26/07/2014 POVODOM IZBORA PREDSJEDNIKA VRHOVNOG SUDA

Akcija za ljudska prava (HRA) izražava žaljenje zbog odluke Sudskog savjeta da sprovede izbor predsjednika Vrhovog suda, iako su njegovi članovi bili obaviješteni da je Ustavnom sudu upućena inicijativa da ocijeni ustavnost zakonom propisanog postupka izbora.

U slučaju da Ustavni sud odluči da su spomenute odredbe neustavne, kao što se to desilo sa postupkom izbora VDT a, to bi značilo i da je Vesna Medenica na neustavan način izabrana za predsjednicu Vrhovnog suda. Time bi se dovela u pitanje zakonitost radnji koje gospođa Medenica bude preduzimala kao organ uprave u Vrhovnom sudu, kao i rad Sudskog savjeta, čija je članica po položaju.

>>>

25/07/2014 POVODOM ODLUKE USTAVNOG SUDA DA ODREDBE POSLOVNIKA SKUPŠTINE CRNE GORE O IZBORU VRHOVNOG DRŽAVNOG TUŽIOCA (VDT) NIJESU U SAGLASNOSTI SA USTAVOM CRNE GORE

Akcija za ljudska prava (HRA) izražava zadovoljstvo povodom odluke Ustavnog suda od 23. jula 2014. da odredbe Poslovnika Skupštine Crne Gore o izboru Vrhovnog državnog tužioca (VDT), kojima je dopisan treći krug glasanja, nijesu u saglasnosti sa Ustavom Crne Gore.

Inicijativu za ocjenu ustavnosti člana 178 st. 6. i 7. Poslovnika Skupštine HRA je Ustavnom sudu podnijela u martu 2014.

Podsjećamo da je Ustavni sud već u svojoj preliminarnoj odluci, kada je odlučeno da se inicijativa prihvati i privremeno obustavi izbor VDT-a, konstatovao da je Skupština „prekoračila ovlašćenja” i da je „osporenim odredbama člana 178 st. 6. i 7. Poslovnika izbor Vrhovnog državnog tužioca uspostavila na način suprotan Ustavu propisujući dodatno, „treće” i „četvrto glasanje”.

>>>

24/07/2014 INICIJATIVA USTAVNOM SUDU ZA OCJENU USTAVNOSTI ODREDBI ZAKONA O SUDSKOM SAVJETU O IZBORU I RAZRJEŠENJU PREDSJEDNIKA VRHOVNOG SUDA

Akcija za ljudska prava (HRA) uputila je inicijativu Ustavnom sudu (US) za ocjenu ustavnosti odredbi Zakona o sudskom savjetu u vezi postupaka izbora i razrješenja predsjednika Vrhovnog suda. HRA je predložila US da privremeno obustavi proces izbora predsjednika Vrhovnog suda, koji je u toku, dok ne odluči po ovoj inicijativi. Kao i kod dopisivanja trećeg kruga izbora VDT-a, opet je u pitanju problem da je zakonom – aktom niže pravne snage – materija propisana Ustavom uređena na drugačiji način.

Ustavom je predviđeno da Opšta sjednica Vrhovnog suda, koju čine sve sudije tog suda, Sudskom savjetu predlaže kandidata za predsjednika suda. Međutim, Zakon o sudskom savjetu (član 28a), propisuje da Sudski savjet raspisuje javni poziv, procjenjuje prijave i listu kandidata koji ispunjavaju uslove dostavlja Opštoj sjednici Vrhovnog suda, koja onda bira jednog kandidata i predlaže ga Sudskom savjetu.

>>>

23/07/1974 ON THE ANNIVERSARY OF FIRST PRIDE PARADE HELD IN MONTENEGRO

Human Rights Action (HRA) is pleased to mark the anniversary of the first Pride Parade in Montenegro, which was held on 24 July 2013 in Budva. At the same time HRA warns that the Prosecution’s decision to prosecute only one, unidentified person, out of a number of perpetrators who attacked the parade parade-goers and the police in front of TV cameras, and destroyed public property during both parades in Budva and in Podgorica, threatens not only the rights of the LGBT community, but also the rule of law in Montenegro.

HRA recalls that during the first Parade in Budva, both citizens taking part and police officers who protected them were attacked, while in Podgorica only the police officers were attacked, because hooligans were not able to approach them. The hooligans were, according to statements of the Police Directorate “throwing bottles, chairs, stones and smoke bombs.” During the parade in Budva two people, participants of the parade were slightly injured, while in Podgorica 20 police officers were injured. The damage in Podgorica was estimated at 20,000 EUR. The police detained more than 80 people, 22 in Budva and 60 in Podgorica.

>>>

23/07/2014 POVODOM GODIŠNJICE PRVE PARADE PONOSA ODRŽANE U CRNOJ GORI

: Podgorica

: Podgorica

: Budva

: Budva

Akcija za ljudska prava (HRA) sa zadovoljstvom obilježava godišnjicu održavanja prve Parade ponosa u Crnoj Gori, koja je 24. jula 2013. održana u Budvi, i ukazuje da odluka tužilaštva da krivično goni samo jedno, neidentifikovano lice, od brojnih nasilnika koji su pred tv kamerama napadali povorku, policiju i uništavali javnu imovinu tokom parade u Budvi, ali i kasnije prilikom parade u Podgorici, ugrožava ne samo prava LGBT populacije, već i vladavinu prava u Crnoj Gori.

HRA podsjeća da su tokom prve Parade, u Budvi, napadnuti i građani u povorci i policija koja ih je štitila, dok su u Podgorici, napadnuti samo policajci, jer nasilnici nijesu mogli prići povorci. Nasilnici su, prema saopštenjima Uprave policije “bacali flaše, stolice, kamenice i dimne bombe”. Tokom parade u Budvi lakše su povrijeđene dvije osobe, učesnici parade, dok je u Podgorici povrijeđeno čak 20 policajaca. Šteta u Podgorici procijenjena je na 20 hiljada eura. Policija je u Budvi privela 22, a u Podgorici čak 60 osoba.

>>>

10/07/2014 COMMENTARY ON THE WORKING VERSIONS OF THE LAW ON COURTS, LAW ON THE JUDICIAL COUNCIL AND THE RIGHTS AND DUTIES OF JUDGES AND LAW ON THE STATE PROSECUTOR’S OFFICE

Human Rights Action warns that some provisions of the working versions of the Law on Courts, Law on the Judicial Council and the Rights and Duties of Judges and Law on the State Prosecutor’s Office considerably jeopardize the autonomy of judges, drastically limit the scope of candidates who can be appointed to senior positions in the judiciary and prosecution, and propose vague criteria for evaluation of candidates.

Particularly problematic is the provision of the Law on Courts which obliges judges to respect the principal legal position of the session of judges of their court, as it represents an attack on the autonomy and independence of each judge. In passing judgments a judge is bound only by law and the Constitution, and not the opinions of fellow judges.

The working version prescribes that only judges can compete for a judge of the High Court or Appellate Court or Supreme Court, or that only prosecutors can be appointed as heads of prosecutor’s offices or the Supreme State Prosecutor. Such restriction of the right of other legal experts, e.g. attorneys and professors to be elected, significantly reduces the number of potential candidates and the chance to choose best professionals.

>>>

10/07/2014 KOMENTAR NA RADNE VERZIJE ZAKONA O SUDOVIMA, ZAKONA O SUDSKOM SAVJETU I PRAVIMA I DUŽNOSTIMA SUDIJA I ZAKONA O DRŽAVNOM TUŽILAŠTVU

Akcija za ljudska prava upozorava da neke odredbe radnih verzija Zakona o sudovima, Zakona o Sudskom savjetu i pravima i dužnostima sudija i Zakona o državnom tužilaštvu, ozbiljno ugrožavaju autonomiju sudija, drastično sužavaju krug kandidata koji mogu biti birani na više pozicije u sudstvu i tužilaštvu, i donose nejasne kriterijume za ocjenjivanje kandidata.

Posebno zabrinjava odredba Zakona o sudovima kojom se sudije obavezuju da poštuju načelni pravni stav koji zauzme Sjednica sudija njihovog suda, jer predstavlja atak na samostalnost i nezavisnost svakog sudije. Sudija je u odlučivanju vezan samo Ustavom i zakonom, a ne mišljenjima kolega sudija.

Predviđa se da isključivo sudije mogu da konkurišu za sudiju Višeg suda ili Apelacionog suda ili Vrhovnog suda, odnosno isklučivo tužioci mogu postati rukovodioci tužilaštava ili Vrhovni državni tužilac. Takvo ograničenje prava drugim pravnicima, npr. advokatima i profesorima da budu birani, značajno smanjuje broj potencijalnih kandidata i mogućnost izbora najboljih stručnjaka.

>>>

09/07/2014 CONCERNING THE ATTACK ON WOMEN IN BLACK IN VALJEVO

Human Rights Action (HRA) strongly condemns the attack on activists of organization Women in Black in Valjevo and urges the government of Serbia to grant all citizens freedom of speech and assembly.

It is particularly worrying that the attack on members of Women in Black organization and cyclists who travelled from Belgrade to Srebrenica to pay homage to the victims of Srebrenica genocide took place on the main town square and at the pre-announced gathering, in the presence of the police.

Authorities of Serbia, as well as of other countries, are obliged to guarantee freedom of speech and assembly to all their citizens, while international standards oblige them to pay special attention to the protection of human rights activists. Women in Black reminded the public about the most massive crime committed in European soil since World War II, when members of the army of Bosnian Serbs from systematically killed at least 7,800 unarmed Bosniaks aged 14-70 years from 11 to 19 July 1995. It is unfortunate that there are people unable to pay respect to these indisputable victims and immense suffering inflicted on their families.

>>>

09/07/2014 POVODOM NAPADA NA ŽENE U CRNOM U VALJEVU

Akcija za ljudska prava (HRA) oštro osuđuje napad na aktiviste i aktivistkinje organizacije Žene u crnom u Valjevu i apeluje na vlasti Srbije da svim građanima obezbijede slobodu govora i okupljanja.

Posebno zabrinjava činjenica da se napad na članice organizacije Žene u crnom i bicikliste, koji putovanjem od Beograda do Srebrenice odaju poštovanje žrtvama genocida u Srebrenici, dogodio na glavnom gradskom trgu i to na unaprijed najavljenom skupu, uz prisustvo policije.

HRA podsjeća da su vlasti Srbije, kao i ostalih država, dužne da omoguće slobodu govora i okupljanja svim građanima, a da ih međunarodni standardi obavezuju da posebnu pažnju posvete zaštiti aktivista za ljudska prava. Žene u crnom su podsjećale javnost na najmasovniji zločin izvršen na tlu Evrope poslije Drugog svjetskog rata, kada su pripadnici vojske bosanskih Srba od 11. do 19. jula 1995. sistematski ubili najmanje 7,800 nenaoružanih Bošnjaka starosti od 14 do 70 godina. Za žaljenje je što postoje ljudi koji nisu u stanju da poštuju te nesporne žrtve i neizmjernu patnju nanijetu njihovim porodicama.

>>>

08/07/2014 REGARDING MEDIA REPORTING ON THE RELEASE OF A MURDER SUSPECT

HRA noticed that the media paid particular attention to the decision of Podgorica High Court judge, Miroslav Bašović, not to detain a person suspected of having committed the crime of Aggravated Murder, Branko Đurović – Čiča, by publishing texts “Murdered his wife and is out on pre-trial release”, “Čiča on pre-trial release”, “Unbelievable: Man from Nikšić spent two days in detention”, some of which were also announced on the newspapers cover pages.

HRA noticed the lack of balance in informing the public about the said decision, since the media failed to present all the reasons that had led the judge to make such decision. The media did not cite the decision of judge Bašović nor interview the spokesperson of Podgorica High Court, where judge Bašović holds his position.

>>>

08/07/2014 POVODOM IZVJEŠTAVANJA O PUŠTANJU NA SLOBODU OSUMNJIČENOG ZA UBISTVO

HRA uočava da su mediji posebnu pažnju pokazali odluci sudije Višeg suda u Podgorici, Miroslava Bašovića, da ne odredi pritvor osobi osumnjičenoj da je izvršila krivično djelo Teško ubistvo – Branku Đuroviću.

HRA uočava da izvještavanje o ovoj odluci sudije nije uravnoteženo informisalo javnost, jer nije predstavilo sve razloge koji su sudiju naveli da donese takvu odluku. Mediji nijesu citirali odluku koju je donio sudija Bašović, niti je prenijet stav portparola Višeg suda u Podgorici u kome radi sudija Bašović o toj odluci.

>>>

01/07/2014 REGARDING THE PRELIMINARY REPORT OF THE UN WORKING GROUP ON ENFORCED OR INVOLUNTARY DISAPPEARANCES

Preliminary findings of the UN Working Group on Enforced or Involuntary Disappearances announced yesterday (30 June 2014), as well as the recent conclusions of the Committee against Torture, prove that both the UN and the European Union pay particular attention to the prosecution of war crimes in Montenegro. As the Committee did earlier, the UN Working Group expressed its concern that no one’s responsibility has been established for the committed crimes in final decisions in Bukovica and Deportation cases, because Montenegrin courts interpreted international humanitarian law erroneously and failed to fully apply domestic law. The UN Working Group also added concern that the court based its verdict in Deportation case on alarming “legal theory under which some of the acts do not constitute war crimes either because the conflict in Bosnia and Herzegovina was not an international armed conflict or because Montenegro was not a part of the conflict”.

>>>

01/07/2014 POVODOM PRELIMINARNOG IZVJEŠTAJA RADNE GRUPE UN ZA PRINUDNE NESTANKE

Preliminarni nalazi Radne grupe UN za prinudne nestanke saopšteni juče, kao i nedavni zaključci Komiteta protiv torture, pokazuju da i UN, kao i Evropska unija, detaljno obraća pažnju na procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kao i Komitet prije nje, i Radna grupa je izrazila zabrinutost zbog toga što su slučajevi Bukovica i Deportacija pravosnažno završeni bez utvrđivanja bilo čije odgovornosti za zločine, zbog toga što sudovi pogrešno tumače međunarodno humanitarno pravo i ne primjenjuju potpuno domaće pravo.
Radna grupa UN je dodala i da je sud presudu za Deportaciju zasnovao na zabrinjavajućoj ”pravnoj teoriji prema kojoj neka od djela ne predstavljaju ratne zločine bilo zbog toga što sukob u BIH ne predstavlja međunarodni oružani sukob ili zato što Crna Gora nije bila dio tog sukoba”.

>>>

01/07/2014 REGARDING THE ATTACK ON DAILY DNEVNE NOVINE CREW

Human Rights Action (HRA) condemns the attack on Dnevne novine reporter and photojournalist and once again appeals that amendments be introduced to the Criminal Code (CC) in order to ensure stronger protection of journalists in their work, which is crucial to the development of a democratic society.

Considering that the reporter and photojournalist, as well as persons photographed, were in a public place, and that the photographed persons were undoubtedly public figures because of the past events in which they had participated, and about which the media reported, Dnevne novine crew had a right to photograph them, i.e. to perform their duties in favour of the public interest.

>>>

01/07/2014 POVODOM NAPADA NA EKIPU DNEVNIH NOVINA

Akcija za ljudska prava (HRA) osuđuje napad na novinarku i fotoreporterku lista Dnevne novine i poziva, još jednom, da se izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika (KZ) novinarima pruži jača zaštita u obavljanju posla, koji je od presudnog značaja za razvoj demokratskog društva.

Budući da su se novinarka i fotoreporterka, kao i osobe koje su fotografisane, nalazili na javnom mjestu, kao i da su fotografisane osobe nesporno javne ličnosti zbog prethodnih događaja u kojima su učestvovali, a o kojima su mediji izvještavali, ekipa Dnevnih novina je imala pravo da ih fotografiše, odnosno da obavi svoj posao u interesu javnosti.

>>>