PR Centar: Pojačati garancije nezavisnosti Sudskog i Tužilačkog savjeta

Najava okruglog stola: Izbor i napredovanje sudija i tužilaca u Crnoj Gori
29/06/2019
Ministarstvo odbrane da povuče predložene izmjene Zakona o tajnosti podataka
03/07/2019

PR Centar: Pojačati garancije nezavisnosti Sudskog i Tužilačkog savjeta

Podgorica, PR pres servis – Sudski i Tužilački savjet moraju da budu nezavisni i samostalni, i u odnosu na njih moraju da se pojačaju garancije nezavisnosti, kako bi prilikom odlučivanja bili oslobođeni političkog uticaja, saopšteno je na okruglom stolu Akcije za ljudska prava (HRA).

Izvršna direktorica HRA, Tea Gorjanc Prelević, podsjetila je na okruglom stolu „Izbor i napredovanje sudija i tužilaca u Crnoj Gori“ da se ta organizacija pitanjem reforme izbora sudija bavi od 2006. godine, „kada smo preporučili da do nje i dođe“.

Ona je ukazala da su prethodno sudije birali političari u Skupštini i da je politički uticaj bio očigledan, navodeći da se HRA zalagala da se taj izbor iz Skupštine i povjeri jednoj grupi ljudi – Sudskom savjetu.

„Da li je Sudski savjet opravdao to povjerenje koje im je dato? Da li je svrha reforme ostvarena? Da li je politički uticaj koji su političari imali direktno na izbor sudija u toku dosadašnje reforme dovoljno isključen, kao što je to bio cilj? Naš odgovor je da nije. To smo rekli i 2008. godine, i 2013. godine i 2017. godine zajedno sa CeMI-jem, a u međuvremenu je to zaključio i GRECO“, istakla je Gorjanc Prelević.

Prema njenim riječima, u Sudskom savjetu se još uvijek nalazi ministar pravde i ugledni pravnici za koje, kako je istakla, nisu propisani dovoljni kriterijumi nezavisnosti koji bi isključili politički uticaj kod osoba koje se biraju na ta mjesta.

„Garancije u tom smislu nema. Da biste bili izabrani u Sudski savjet kao ugledni pravnik dovoljno je da se procijeni bez ikakvih posebnih kriterijuma da ste ugledni, da imate 15 godina radnog iskustva i da niste osuđivani. Međutim, nikakve dalje garancije izostanka političkog uticaja u vašem slučaju ne postoje. Dakle, možete biti političar, na kraju krajeva možete biti čak i poslanik, to nije zabranjeno. Smatramo da to nije prihvatljivo i sa tim se složio GRECO“, kazala je Gorjanc Prelević.

Ona je rekla da je osnovna kritika sastava Sudskog i Tužilačkog savjeta da ne garantuje isključivanje političkog uticaja, kao ni dovoljnu nezavisnost i samostalnost tih tijela.

„Sudski i Tužilački savjet su dva državna tijela koja su zadužena da obezbijede nezavisnost sudstva i sudija, u slučaju Sudskog savjeta, i samostalnost državnih tužilaca u slučaju Tužilačkog savjeta. Ta dva tijela moraju da budu samostalna i u odnosu na njih moraju da postoje dovoljne garancije nezavisnosti“, poručila je Gorjanc Prelević.

Ona je ocijenila da ta reforma još uvijek nije dala zadovoljavajuće rezultate.

„Preporučili smo da ministar ne bude član Sudskog savjeta, odnosno da ni predsjednik Vrhovnog suda ne bude član tog tijela. Zato što Sudski savjet treba da se bavi radom svih predsjednika sudova, pa tako i Vrhovnog suda. Da bi se ispunile preporuke GRECO-a neminovno mora da se promijeni Ustav“, kazala je Gorjanc Prelević.

Ona smatra da je preduslov povjerenja u rad savjeta da se pojačaju garancije nezavisnosti Sudskog savjeta i samostalnosti Tužilačkog savjeta.

Govoreći o Izvještaju HRA, koji se bavi primjenom novog sistema izbora sudija, kazala je da rad Sudskog savjeta treba da bude transparentniji, da je Plan slobodnih sudijskih mjesta važno redovno ažurirati.

„Na taj način građani mogu da prate bira li se više sudija nego što treba i da li se sudije biraju tako kako je zamišljeno. Bilo je odstupanje od tog Plana. Upozorili smo da je te planove neophodno redovno ažurirati. Kod Tužilačkog savjeta je to bio manji problem“, navela je Gorjanc Prelević.

Ona je ocijenila da je vrlo važno da sistem intervjua bude jednak prema svima.

„U odnosu na intervjue sa predsjednicima sudova ne postoje smjernice, ali postoji Poslovnik Sudskog savjeta koji propisuje da pitanja moraju biti ista za sve. Tu smo ukazali na činjenicu da Sudski savjet nije postupao jednako“, istakla je Gorjanc Prelević.

Ona je kazala da je od početka 2016. do 1. juna ove godine napredovalo devet sudija i sutkinja, precizirajući da su u tom periodu izabrana tri predsjednika sudova, višeg suda u Podgorici i Bijelom Polju i Apelacionog suda i podsjetila da sjednica na kojoj su intervjuisani nije bila otvorena za javnost.

„Sudije napreduju u karijeri zahvaljujući ocjenjivanju rada sudija, koje je uvedeno novim sistemom reforme. Jedine sudije koje se ne ocjenjuju su sudije Vrhovnog suda, što smo kritikovali, jer smatramo da nema razloga da oni budu isključeni iz ocijenjivanja“, navela je Gorjanc Prelević.

Ona je ukazala da javnost nema uvid u to kako su sudije ocijenjene, niti u programe rada koje predlože kandidati za predsjednike sudova.

„Jedini uvid koji javnost može da stekne kako su sudije ocijenjene je postupak napredovanja sudija, jer u tim odlukama o napredovanju, i njihovom obrazloženju, se vidi kako je sudija ocijenjen. Uočili smo da su te odluke nepotpune“, kazala je Gorjanc Prelević.

Istaknuto je i da Upravni sud godinu dana nije odlučio o tužbi kojom je učesnik konkursa za izbor 10 kandidata za sudije osnovnih sudova osporio taj izbor, a da je u međuvremenu troje kandidata već izbrano za sudije.

Članica Sudskog savjeta Crne Gore, Vesna Simović Zvicer, pojasnila je da je ministar pravde po Ustavu prepoznat kao član Sudskog savjeta, navodeći da tu članovi tog tijela ne mogu ništa da urade.

„Oni koji su kreirali takva rješenja, takva rješenja treba da mijenjaju“, dodala je Simović Zvicer.

Govoreći o kriterijumima za izbor članova Sudskog savjeta, Simović Zvicer je rekla da su to zakonska rješenja.

„Ako imamo u vidu činjenicu da naš predsjednik Sudskog savjeta nije imao nijednu politčku funkciju duže od deset godina, ja ne vidim u čemu je problem. Znači li to da je neko ko se nekada bavio nekom političkom funkcijom, više nikad u životu ne smije da se bavi ničim drugim nego politikom. Mislim da bi to bio pogrešan pristup“, rekla je Simović Zvicer.

Ona je istakla da članovi Sudskog savjeta ne glasaju.

„Mi imamo listu i na kraju konstatujemo ko je sa te liste biran. Nemamo mogućnost da sa te liste damo prednost nekome ko je peti, a da preskočimo prvog“, navela je Simović Zvicer.

Giovoreći o intervjuima, ona je kazala da je nemoguće svim kandidatima postaviti isto pitanje.

„Ne samo da je nemoguće, bilo bi loše. Ta pitanja se nalaze na sajtu. Onaj prvi kandidat zna šta sam ga pitala, onaj deseti će već da zna odgovor, i biće u prednosti u odnosu na prvog ako mu postavimo identično pitanje“, navela je Simović Zvicer.

Članica Sudskog savjeta Crne Gore, Ana Perović Vojinović, kazala je da je činjenica da bazična pitanja za svakog kandidata moraju biti ista.

„Međutim, sva dalja pitanja, moraju se postavljati u odnosu na odgovor koji je kandidat dao. Ne vidim nikakve prepreke tome načinu rada, jer od kandidata dobijate onu sliku na kojoj Zakon insistira i tome služi intervju. Treba da vidite njegovu vještinu komunikacije, način razmišljanja, sposobnost da se postavi prema određenim pojavama ili situacijama koje će ga često zaticati u sudstvu“, navela je Perović Vojinović.

Ona je pojasnila da Plan slobodnih sudijskih radnih mjesta nisu u prilici često da ažuriraju zbog iznenadnih okolnosti, kao što su smrt sudije i ostavka.

„Moramo da obezbijedimo efikasnost rada svakog suda. Vrlo često, u zavisnosti od samih sudova, i od toga koji je sud u pitanju, nedostatak jednog sudije može da izazove lančani problem“, rekla je Perović Vojinović.

Govoreći o Radnoj grupi koja je formirana, a koja će se baviti izmjenama Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, Perović Vojinović je kazala da rade na prikupljanju materijala.

„Ministarstvo pravde formira radnu grupu. Tek ćemo da vidimo kad će početi sa radom. U toj radnoj grupi sam ja, predsjednica Upravnog suda Branka Lakočević i sudija Vrhovnog suda Miraš Radović“, navela je Perović Vojinović.

Gorjanc Prelević je ukazala da je preporuka Evropske mreže sudskih savjeta jasno kaže da bivši poslanici i članovi Vlade nikad ne treba da budu članovi Sudskog i Tužilačkog savjeta jer se smatra da oni trajno ostaju izloženi političkom uticaju.

„Prema preporukama za koje se zalažemo da se usvoje, smatramo da bi bilo potrebno to isključiti“, dodala je Gorjanc Prelević.

Ona je, govoreći o novom sistemu izbora za tužioce, kazala da primjena novog sistema više se zasnivala na objektivnom kriterijumu, jer svi kandidati koji su izabrani u ovom periodu u skladu sa redoslijedom na rang listama, a za rangiranje su bili presudni bodovi ostvareni na pisanom testiranju.

„Što se tiče intervjua, Tužilački savjet nastavlja sa dobrom praksom. Oni su uspjevali da se principijelno drže smjernica, da svaki učesnik na konkursu bude jednako ispitivan, i sadržajnost intervjua je bila jednaka. Jedina primjedba koju imamo je da kod napredovanja tužilaca odluke o njihovom izboru nisu dovoljno obrazložene“, istakla je Perović Vojinović.

Sekretarka Sekretarijata Tužilačkog savjeta Crne Gore, Tatjana Savković, kazala je da je to tijelo dalo svoj maksimum da se ispoštuju sve zakonske norme i obaveze, od usvajanja novog zakona.

„Kad je u pitanju odluka o napredovanju tužilaca, možemo da poboljšamo obrazloženje“, navela je Savković. Ona je međutim istakla da je prema mišljenju Konsultativnog vijeća evropskih sudija i tužilaca opravdano da se ocjene o radu sudija i tužilaca ne objavljuju.

Projekt koordinator u Centru za monitoring i istraživanje (CeMI), Bojan Božović, kazao je da je današnji okrugli sto, koji je organizovan u okviru projekta „Analiza izbora sudija i tužilaca u Crnoj Gori” dio većeg projekta „Reforma pravosuđa: Unaprjeđenje kapaciteta organizacija civilnog društva u doprinosu očuvanju integriteta pravosuđa”, kojeg finansira Evropska unija, a koji realizuje CeMI u partnerstvu sa NVO Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) i NVO Mreža za afirmaciju evropskih integracionih procesa (MAEIP).

„Projekat obuhvata čitav niz aktivnosti, a jedna od njih je podrška nevladinim organizacijama kada je riječ o reformi pravosuđa. Osim ovih aktivnosti Cemi u okviru reforme pravosuđa je dodijelila grantove i ostalim NVO“, naveo je Božović.

Izvještaj ”Izbor i napredovanje sudija i tužilaca u Crnoj Gori od 1.1.2016. do 1.6.2019. godine” je dostupan ovdje.