26/5/2017 NERASVIJETLJENO UBISTVO DUŠKA JOVANOVIĆA: 13 GODINA BEZ ODGOVORA

dusko jovanovic godisnjica protestna setnjaNVO Akcija za ljudska prava (HRA) sa žaljenjem konstatuje da i trinaestu godišnjicu ubistva glavnog i odgovornog urednika Dana, Duška Jovanovića, dočekujemo bez odgovora na pitanje ko je sve učestvovao u izvršenju ubistva, ko ga je naručio i ko je odgovoran za to što su državni organi zakazali u istrazi ubistva i, vjerovatno, i njegovom sprječavanju. Podsjećamo, samo je Damir Mandić okrivljen i pravosnažno osuđen kao saizvršilac i to posle maratonskog jedanaestogodišnjeg procesa u kome je suđenje tri puta ponavljano.

Uprkos nedovoljnim rezultatima istrage i primjedbama na propuste, vođenje istrage nikada nije temeljno preispitano. Nije uvjerljivo ispitano ni da li je država učinila sve što je bilo razumno da zaštiti Jovanovića, imajući u vidu prijetnje koje je dobijao i koje je prijavio.

Navedene zaključke, utemeljene u izvještaju Nerasvijetljeno ubistvo direktora i glavnog urednika dnevnog lista Dan Duška Jovanovića – pitanja bez odgovora HRA je objavila prije godinu dana i dostavila Ministarstvu unutrašnjih poslova, Upravi policije i Vrhovnom državnom tužilaštvu. Osnovna preporuka je bila da se angažuje strani stručnjak za krivične istrage atentata koji bi nepristrasno sagledao što je sve preduzeto u istrazi ubistva Duška Jovanovića i dao preporuke za njeno dalje vođenje.

Do danas, nijesmo dobili bilo kakav odgovor ni povodom navedene preporuke, ni na 12 konkretnih pitanja proisteklih iz izvještaja, uključujući, da li je adekvatno istraženo ko je sve prijetio Jovanoviću, šta je urađeno da bi se on zaštitio, da li je Služba državne bezbjednosti, na čijem čelu se nalazio današnji premijer Duško Marković, vodila Jovanovićev dosije, da li ga je pratila, itd.

Apelujemo da nadležni državni organi angažuju stranog eksperta u cilju objektivnog sagledavanja toka i rezultata dosadašnje istrage. Takva analiza bi doprinijela i radu Komisije za praćenje istraga napada na novinare i bila u opštem interesu sprovođenja pravde i obezbijeđenja slobode izražavanja i vladavine prava u Crnoj Gori.

27/5/2016 12 GODINA OD NERASVIJETLJENOG UBISTVA DUŠKA JOVANOVIĆA, DIREKTORA I GLAVNOG UREDNIKA LISTA ”DAN”

26/5/2015 – SAOPŠTENJE POVODOM JEDANAEST GODINA OD UBISTVA DUŠKA JOVANOVIĆA

27/05/2011 Saopštenje povodom sedam godina od ubistva Duška Jovanovića

Saopštenje povodom četvorogodišnjice ubistva Duška Jovanovića



25/5/2017 COMMEMORATION OF 25 YEARS OF DEPORTATION OF REFUGEES FROM MONTENEGRO

150517-01 “Unfortunately not one of NGOs’ initiatives has been accepted to date and this quarter of a century of deportation we again mark without punishment, a Day of Remembrance, a monument and without police apology for illegal deportation of refugees,” said Gorjanc Prelević.

The 25th anniversary of the deportation of Bosnian refugees from Montenegro, most of which were later murdered, was marked by remembering the victims and laying flowers in front of the main entrance to the Security Center Herceg Novi in the presence of the victims’ families.

Tea Gorjanc Prelević, HRA executive director, said that NGOs which for years point to the war crime from 1992 were doing what was the duty of the state and highlighted that this war crime still remains unpunished. Gorjanc Prelević claims that acquittal of the accused participants in the deportation, based on the fact that Montenegro was not officially participating in the war in Bosnia and Herzegovina, has no connection with international humanitarian law and justice. “I think that this verdict is, actually, a measure of a long journey that still lies ahead of Montenegro before realising of the rule of law. And this belongs to very specific objectives that Montenegrin citizens must expect from their state, as does the EU. The Special Prosecutor’s Office has a duty to fight against impunity of this crime especially since their colleagues assisted in its execution in 1992”, HRA executive director concluded.

Gorjanc Prelević reminded that in May 1992 the Montenegrin police illegally detained at least 66 civilians who fled to Montenegro from the war-torn Bosnia and Herzegovina, and handed them over as hostages to the Bosnian Serbs Army as hostages for the exchange of prisoners of war. “On 25 May 1992, one group of illegally detained refugees was transported by bus from the assembly center at the police station in Herceg-Novi to the KPD Foča, which already had all the characteristics of a concentration camp for non-Serb population, as determined in the judgment of the Hague tribunal against the warden of Foča prison, Milorad Krnojelac. Only a few of them survived torture to which they had been there exposed. Two days later, on 27 May 1992, another group of arrested refugees was transported by bus from Herceg-Novi to an unknown location to eastern Bosnia “where they were supposed to become a part of the group of Muslims for exchange for imprisoned Serbian Territorial Defense fighters. Most of them were immediately killed, others were killed in the camps, and  only 12 survived torture and were exchanged in the end. The exact place where some of the victims deported from Herceg Novi on 27 May 1992 were killed remains unknown”, said Gorjanc Prelević.

>>>



25/5/2017 NVO obilježile 25 godina ratnog zločina deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica

150517-01Memorijalnim skupom ispred CB Herceg-Novi obilježili smo 25 godina od ratnog zločina deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica: bez kazne, bez spomenika, bez dana sjećanja i izvinjenja policije za nezakonito hapšenje civila i izručenje u svojstvu talaca vojsci Bosanskih Srba. Od najmanje 66, a prema nekim procjenama i preko 80 izručenih civila, preživjelo je samo 12. Crna Gora je ipak i ove godine pokazala da ima ljudi koji ne dopuštaju da se žrtve ovog zločina zaborave, od nadležnih vlasti zahtijevaju ostvarivanje pravde i dostojne memorijale za žrtve da bi se sprečavali novi zločini. Skup su organizovale NVO Akcija za ljudska prava, Centar za građansko obrazovanje – CGO i Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA, podržao Savjet za gradjansku kontrolu rada policije, a učestvovali su i predstavnici NVO Bona Fidae, Adamas, Alternativa, broj 19, od političkih stranaka Liberalna partija, URA, Socijaldemokrate, Demokrate i Bošnjačka stranka. Skupu su prisustvovale i predstavnice porodica žrtava.

Na skupu je pročitan i iskaz Sadika Demirovića, preživjele žrtve deportacije civila 25.5.1992. iz Herceg-Novog u logor u Foči.
Pročitajte detaljnije u tekstu “Vijesti”.

>>>



24/5/2017 NAJAVA MEMORIJALNOG SKUPA POVODOM 25 GODINA OD ZLOČINA DEPORTACIJE IZBJEGLICA

PlakatNVO Akcija za ljudska prava, Centar za građansko obrazovanje i Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA organizuju memorijalno okupljanje radi obilježavanja 25 godina od deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore 1992. godine sjutra, u četvrtak, 25. maja 2017. godine, u podne, na prostoru ispred glavnog ulaza u Centar bezbjednosti Herceg-Novi. Skup podržava Savjet za građansku kontrolu rada policije.

Pozivamo sve da zajedno odamo poštu žrtvama zločina deportacije izbjeglica okupljanjem i polaganjem cvijeća na mjestu s kojega su iz Crne Gore odvedeni u smrt, da skrenemo pažnju javnosti da je ovaj ratni zločin do danas ostao nekažnjen i upozorimo da se takav zločin prema civilima više nikada ne ponovi.

Crnogorska policija je u maju 1992. nezakonito uhapsila najmanje 66 osoba, civila, starosti od 18 do 66 godina, koji su u Crnu Goru izbjegli od rata u Bosni i Hercegovini, i predala ih vojsci bosanskih Srba da im posluže za razmjenu ratnih zarobljenika. Dana 25. maja 1992. godine, jedna grupa uhapšenih izbjeglica je autobusom iz sabirnog centra u stanici policije u Herceg-Novom upućena u KPD Foča koji je već tada imao sva obilježja koncentracionog logora za nesrpsko stanovništvo, kako je utvrđeno i u presudi Haškog tribunala protiv upavnika tog logora, Milorada Krnojelca. Samo nekolicina ih je preživjelo mučenja kojima su tamo bili izloženi. Dva dana kasnije, 27. maja 1992. godine, druga grupa uhapšenih izbjeglica je iz Herceg-Novog sprovedena autobusom na teritoriju Republike Srpske ”gdje je trebalo da uđu u sastav grupe Muslimana za razmjenu za zarobljene srpske teritorijalce.“[1] Svi su oni ubijeni na teritoriji BiH, pri čemu još uvijek nisu pronađena sva njihova tijela, niti se zna tačno mjesto njihovog stradanja.

Nevladine organizacije (HRA, CGO i ANIMA) i član Savjeta za građansku kontrolu rada policije, Aleksandar Saša Zeković su prije šest godina uputili tri inicijative:

  • predsjedniku Skupštine Crne Gore Ranku Krivokapiću i svim šefovima poslaničkih klubova da se proglasi Dan sjećanja na žrtve zločina deportacije izbjeglica 1992. godine;
  • predsjedniku Vlade Crne Gore Igoru Lukšiću, ministru unutrašnjih poslova Ivanu Brajoviću i ministru kultur Branislavu Mićunoviću, kao i tadašnjem predsjedniku Skupštine Opštine Herceg-Novi, Dejanu Mandiću – da se podigne spomen obilježje žrtvama deportacije izbjeglica 1992. godine ispred objekta Uprave policije u Herceg Novom, podržavajući tako i želju porodica stradalih žrtava deportacije;
  • povodom dvadesetogodišnjice od zločina, 2011. godine je predloženo i da crnogorska policija simbolično uputi izvinjenje zbog nezakonitog postupanja prilikom hapšenja i izručivanja izbjeglica njima neprijateljskoj vojsci u Srpsku Republiku BiH.

Nijedna od ovih inicijativa do danas nije prihvaćena.

Bivši predsjednik Skupštine Opštine Herceg-Novi, Dejan Mandić, je izjavio da Herceg-Novi nije spreman da podrži inicijativu za podizanje spomen obilježja, kao i da se u vezi s tim nije obraćao višim instancama, konkretno Ministarstvu kulture. Pretprošle godine je inicijativa iznijeta na glasanje, ali nije dobila potrebnu većinu jer je većina odbornika Skupštine opštine bila uzdržana (DPS, Izbor, Novska lista) ili odsutna (SNP, Klub Demokrata). Ipak, ostaje zabilježeno da su odbornici Dragan Šimrak i Milica Berberović (SDP) i Jovana Šijaković (Izbor) glasali za ovu inicijativu.

Na sjutrašnji skup su pozvane i sve političke partije koje su učestvovale na izborima u Herceg-Novom i Bošnjačka stranka.

Pozivamo građanke i građane da nam se pridruže i medije da isprate događaj.

Tea Gorjanc Prelević, izvršna direktorica Akcije za ljudska prava

Daliborka Uljarević, izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO)

Ljupka Kovačević, koordinatorka ANIME – Centra za žensko i mirovno obrazovanje

[1] Pismo ministra policije Nikole Pejakovića Danijeli Stupar od 18. avgusta 1992. godine, br. 905/3, dokument dostupan: http://www.prelevic.com/Documents/Pismo-D.-Stupar-Titoric.jpg.



18/5/2017 GRAĐANI NEDOVOLJNO INFORMISANI O NAČINU NA KOJI MOGU PODNOSITI PRITUŽBE NA RAD NOTARA

180517-9Građani moraju biti bolje informisani o načinu na koji mogu podnositi pritužbe na rad notara, i o tome kako se po njima postupa, saopšteno je na okruglom stolu „Notarijat u Crnoj Gori“, koji su organizovali Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za monitoring i istraživanje (CeMI), u okviru projekta „Ka efikasnom pravosuđu – unaprjeđenje razvoja profesija u funkciji crnogorskog pravosuđa“, koji podržava Kraljevina Holandija.

Advokatica i autorka izvještaja HRA „Notarijat u Crnoj Gori“, Gorjana Leković, ocijenila je da Zakon o notarima definiše samo pritužbu stranke u slučaju da notar odbije sačinjavanje pravnog posla, u kom slučaju stranka podnosi pritužbu Notarskoj komori.

„Ostale pritužbe na rad notara, Zakon ne tretira niti predviđa ko je nadležan za postupanje po njima“, pojasnila je Leković u PR Centru.

Ona je navela da notari, kao jedan od najvećih problema u radu, ističu to što još nije završeno njihovo umrežavanje sa Upravom za nekretnine.

„To bi im olakšalo posao, povećalo pravnu sigurnost i onemogućilo višestruke prodaje, koje se i dalje javljaju u praksi“, pojasnila je Leković.

Prema njenim riječima, polemiše se o nelojalnoj konkurenciji među notarima i sprezi notara sa bankama i većim investitorima u oblasti izgradnje stambenih i poslovno stambenih objekata.

„U nedostatku adekvatnih materijalnih dokaza, notari za sada samo nezvanično potvrđuju da taj problem postoji u praksi“, rekla je Leković.

Ona je istakla da su, od početka njihovog rada, protiv notara pokrenuta samo četiri disciplinska postupka, od kojih je, kako je objasnila, samo u jednom slučaju, pravosnažno utvrđena povreda notarske dužnosti.

„Ova brojka se čini neadekvatnom, ali se ovakvo stanje pravda time što je prethodno zakonsko rješenje predviđalo kratke rokove za pokretanje i vođenje disciplinskih postupaka“, pojasnila je Leković.

Imajući u vidu da notarske kancelarije zapošljavaju od tri do pet notara, kako je kazala, Notarijat u Crnoj Gori podstiče zapošljavanje u privatnom sektoru i doprinosi državnom budžetu.

Izvršna direktorica HRA, Tea Gorjanc Prelević, saopštila je rezultate istraživanja javnog mnjenja, koje su za potrebe projekta ove godine uradili HRA i CeMI, da je 63% ispitanika bilo potpuno zadovoljno kvalitetom usluge koju im je pružio notar.

„23% ispitanika je uglavnom bilo zadovoljno, dok ih je 14% imalo ili neodređene stavove ili su bili nezadovoljni pruženom uslugom“, kazala je Gorjanc Prelević.

Kada je riječ o visini notarske tarife, kako je navela, 45% ispitanih misli da je optimalna, 39% da je veća od optimalne, a 4% ispitanih smatra da je cijena notarske usluge niža od optimalne.

„Visok procenat građana –oko 91%, ne zna kome se i kako podnosi pritužba na rad notara, pa bi na širenju tog obavještenja trebalo mnogo više uraditi“, istakla je Gorjanc Prelević.

Prema njenim riječima, preuzimajući dio sudske nadležnosti, u oblasti vođenja ostavinskih postupaka, notari su znatno rasteretili rad sudova.

„Samo prošle godine su završili čak 4.664 ostavinskih postupaka, pri čemu je sudu na odlučivanje po prigovoru vraćeno samo 34, ili 0,7%“, objasnila je Gorjanc Prelević.

Predsjednik Notarske komore Crne Gore, Branislav Vukićević, ocijenio je značajnom saradnju notara sa Katastrom jer notari, kako je istakao,  sada mogu pristupiti katastarskoj bazi podataka.

“U posljednje vrijeme, na naš zahtjev, često pristupamo bazi podataka katastra radi sigurnosti prometa nekretnina i uspostavljanja hipoteka. Već možemo da pogledamo ažurirane zahtjeve podnesene u Katastru”, objasnio je Vukićević.

Prema njegovim riječima, realizacijom druge faze saradnje između Notarske komore i Katastra, notari će moći da vade liste nepokretnosti svojih klijenata.

Vukićević je kazao da će u narednom periodu notari biti u mogućnosti da direktno knjiže nekretnine i hipoteke u katastar.

>>>



17/5/2017 NAJAVA: OKRUGLI STO “NOTARIJAT U CRNOJ GORI”

Za sakt 17 5 2017

U četvrtak, 18.5.2017, od 14h do 16:30h u PR Centru, Akcija za  ljudska prava (HRA) i Centar za monitoring i istraživanje (CeMI) organizuju okrugli sto pod nazivom “Notarijat u Crnoj Gori”.

Osnov za diskusiju je HRA izvještaj “Notarijat u Crnoj Gori”, autorke advokatice Gorjane Leković. Skup se održava u okviru projekta “Ka efikasnom pravosuđu – unaprjeđenje razvoja profesija u funkciji crnogorskog pravosuđa”, koji HRA i CeMI sprovode uz podršku Kraljevine Holandije.

Na otvaranju skupa će govoriti načelnik Direkcije za nadzor u Ministarstvu pravde, gospodin Branko Cimbaljević, predsjednik Notarske komore Crne Gore, gospodin Branislav Vukićević i izvršna direktorica HRA, gospođa Tea Gorjanc Prelević. Pored navedenih, u drugom dijelu skupa, komentare na izvještaj daće pravosudna inspektorica, gospođa Anka Vučinić, i član Upravnog odbora Notarske komore Crne Gore, gospodin Igor Stijović.

Notari vrše javnu službu i veoma su važni za pravnu sigurnost, posebno u oblasti prometa nepokretnosti. Važni su i za sprječavanje sudskih sporova. Od prošle godine raspravljaju zaostavštinu – odlučuju u ostavinskom postupku – i tako su znatno rasteretili rad sudova. Razgovaraćemo o tome, kao i o sledećim pitanjima: treba li širiti njihovu nadležnost i u kom pravcu? Treba li ih prepoznati kao javne funkcionere? Treba li propisati nespojivost notarske profesije sa političkim angažmanom? Ima li nelojalne konkurencije među notarima i kako je suzbiti? Da li je notarska tarifa previsoka? Kako da u svakoj opštini bude bar po jedan notar? Da li kontrola rada notara zadovoljava? Znaju li građani kome da se žale na rad notara? Da li je notarima lako da prepoznaju zelenaški ugovor? Šta još treba učiniti da bi se eliminisale prevare u vidu višestruke prodaje nepokretnosti?

Skup će se odvijati prema sljedećoj agendi.



17/5/2017 HRA, CŽP I ANIMA PROTIV IZMJENA ZAKONA O JAVNIM OKUPLJANJIMA I JAVNIM PRIREDBAMA

Logoi HRA, Anima i CZP

Nevladine organizacije Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za ženska prava i Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA apelovale su na ministra unutrašnjih poslova gospodina Mevludina Nuhodžića da ne predlaže izmjene Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama u cilju zabrane protesta na saobraćajnicama, protivno međunarodnom standardu ljudskog prava na slobodu okupljanja, jer postojeći Zakon iz 2016. godine, urađen u saradnji sa inostranim stručnjacima i predstavnicima NVO sektora, već sadrži dovoljno prostora za nužna ograničenja slobode okupljanja u cilju zaštite prava i bezbjednosti građana.

Pismo upućeno ministru je dostupno ovdje.



9/5/2017 HRA PROTESTUJE ZBOG IZOSTAVLJANJA ČLANA MANSA IZ RADNE GRUPE ZA PREGOVARAČKO POGLAVLJE 23

Akcija za ljudska prava (HRA) je danas u pismu ministru evropskih poslova mr Aleksandru Andriji Pejoviću izrazila protest zbog izostavljanja kandidata Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vuka Maraša iz članstva Radne grupe za pripremu i vođenje pregovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji u okviru pregovaračkog poglavlja 23 (Pravosuđe i temeljna prava) i apelovala na njega da tu odluku preispita.

U pismu se ističe blagovremena kandidatura Vuka Maraša, iskustvo i kapacitet organizacije koja ga je kandidovala, kao i to da HRA nema ništa protiv da se članstvo 68.-očlane radne grupe proširi za jedno mjesto tako da pored gospodina Maraša obuhvati i kandidatkinju Jovanu Marović iz NVO Politikon, kojom je on iz nepoznatih razloga zamijenjen.



3/5/2017 WORLD PRESS FREEDOM DAY IN MONTENEGRO

Slika novine vertikalnoThe World Press Freedom Day in Montenegro is celebrated in the shadow of unsolved and unpunished most serious acts of violence against journalists who dared investigate and criticize the government and organized crime.

In 2016, the opportunity to amend the Media Law in accordance with the standards of the European Court of Human Rights was missed and there are no plans for amendments in this field.

This year, the proposal to enhance protection of journalists by prescribing new criminal offenses was rejected on the grounds that “there are other professions as well in an increased risk of attack,” although it was never said which are those other professions.

At the same time, the proposal to improve the framework for investigative journalism was also rejected, and so there remained the prohibition of taking photographs and records of individuals who commit a criminal offense punishable by a sentence milder than imprisonment of at least five years, although such offenses are numerous and serious.

Journalists continue to work under poor economic conditions for the survival of the media and development of investigative journalism on the small market of Montenegro.

However, we hope that journalists in Montenegro, in spite of such environment, will find a motive to oppose it with greater engagement in professional associations, interest in investigations of attacks on journalists and the work of the Commission monitoring action of competent authorities in that field, and that they will by insisting on ethical reporting succeed to defend both their personal dignity as well the dignity of the journalistic profession.

HRA will continue to support media freedom in Montenegro by continuing to monitor the work of the Commission for monitoring investigations of attacks on journalists. HRA soon will publish the results of monitoring of the self-regulatory and regulatory practices of the media in Montenegro and organize discussion about it.

2/5/2016 HUMAN RIGHTS ACTION ON THE OCCASION OF THE WORLD PRESS FREEDOM DAY

2/5/2015 – ON THE OCCASION OF WORLD PRESS FREEDOM DAY 2015

02/05/2012 ON THE OCASSION OF THE WORLD PRESS FREEDOM DAY

03/05/2010 On the occasion of World Press Freedom Day



3/5/2017 POVODOM SVJETSKOG DANA SLOBODE MEDIJA 2017. GODINE

Slika novine vertikalnoAkcija za ljudska prava (HRA) čestita novinarkama i novinarima Svjetski dan slobode medija.

I ove godine, taj dan se u Crnoj Gori obilježava u sijenci nerasvijetljenih i nekažnjenih najtežih slučajeva nasilja prema novinarima koji su se usudili da istražuju i kritikuju vlast i organizovani kriminal.

Propuštena je prilika da se 2016. godine Zakon o medijima izmijeni i dopuni u skladu sa standardima iz prakse Evropskog suda za ljudska prava i nema planova da se nešto učini na tom polju.

Ove godine je odbačen predlog da se obezbijedi jača krivičnopravna zaštita novinara s obrazloženjem da su „i druge kategorije lica koja se bave određenim zanimanjima, sa povećanim rizikom da postanu žrtve krivičnih djela“, iako nije rečeno koja su to druga zanimanja. Istovremeno je odbačen i predlog da se unaprijedi okvir za istraživačko novinarstvo jer je ostala na snazi zabrana fotografisanja i snimanja onoga ko vrši krivično djelo za koje je zaprijećena kazna zatvora do 5 godina, iako su takva djela brojna i ozbiljna.

Novinari i dalje rade u lošim ekonomskim prilikama za opstanak medija i razvoj istraživačkog novinarstva na malom tržištu Crne Gore.

Međutim, nadamo se da će novinari u Crnoj Gori i u ovakvom ambijentu pronaći motiv da mu se suprotstave većim angažovanjem u profesionalnim udruženjima, interesovanjem za istrage napada na novinare i rad Komisije za praćenje postupanja nadležnih organa u istragama slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarima, ubistava novinara i napada na imovinu medija, i istrajavanjem na etičnom izvještavanju uspjeti da odbrane i lično dostojanstvo i dostojanstvo novinarske profesije.

HRA će nastaviti da podržava slobodu medija u Crnoj Gori tako što će nastaviti da prati rad Komisije za praćenje istraga napada na novinare i tako što će uskoro objaviti rezultate monitoringa samoregulatorne i regulatorne prakse medija u Crnoj Gori i o tome organizovati raspravu.

2/5/2016 POVODOM SVJETSKOG DANA SLOBODE MEDIJA 2016. GODINE

02/5/2015 – POVODOM SVJETSKOG DANA SLOBODE MEDIJA 2015. GODINE

02/05/2012 POVODOM SVJETSKOG DANA SLOBODE MEDIJA

03/05/2010 Povodom Međunarodnog dana slobode medija



2/5/2017 CONSTITUTIONAL APPEAL DUE TO INEFFECTIVE INVESTIGATION OF TORTURE AGAINST MARTINOVIĆ

napad na MartinovićaNGO Human Rights Action lodged a constitutional appeal (in Montenegrin) for Milorad Mijo Martinović due to ineffective investigation of police torture he suffered in Podgorica on 24 October 2015, after the end of the protest organized by the political coalition Democratic Front.

That night around 11 p.m., Martinović was in his vehicle with two friends when he was stopped by the police in the Jovana Tomasevica street, near the building of the Police Headquarters. At least thirty police officers participated in the demolition of his vehicle and torture against him, when he was inflicted with serious bodily injuries. A video record of this incident was published on the Internet the same evening.

Although the State provided Martinović with compensation for this incident, it failed to provide effective investigation and punishment of all police officers who abused public authority and executed an absolutely forbidden act of torture. Only two members of the Special Police Anti-Terrorist Unit (SAJ) were prosecuted, who turned themselves in and confessed the crime, and their commander, for covering for the perpetrators of the crime of torture.

>>>



2/5/2017 USTAVNA ŽALBA ZBOG NEDJELOTVORNE ISTRAGE TORTURE NAD MARTINOVIĆEM

hra-02052017NVO Akcija za ljudska prava je podnijela ustavnu žalbu za Milorada Mija Martinovića zbog nedjelotvorne istrage policijske torture koju je doživio u Podgorici 24. oktobra 2015. godine, posle okončanja protesta u organizaciji političke koalicije Demokratski front.

Martinovića, koji se u svom vozilu nalazio sa dva prijatelja, zaustavila je policija te večeri oko 23:00h, u ulici Jovana Tomaševića, u blizini sjedišta Uprave policije, a zatim je najmanje trideset policajaca učestvovalo u demoliranju njegovog vozila i zvjerskoj torturi nad njim, kada su mu nanijete teške tjelesne povrede. O događaju postoji video snimak, koji je objavljen na internetu iste večeri.

Iako je Martinoviću država obezbijedila naknadu štete zbog ovog događaja, ona nije obezbijedila i da odgovaraju svi službenici policije koji su zloupotrijebili javna ovlašćenja i povjerena sredstva prinude i sproveli apsolutno zabranjen akt torture. Procesuirana su samo dvojica pripadnika Specijalne antiterorističke jedinice Uprave policije (SAJ), koji su se prijavili i priznali zločin, kao i njihov komandant zbog prikrivanja svih izvršilaca krivičnog djela torture.

>>>



28/4/2017 PORTAL RTCG: PRIHVATILIŠTE ĆE PRIMITI PRVE BESKUĆNIKE

“Zamjenik Mugoša je istakao da činjenica da pored Glavnog grada na projektu učestvuje 18 partnera govori o izuzetno ozbiljnom pristupu … i NVO sektor – Akcija za ljudska prava, koja je i svojim praktičnim iskustvom ali i brojnim drugim sugestijama pomogla u izradi kvalitetnog Pravilnika o kućnom redu u samom prihvatilištu”.

Proćitajte detaljnije u tekstu “RTCG”.

Za sajt

05/12/2016 PONOVLJENI APEL DA SE HITNO OBEZBIJEDI PRIHVATILIŠTE ZA BESKUĆNIKE U PODGORICI

17/10/2016 CRNA GORA I MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA

1/10/2015 – HRA POZDRAVLJA ODLUKU DRŽAVE I GRADA DA SE IZGRADI PRIHVATILIŠTE ZA BESKUĆNIKE U PODGORICI I APELUJE DA SE BESKUĆNICI ZBRINU I U MEĐUVREMENU

17/10/2013 Saopštenje povodom dana borbe protiv siromaštva

11/10/2013 DAN – Beskućnici i ovu zimu čekaju na ulici

28/04/2013 Životi beskućnika ostaju da zavise od dobre volje države

29/ 01/ 2013 Banka hrane donirala prihvatilište za beskućnike u Podgorici

28/ 12/ 2012 Akcija prodaje kalendara HRA za pomoć beskućnicima

14/12/2012 Beskućnici kratkoročno smješteni, Ajkunići još na vjetru

22/11/2012 Saopštenje za javnost povodom nesrećnog slučaja beskućnika koji je preminio od opekotina zadobijenih 21. novembra 2012.



24/4/2017 IZLAGANJA UČESNIKA DRUGE NACIONALNE KONFERENCIJE O REFORMI PRAVOSUĐA

logoi-za-sajt

Projekat: Monitoring reforme pravosuđa
DRUGA NACIONALNA KONFERENCIJA O REFORMI PRAVOSUĐA
Reforma pravosuđa u Crnoj Gori – ostvareni rezultati
24. april 2017.
PR centar, Podgorica

Izvršna direktorica NVO Akcija za ljudska prava (HRA), Tea Gorjanc Prelević, podsjetila je da reforma pravosuđa u Crnoj Gori traje od 2000. godine, a da su ciljevi od početka isti i da se tiču nezavisnosti, profesionalnosti, odgovornosti i efikasnosti. “Iako su se od tada desile mnoge promjene, ovi ciljevi još nijesu ostvareni”, navela je Gorjanc Prelević.

Uvodna izlaganja

g-din Zoran Pažin, potpredsjednik Vlade Crne Gore i ministar pravde
g-đa Vesna Medenica, predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore
Nj.E. Aivo Orav, šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori
g-din Veselin Vučković, državni tužilac u Vrhovnom državnom tužilaštvu i predsjednik Udruženja državnih tužilaca Crne Gore
g-đa Tea Gorjanc Prelević, izvršna direktorica HRA
g-din Zlatko Vujović, predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje CeMI

Panel I: Izbor, ocjenjivanje, napredovanje i utvrđivanje odgovornosti sudija i tužilaca

g-din Mladen Vukčević, predsjednik Sudskog savjeta Crne Gore
g-đa Nataša Radonjić, članica Tužilačkog savjeta Crne Gore
g-din Vukota Vujačić, predsjednik Osnovnog suda u Nikšiću
g-đa Tea Gorjanc Prelević, izvršna direktorica HRA

Panel II: Jačanje efikasnosti pravosuđa: PRIS, racionalizacija pravosudne mreže i unaprijeđenje pravosudnog menadžmenta administracije

g-đa Marijana Laković Drašković, generalna direktorka Direktorata za pravosuđe u Ministarstvu pravde
g-đa Stanka Vučinić, zamjenica predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore
g-din Veselin Vučković, predsjednik Udruženja državnih tužilaca Crne Gore
g-din Zlatko Vujović, predsjednik Upravnog odbora CeMI

Na konferenciji je predstavljen Nacrt izvještaja o primjeni Strategije reforme pravosuđa 2014-2018 koji je dostupan ovdje, odnosno zaključci i preporuke Izvještaja o primjeni Strategije reforme pravosuđa 2014-2018 koji su dostupni ovdje.

za-sajt1



21/4/2017 NAJAVA: DRUGA NACIONALNA KONFERENCIJA „REFORMA PRAVOSUĐA U CRNOJ GORI – OSTVARENI REZULTATI“

HRA - Roll Up Monitoring reforme pravosudja-page-001(1)Nevladine organizacije (NVO) Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za monitoring i istraživanje (CeMI) će, u ponedjeljak, 24. aprila sa početkom u 10h, organizovati Nacionalnu konferenciju „Reforma pravosuđa u Crnoj Gori – ostvareni rezultati“, u prostorijama PR Centra, prema sledećoj agendi.

Govoriće:

  •   Zoran PAŽIN, ministar pravde Crne Gore;
  •   Vesna MEDENICA, predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore;
  •   Aivo ORAV, ambasador Evropske unije u Crnoj Gori;
  •   Veselin VUČKOVIĆ, državni tužilac u Vrhovnom državnom tužilaštvu Crne Gore i predsjednik Udruženja državnih tužilaca Crne Gore;
  •   Tea GORJANC PRELEVIĆ, izvršna direktorka HRA;
  •   Zlatko VUJOVIĆ, predsjednik Upravnog odbora CeMI;
  •   Moderatorka: izvršna direktorica CeMI-ja Nikoleta TOMOVIĆ.

Nakon prezentacije Izvještaja o reformi pravosuđa, uslijediće I sesija „Izbor, ocjenjivanje, napredovanje i utvrđivanje odgovornosti sudija i tužilaca“, tokom koje će govoriti:

  • Mladen VUKČEVIĆ, predsjednik Sudskog savjeta Crne Gore;
  • Nataša RADONJIĆ, članica Tužilačkog savjeta Crne Gore;
  • Vukota VUJAČIĆ, predsjednik Osnovnog suda u Nikšiću;
  • Tea GORJANC PRELEVIĆ, Akcija za ljudska prava, izvršna direktorka
  • Moderator: Zlatko VUJOVIĆ, predsjednik Upravnog odbora CeMI.

Tokom II sesije „Jačanje efikasnosti pravosuđa: PRIS, racionalizacija pravosudne mreže i unapređenje pravosudnog menadžmenta i administracije“, govoriće:

  • Marijana LAKOVIĆ-DRAŠKOVIĆ, Generalna direktorka Direktorata za pravosuđe;
  • Stanka VUČINIĆ, zamjenica predsjednika Vrhovnog suda;
  • Veselin VUČKOVIĆ, državni tužilac u Vrhovnom državnom tužilaštvu Crne Gore i predsjednik Udruženja državnih tužilaca Crne Gore;
  • Veselin VUČKOVIĆ, predsjednik Udruženja državnih tužilaca Crne Gore;
  • Sanja JOVIĆEVIĆ, zamjenica predsjednice Upravnog odbora Centra za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu;
  • Zlatko VUJOVIĆ, predsjednik UO CeMI;
  • Moderatorka: Tea GORJANC PRELEVIĆ, izvršna direktorica HRA.

Konferencija je završni dio projekta „Monitoring reforme pravosuđa“, koji finasira Evropska unija, posredstvom Delegacije Evropske unije u Podgorici i Ambasada Kraljevine Holandije.

Cilj pomenutog projekta jeste da podrži proces reforme pravosuđa u Crnoj Gori, kroz povećano učešće organizacija civilnog društva i na taj način da sveukupan doprinos napretku Crne Gore u pregovorima sa Evropskom unijom, u dijelu koji se odnosi na poglavlja 23 i 24.

CeMI i HRA su sproveli detaljan monitoring implementacije standarda koji se odnose na nezavisnost, nepristrasnost, odgovornost, efikasnost i transparentnost sudova, kao i jednak pristup pravdi; analizu sistema slučajnog odabira slučajeva; nadgledanje međunarodne i regionalne saradnje u građansko-pravnim i krivičnim pitanjima. Shodno tome, na  konferenciji će biti predstavljen izvjestaj o reformi pravosuđa, koji sadrži ukupane nalaze sprovedenog projekta.