B19.T8 – Zakon o krivičnom postupku sa više od sto novina
HRA BILTEN 19 – TEMA 8
Skupština Crne Gore je 4. septembra, nakon skoro četiri godine usklađivanja sa standardima EU i konsultacija sa Evropskom komisijom, usvojila Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakonika o krivičnom postupku. Nove odredbe zakona su počele da se primjenjuju 17. septembra, s tim što će u narednih godinu dana morati da se obrazuju stručne službe za podršku žrtvama, a nakon dodatnih šest mjeseci bi se primjenjivale odredbe koje se odnose na prava žrtava.
Nova zakonska rješenja donose više od 100 novina kojima je unaprijeđena zaštita žrtava, ali su neka pitanja djelimično ili u potpunosti ostala neriješena.
Posebno su željno očekivane izmjene koje bi trebalo da ubrzaju krivične postupke.
U pitanju je nov način kontrole optužnice, koji će se, po pravilu, obavljati na osnovu pisanih izjašnjenja okrivljenog i njegovog branioca, bez obaveznog održavanja ročišta u svakom predmetu. Glavni pretres će, pod zakonom propisanim uslovima, moći da se održi i u odsustvu prethodno saslušanog optuženog, ako je njegov branilac prisutan. Povećan je i iznos novčane kazne za branioca koji neopravdanim nedolaskom prouzrokuje odlaganje glavnog pretresa, pa ona sada može iznositi do 5.000 eura.
„Ova rješenja mogu da smanje broj odlaganja, spriječe procesne zloupotrebe i nepotrebno ponavljanje dokaznih radnji. Njihov doprinos pravičnosti suđenja u razumnom roku ipak će zavisiti od dosljedne primjene i od toga da se težnja ka efikasnosti u svakom predmetu uskladi sa pravom na odbranu i pravično suđenje“, konstatovali su u HRA.
Novim izmjenama ZKP stvoreni su i uslovi za značajno unapređenje prava žrtava, posebno žrtava trgovine ljudima, krivičnih djela protiv polne slobode, nasilja u porodici, ratnih zločina i terorizma, kao i djece žrtava.
Obezbijeđeni su im besplatan pristup stručnim službama za podršku, psihološka i stručna pomoć, zaštita od zastrašivanja i odmazde, pratnja lica od povjerenja, saslušanje bez neopravdanog odlaganja, pojedinačna procjena potreba i pravo na obavještavanje o toku postupka, ali problem ostaje rok od godinu dana koji je dat za uspostavljanje ovog sistema.
Sa uspostavljanjem ovih službi trebalo je početi ranije, posebno imajući u vidu da je njihovo formiranje najavljivano još 2022. godine. To je naročito važno za žrtve i svjedoke u predmetima ratnih zločina, koji nerijetko žive van Crne Gore i radi učešća u postupku dolaze iz drugih država.
Podsjećamo da se u izmjenama i dopunama ZKP-a našlo više predloga HRA. U pitanju su, između ostalog: obaveza zdravstvenog pregleda uhapšenog u slučaju sumnje na zlostavljanje; obaveza tužioca da obrazloži odluku o odustajanju od optužbe, kao i zaštita identiteta djeteta izmjenom njegovog lika i glasa na snimcima koji se koriste kao dokaz.
Samo djelimično je prihvaćen predlog HRA o audiovizuelnom snimanju policijskog postupanja, što je zapravo preporuka Evropskog komiteta za sprečavanje mučenja (CPT). Izmjenama ZKP-a propisano je da se saslušanje osumnjičenog u izviđaju „po pravilu snima“, dok je CPT insistirao na snimanju svih policijskih radnji prema građanima i osumnjičenima, kao jednoj od ključnih mjera za sprečavanje torture. Prethodno policijsko postupanje, tokom kojeg je zabilježena većina slučajeva zlostavljanja, tako ostaje izvan obaveze snimanja. Zakon ne propisuje ni kriterijume za odstupanje od snimanja, niti obavezu evidentiranja razloga za takvu odluku.
Osim toga, ostalo je još otvorenih pitanja, poput strožih uslova za određivanje pritvora, skraćivanja rokova policijskog i tužilačkog zadržavanja, ograničavanja trajanja mjera tajnog nadzora i obaveznog psihijatrijskog vještačenja u slučajevima sumnje na mučenje ili zlostavljanje, što znači da posao na usklađivanju Zakonika sa standardima zaštite ljudskih prava nije završen.
Crnogorski