo.“
Da nemanje te opreme predstavlja problem u radu tužilaca, ocijenila je i Danka Ivanović-Đerić, državna tužiteljka u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, pa je najavila ulaganja VDT-a.
„Vrhovno državno tužilaštvo će u narednom periodu opremiti neka tužilaštva tehničkom opremom, a osnažićemo i ukazati na značaj takvog saslušanja, posebno žrtava“, kazala je Ivanović-Đerić.
Da je borba protiv nasilja dugoročan proces u kojem je ključno da svi djeluju u istom pravcu, poručila je izvršna direktorica Centra za ženska prava Maja Raičević.
„Borba protiv nasilja nije samo pitanje individualne zaštite već pitanje pravde, bezbjednosti i stvarne posvećnosti vladavini prava”, kazala je Raičevićeva.
Vrhovni državni tužilac Milorad Marković poručio je da je, između ostalog, za rješavanje slučajeva rodno zasnovanog nasilja neophodno zajedničko djelovanje institucija.
„Samo koordinisanim djelovanjem tužilaštva, sudova, policije i organizacija koje pružaju podršku žrtvama možemo dodatno unaprijediti već ostvarene pomake i obezbijediti da oni budu dugoročni i održivi“, kazao je čelnik crnogorskog tužilaštva.
Crnogorski