21/6/2017 CONSTITUTIONAL COURT ADOPTS HRA APPEALS ON ACCOUNT OF LACK OF EFFECTIVE INVESTIGATION OF POLICE TORTURE

The Constitutional Court of Montenegro today unanimously adopted constitutional appeals due to ineffective investigation of the police torture of Branimir Vukčević and Momčilo Baranin in Podgorica Jewelers’ street on the eve of 24 October 2015 political protests. The appeals were filed by Tea Gorjanc Prelević, HRA executive director.

“These decisions are of historical importance for the protection of human rights in Montenegro. For the first time, the Constitutional Court found a violation of the constitutional prohibition of torture due to ineffective investigation. We expect that the same decisions, which can restore credibility of the Constitutional Court, follow in the constitutional appeals filed for Milorad Martinović and Tufik Softić, where the state prosecution also failed to meet the European standard of effective investigation of police torture and of attempted murder of a journalist. Today’s decisions of the Constitutional Court should instigate profound reform of the work of the State Prosecutor’s Office and Police” said Gorjanc-Prelević.

Text of the adopted constitutional appeals (in Montenegrin) is available here .

21/6/2017 USVOJENE DVIJE USTAVNE ŽALBE ZBOG NEISTRAŽENE POLICIJSKE TORTURE U ULICI ZLATARA 2015. GODINE

Ustavni sud Crne Gore je danas na sjednici vijeća jednoglasno usvojio ustavne žalbe koje je zbog nedjelotvorne istrage policijske torture Branimira Vukčevića i Momčila Baranina u ulici Zlatara 24.10.2015. godine podnijela direktorica Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc-Prelević.

“Ovo su odluke od istorijskog značaja za zaštitu ljudskih prava u Crnoj Gori. Ustavni sud je po prvi put utvrdio kršenje ustavne zabrane torture zbog nedjelotvorno vođene istrage policijskog zlostavljanja. Očekujemo da iste odluke, koje mogu da povrate kredibilitet Ustavnog suda, uslijede i po ustavnim žalbama podnijetim za Milorada Martinovića i Tufika Softića u kojima državno tužilaštvo takođe nije doseglo evropski standard istrage policijske torture, odnosno pokušaja ubistva novinara. Današnje odluke Ustavnog suda treba da bude povod za temeljnu reformu rada i državnog tužilaštva i policije”, izjavila je Gorjanc-Prelević.

Tekst usvojenih ustavnih žalbi je dostupan ovdje.

20/6/2017 ZAHTJEV DA USTAVNI SUD SJUTRAŠNJU SJEDNICU OTVORI ZA JAVNOST

Ustavni sud će sjutra raspravljati o ustavnoj žalbi zbog neistražene policijske torture u Zlatarskoj ulici, saznaje HRA.

Direktorica HRA Tea Gorjanc-Prelević je podnijela ustavne žalbe za dva mladića koja je policija pretukla 24.10.2015. u ulici Miljana Vukova u Podgorici (tzv. ulici Zlatara), zbog toga što državno tužilaštvo i policija nisu sproveli djelotvornu istragu tog slučaja u skladu s evropskim standardima. Ni jedan službenik policije do danas nije ni optužen zbog tog slučaja.

Ustavnom žalbom se zahtijeva od Ustavnog suda da konstatuje da su državni organi prekršili apsolutnu zabranu mučenja i drugog zlostavljanja, posebno u odnosu na propust da sprovedu djelotvornu istragu i da naredi preduzimanje potrebnih radnji.

HRA je zahtijevala od predsjednika Ustavnog suda da sjutrašnju sjednicu otvori za javnost, predstavnike medija i podnosioce žalbe, imajući u vidu da je ovo prvi slučaj u istoriji Ustavnog suda u kome se raspravlja o ustavnoj žalbi zbog propusta državnih organa da sprovedu djelotvornu istragu torture.

U pismu predsjedniku Ustavnog suda, direktorica HRA je naglasila da su podnijete i druge slične ustavne žalbe zbog nedjelotvornih istraga policijske torture nad Miloradom Martinovićem i pokušaja ubistva novinara Tufika Softića i zamolila Ustavni sud da u svim tim slučajevima omogući da sjednice budu javne.

16/6/2017 PRESENTATION OF REPORT ON DEPRIVATION OF LEGAL CAPACITY IN MONTENEGRO

Human Rights Action (HRA) presented the report on deprivation of legal capacity in Montenegro by the author Kosana Beker in the presence of Ombudsman, Mr. Šućko Baković, H.E. Ambassador Aivo Orav, Head of EU Delegation in Montenegro, Mr. Goran Kuševija, deputy minister for labour and social care and Mr. Smail Ismailović, judge of the Basic Court in Podgorica.

Persons deprived of legal capacity are brought into a state of “civil death”, they are deprived of many human rights and find themselves in the position of an object of protection, rather than a person that can make decisions with appropriate support. The Convention on the Rights of Persons with Disabilities (CRPD) calls for the change of awareness about legal capacity of persons with disabilities, the society has to adjust to them and ensure that they enjoy human rights like everyone else, was concluded at the presentation.

Regulations ordering proceedings of deprivation and limitation of legal capacity are incompatible with CRPD, which in Article 12 stipulates that legal capacity cannot be taken away or restricted only on the basis of disability. Also, the case-law analysis has shown that the standard on the right to a fair trial under the European Convention on Human Rights has not been respected in such proceedings.

From a total of 331 analyzed decisions, legal capacity was completely removed in as much as 284 cases (85.8%), the decision on partial deprivation of legal capacity was made in only seven cases (2.1%), and only in one case the legal capacity was returned (0.3%). In 39 processes the proposal for deprivation of legal capacity was withdrawn or rejected (11.8%).

Regarding participation of the person in the process, it is worrying that in over 60% of cases the person was not heard in the proceeding or there is no data about the person being heard. The fact that in 96% of cases there were no objections to the proposal for deprivation of legal capacity indicates potential problems related to legal representation of persons whose laval capacity is at stake. One of the conclusions of the meeting is to provide that in every case of deprivation or limitation of legal capacity a person should be represented by a lawyer and provided with free legal assistance, as has been already provided in the procedure of compulsory hospitalisation.

Several laws and regulations need to be harmonised with CRPD as soon as possible, but in the meantime all relevant international standards should be directly applied, in accordance with Article 9 of the Constitution of Montenegro.

The report was presented within the project “Beyond exclusion – effective rights for mental health patients” implemented by the Human Rights Action (HRA), Center for Women and Peace Education ANIMA and Mental Disability Advocacy Center (MDAC) and supported by the European Union and Kotor Municipality.

The presentation of Kosana Beker, author of the report, is available here: Microsoft Power Point, PDF format.

16/6/2017 PREDSTAVLJEN IZVJEŠTAJ O LIŠENJU POSLOVNE SPOSOBNOSTI U CRNOJ GORI

Akcija za ljudska prava (HRA) je danas na skupu održanom u EU Info Centru predstavila izvještaj autorke Kosane Beker o oduzimanju poslovne sposobnosti u Crnoj Gori. Osobe lišene poslovne sposobnosti dovode se u stanje „građanske smrti“, jer se lišavaju mnogih ljudskih prava i dovode u poziciju objekta zaštite, umjesto subjekta koji može donositi odluke uz odgovarajuću podršku. Konstatovano je da je neophodna promjena svijesti o poslovnoj sposobnosti osoba sa invaliditetom, kojima društvo mora da se prilagodi i obezbijedi im da uživaju ljudska prava kao i svi drugi.

Propisi kojima je regulisan postupak oduzimanja i ograničavanja poslovne sposobnosti nijesu u saglasnosti sa Konvencijom o pravima osoba sa invaliditetom, koja u članu 12 propisuje da se poslovna sposobnost ne može oduzeti, odnosno ograničiti samo na osnovu invaliditeta. Takođe, analiza sudske prakse je pokazala da se ne poštuje standard prava na pravično suđenje iz Evropske konvencije o ljudskim pravima.

Od ukupno 331 analiziranih rješenja, poslovna sposobnost je potpuno oduzeta osobi prema kojoj se postupak vodio u čak 284 slučajeva (85,8%), odluka o djelimičnom lišenju je donijeta u samo sedam slučajeva (2,1%), a samo u jednom slučaju je vraćena poslovna sposobnost (0,3%). U 39 postupaka je donijeto rješenje kojim je utvrđeno da je predlog za lišenje poslovne sposobnosti povučen ili je predlog odbijen (11,8%).

Po pitanju učešća osobe u postupku, zabrinjavajuće je što u preko 60% slučajeva osoba nije saslušana u postupku ili o tome uopšte nema podataka. O problemima u vezi sa adekvatnim zastupanjem osoba prema kojima se postupak vodi govori i činjenica da čak u 96% slučajeva nije bilo protivljenja predlogu za lišenje poslovne sposobnosti. Jedan od zaključaka skupa je i da se, po ugledu na postupak prisilne hospitalizacije, Zakonom o vanparničnom postupku obezbijedi da u svakom slučaju odlučivanja o lišavanju odnosno ograničavanju poslovne sposobnosti osobu o čijoj se poslovnoj sposobnosti odlučuje zastupa advokat i biti obezbijeđena besplatna pravna pomoć.

Propise je neophodno što prije usaglasiti sa Konvencijom o pravima osoba sa invaliditetom, koju u međuvremenu svi nadležni treba da primjenjuju i neposredno, u skladu sa članom 9 Ustava Crne Gore.

Izvještaj je predstavljen u okviru projekta „Van izolacije – ostvarivanje prava pacijenata sa mentalnim oboljenjima” koji sprovode Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA i Mental Disability Advocacy Center (MDAC) uz podršku Evropske unije i Opštine Kotor.

Prezentaciju Kosane Beker, autorke izvještaja, možete preuzeti ovdje: Microsoft Power Point, PDF format .

15/6/2017 APEL DA SE POVUČE IZ PROCEDURE PREDLOG ZAKONA KOJIM SE REGULIŠE POLOŽAJ MAJKI KORISNICA PRAVA NA NAKNADU

Akcija za ljudska prava je danas u pismu premijeru Dušku Markoviću i ministru rada i socijalnog staranja Kemalu Purišiću apelovala da povuku iz procedure Predlog zakona kojim se reguliše položaj majki korisnica prava na naknadu, zbog toga što nije obezbijeđeno da se sve korisnice ne nađu u nepovoljnijem položaju od onoga u kome su bile prije prihvatanja prava na naknadu, kako je naložio Ustavni sud.

Rješenja iz Predloga su sporna u odnosu na grupu žena koje su prekinule radni odnos radi ostvarivanja prava na naknadu, tj. koje su dovedene u zabludu da će, ako daju otkaz, doživotno ostvarivati pravo na naknadu po osnovu rođenja troje i više djece.

Paušalno ograničenje iznosa na fiksne iznose, dovešće do toga da će predviđenim iznosima biti oštećene one korisnice koje su zarađivale više od iznosa predviđenih Predlogom.

Posebno sporno je vremensko ograničenje primanja naknada za sve korisnice starosti od 45 do 55 godina života, koje ovo pravo mogu da koriste samo 5 godina, a korisnice starosti od 33 do 45 samo tri godine.

U pismu je problem detaljnije objašnjen i predloženo je rješenje.

15/6/2017 NAJAVA: PREDSTAVLJANJE IZVJEŠTAJA “ODUZIMANJE POSLOVNE SPOSOBNOSTI U CRNOJ GORI”

O lišavanju poslovne sposobnosti u Crnoj Gori razgovaramo sjutra od 11-13:30h u EU Info Centru prema sledećoj agendi.

Predstavljamo izvještaj Kosane Beker o (ne)usklađenosti propisa i sudske prakse u CG sa međunarodnim standardima ljudskih prava u ovoj oblasti.

Na skupu će govoriti:

Šućko Baković, Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore;
Nj.E. Aivo Orav, ambasador, šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori;
Ibrahim Smailović, sudija Osnovnog suda u Podgorici;
Goran Kuševija, direktor Direktorata za socijalno staranje i dječiju zaštitu Ministarstva rada i socijalnog staranja; i
Tea Gorjanc-Prelević, izvršna direktorica HRA.

Skup se održava u okviru projekta „Van izolacije – ostvarivanje prava pacijenata sa mentalnim oboljenjima” koji sprovode Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA i Mental Disability Advocacy Center (MDAC) uz podršku Evropske unije i Opštine Kotor.

13/6/2017 PROTEST ZBOG NEOPRAVDANO SKRAĆENE JAVNE RASPRAVE O NACRTU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ I DJEČJOJ ZAŠTITI

Protestno pismo povodom skraćivanja javne rasprave o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti koje je Akcija za ljudska prava (HRA) zajedno sa još 30 nevladinih organizacija danas uputila predsjedniku Vlade gospodinu Dušku Markoviću je dostupno ovdje.

12/6/2017 MEDIJSKA REGULATORNA I SAMOREGULATORNA TIJELA SPREMNA NA SARADNJU U CILJU UJEDNAČAVANJA KRITERIJUMA

Na sastanku predstavnika medijskih regulatornih i samoregulatornih tijela zaključeno je da postoji spremnost svih za učešće na zajedničkim sastancima o ujednačavanju prakse primjene profesionalnih standarda u novinarstvu.

Sastanak je organizovala Akcija za ljudska prava uz podršku Australijske ambasade u EU Info Centru u Podgorici.

Na sastanku se raspravljalo o nacrtu izvještaja ”Monitoring samoregulatorne i regulatorne prakse u medijima u Crnoj Gori 2015-2016”, u kome je analiziran rad Agencije za elektronske medije, Komisije Savjeta RTCG za predstavke i prigovore slušalaca i gledalaca, Medijskog savjeta za samoregulaciju (MSS) i ombudsmana dnevnih listova Dan i Vijesti i nedjeljnika Monitor, uz prisustvo predstavnika svih tih tijela.

Posebno se raspravljalo o različitim odlukama Komisije Savjeta RTCG, MSS-a i Agencije za elektronske medije o odgovornosti voditelja, tj. medija u slučaju emisija koje se emituju uživo, pa je preporučeno da se u ovoj oblasti standardi preciziraju kako bi novinarima bilo jasnije kako da se ponašaju.

Konstatovano je da je Agencija za elektronske medije jedina koja može izreći sankcije u slučaju kršenja profesionalnih standarda u medijima, i kritikovana je njena praksa da TV Pink uporno izriče upozorenja za kršenja iste vrste standarda umjesto da pribjegne ozbiljnijoj mjeri zabrane emitovanja do 30 dana. Predloženo je da svi mediji dosledno objavljuju sve odluke samoregulatora.

Zaključeno je i da sva tijela treba sadržajno da obrazlažu odluke i čine ih dostupnim na svojim internet stranicama, zajedno sa uputstvima građanima o tome kako da im se obraćaju.

7/6/2017 NAJAVA: PANEL DISKUSIJA “ADVOKATURA U CRNOJ GORI U KONTEKSTU REFORME PRAVOSUĐA”

NVO Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za monitoring i istraživanje (CeMI) sjutra, u četvrtak 8. juna sa početkom u 12 sati, organizuju panel diskusiju Advokatura u Crnoj Gori u kontekstu reforme pravosuđa, u prostorijama PR Centra. Skup se održava u okviru projekta „Ka efikasnom pravosuđu – unaprjeđenje razvoja profesija u funkciji crnogorskog pravosuđa“, koji HRA i CeMI sprovode uz podršku Kraljevine Holandije.

Na prvom panelu “Sistem odgovornosti advokata i potreba za izmjenom Advokatske tarife“, govoriće:

Zdravko BEGOVIĆ, predsjednik Advokatske komore Crne Gore;
Sava POPOVIĆ, disciplinski tužilac Advokatske komore;
Tea GORJANC-PRELEVIĆ, izvršna direktorica NVO Akcija za ljudska prava, autorka izvještaja ”Advokatura u kontekstu reforme pravosuđa – Jačanje sistema odgovornosti i izmjena advokatske tarife”;
Predstavnik/ca Ministarstva pravde (tbc).

Kao osnov za prvu panel diskusiju poslužiće sledeća tri izvještaja:

Na drugom panelu „Odbrana po službenoj dužnosti“, govoriće:

Zdravko BEGOVIĆ, predsjednik Advokatske komore Crne Gore;
Ljiljana KLIKOVAC, rukovoditeljka Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici;
Zlatko VUJOVIĆ, predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje CeMI, autor izvještaja „Odbrana po službenoj dužnosti – domino efekat zaobilaženja zakonske procedure.

Osnov za raspravu je izvještaj ”Odbrana po službenoj dužnosti – domino efekat zaobilaženja zakonske procedure”.

Skup će se odvijati prema sljedećoj agendi .

6/6/2017 CALL FOR EXTENSION OF PUBLIC DEBATE ON THE DRAFT LAW ON AMENDMENTS TO THE LAW ON SOCIAL AND CHILD PROTECTION

NGO Human Rights Action today appealed to the Minister of Labor and Social Welfare, Kemal Purišić, to extend the duration of the public debate on the Draft Law on Amendments to the Law on Social and Child Protection in accordance with the Government’s Regulation on the procedure and manner of conducting public debate in preparing laws^[1] and provide sufficient time for the public to substantially contribute to the debate on this very important law for safeguarding human rights in Montenegro.

The public debate on the draft law was launched on Friday, June 2, and was planned to last five days, until Wednesday, June 7, although this deadline, according to the Regulation, could not be less than 20 days.

The Ministry explained the short public debate with the need to “in due time enforce the decision of the Constitutional Court” on the right of beneficiaries based on the birth of three children.

However, this explanation is unacceptable and the deadline should be extended for the following reasons:

The anticipated deadline for the execution of the decision of the Constitutional Court is August 12 this year, i.e. three months from the date of publishing the decision in the Official Gazette, and so this deadline cannot justify shortening the deadline for public debate.In explanation of the decision of the Constitutional Court says: “The Constitutional Court ruled that the execution of this decision includes the regulation of the legal situation resulting from the termination of the unconstitutional provisions of the Law, so that the Government within three months from the publication of this decision in the “Official Gazette of Montenegro”, submitted a draft law to the Parliament of Montenegro by which will the legal status of the beneficiary of the right to compensation based on the birth of three or more children, which was recognized on the basis of unconstitutional provisions of the Law, to harmonize with the legal positions of the Constitutional Court expressed in this decision.” The decision was published in the Official Gazette of Montenegro no. 31/2017 on 12 May 2017.
The fact that the judge of the Constitutional Court, Miodrag Iličković, who participated in the decision of the Constitutional Court whose execution is rushed with the urgent amendment to the Law, contested the legality of that decision requires serious and impartial investigation of action of all relevant in this case before the haste execution of the decision.
Although the urgent amendments to the law have been justified with the need to implement the decisions of the Constitutional Court, the Ministry has not limited itself to the rights of particular beneficiaries, but dealt with the substantive amendments of other rights arising from the law as well, such as social air regarding personal disability, family allowances, etc., without proper explanation.The Ministry proposed changes without previous analysis. In particular, it is not known whether and if so, in which way the effects of the introduced social welfare information system i.e. Social card were analysed. We recall that the social card was introduced in order to prevent the abuse of rights from social and child protection and enable that budget allocations reach those who really needed them. According to our information from the field, the actual situation still does not correspond to the situation “in papers” in terms of assets available to beneficiaries, while abuse continues to occur in practice. We believe that the amendments should align with these findings, particularly bearing in mind that those concern large number of beneficiaries.
Although the short time frame does not allow us to thoroughly analyse proposed amendments, we note that also on this occasion the Ministry bypassed recommendations of the UN Committee on Economic, Social and Cultural Rights addressed to Montenegro in December 2014, from which particularly we point out the recommendation to increase amounts of social benefitsto ensure an adequate standard of living for individuals and families, especially for the unemployed, the elderly and persons with disabilities.
HRA notes that it is not provided neither implementation of the recommendation of the same UN Committee to adequately care persons that in the absence of appropriate accommodation still reside in a psychiatric hospital at Dobrota(although their medical condition allows them to leave the hospital – so-called. Social patients). We emphasize that it is unacceptable and contrary to international human rights standards the transfer of persons from one institution to another, which is planned within the proposed establishment of social and health institutions. We recall that institutional care, primarily, characterized segregation, exclusion from the community, lack of privacy and personal autonomy, loss of control over their lives, and that such approach of solving the problem is quite opposite to the standards of the Convention on the Rights of Persons with Disabilities, which also protects the rights of people with mental disabilities.

^[1] The Regulation was published in the “Official Gazette of Montenegro”, no. 12/2012 from 24 February 2012, Article 7, paragraphs 1 and 4: “The process of consultation with interested public starts prior by notice on the ministry’s website and e-government portal … The deadline for submission of initiatives, proposals, suggestions and comments in written and electronic form, cannot be less than 20 days from publication of the call referred to in paragraph1 of this Article.”

6/6/2017 APEL DA SE PRODUŽI JAVNA RASPRAVA O NACRTU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ I DJEČJOJ ZAŠTITI

NVO Akcija za ljudska prava je danas apelovala na ministra rada i socijalnog staranja, Kemala Purišića, da produži trajanje javne rasprave o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti u skladu s Uredbom o postupku i načinu sprovođenja javne rasprave u pripremi zakona[1], da bi javnost dobila dovoljno vremena da se suštinski uključi i doprinese kvalitetu izmjena ovog veoma važnog zakona za ostvarivanje ljudskih prava u Crnoj Gori.

Podsjećamo, javna rasprava o Nacrtu je pokrenuta u petak, 2. juna, a planirano je da traje samo pet dana, do srijede, 7. juna, iako ovaj rok, prema navedenoj Uredbi, nije mogao biti kraći od 20 dana.

Ministarstvo je javnu raspravu po „skraćenom postupku“ obrazložilo potrebom da se „u predviđenom roku izvrši Odluka Ustavnog suda“ koja se odnosi na pravo korisnica naknada po osnovu rođenja troje i više djece.

Međutim, ovo obrazloženje je neprihvatljivo i rok se mora produžiti i iz sledećih razloga:

Predviđeni rok za izvršenje odluke Ustavnog suda je 12. avgust ove godine, tj. tri mjeseca od dana kada je odluka objavljena u Službenom listu, tako da taj rok ne može da opravda skraćivanje roka za javnu raspravu. U obrazloženju odluke Ustavnog suda piše: „Ustavni sud je odredio da izvršenje ove odluke obuhvata i regulisanje pravne situacije nastale nakon prestanka važenja neustavnih odredaba Zakona, na način da Vlada u roku od tri mjeseca od dana objavljivanja ove odluke u ’’Službenom listu Crne Gore’’, Skupštini Crne Gore podnese predlog zakona kojim će se pravni status korisnica prava na naknadu po osnovu rođenja troje ili više djece, koje im je priznato na osnovu neustavnih odredaba Zakona, uskladiti sa pravnim stavovima Ustavnog suda izraženim u ovoj odluci“. Odluka je objavljena u Službenom listu Crne Gore br. 31/2017 dana 12.5.2017. godine.

Činjenica da je sudija Ustavnog suda, Miodrag Iličković, koji je učestvovao u donošenju odluke Ustavnog suda čije se izvršenje požuruje hitnom izmjenom zakona, osporio zakonitost te odluke, zahtijeva ozbiljnu i nepristrasnu istragu postupanja svih nadležnih u tom slučaju prije brzopletog pristupanja izvršavanju te odluke.

Iako se hitna izmjena zakona pravda potrebom izvršavanja odluke Ustavnog suda, Ministarstvo nije predložilo samo uređivanje prava korisnica naknada, već i suštinske izmjene i dopune i drugih prava koja proističu iz Zakona, kao što su lična invalidnina, pravo na materijalno obezbjeđenje porodice itd, bez odgovarajućeg obrazloženja. Predložene su izmjene bez prethodno objavljene analize. Konkretno, nije poznato da su i ako jesu, kako, sagledani efekti uvedenog informacionog sistema socijalnog staranja tj. socijalnog kartona. Podsjećamo da je socijalni karton uveden kako bi se, u suštini, spriječile zloupotrebe prava iz socijalne i dječje zaštite i omogućilo da budžetska izdvajanja po ovom osnovu dospiju do onih kojima su stvarno neophodna. Prema našim informacijama sa terena, stvarno stanje i dalje ne odgovara stanju „u papirima“ u pogledu imovine sa kojom raspolažu korisnici prava, pa se zloupotrebe i dalje dešavaju u praksi. Smatramo da je izmjene i dopune Zakona trebalo uskladiti i sa ovim nalazima, posebno imajući u vidu da se tiču velikog broja korisnika.

>>>

26/5/2017 NERASVIJETLJENO UBISTVO DUŠKA JOVANOVIĆA: 13 GODINA BEZ ODGOVORA

NVO Akcija za ljudska prava (HRA) sa žaljenjem konstatuje da i trinaestu godišnjicu ubistva glavnog i odgovornog urednika Dana, Duška Jovanovića, dočekujemo bez odgovora na pitanje ko je sve učestvovao u izvršenju ubistva, ko ga je naručio i ko je odgovoran za to što su državni organi zakazali u istrazi ubistva i, vjerovatno, i njegovom sprječavanju. Podsjećamo, samo je Damir Mandić okrivljen i pravosnažno osuđen kao saizvršilac i to posle maratonskog jedanaestogodišnjeg procesa u kome je suđenje tri puta ponavljano.

Uprkos nedovoljnim rezultatima istrage i primjedbama na propuste, vođenje istrage nikada nije temeljno preispitano. Nije uvjerljivo ispitano ni da li je država učinila sve što je bilo razumno da zaštiti Jovanovića, imajući u vidu prijetnje koje je dobijao i koje je prijavio.

Navedene zaključke, utemeljene u izvještaju Nerasvijetljeno ubistvo direktora i glavnog urednika dnevnog lista Dan Duška Jovanovića – pitanja bez odgovora HRA je objavila prije godinu dana i dostavila Ministarstvu unutrašnjih poslova, Upravi policije i Vrhovnom državnom tužilaštvu. Osnovna preporuka je bila da se angažuje strani stručnjak za krivične istrage atentata koji bi nepristrasno sagledao što je sve preduzeto u istrazi ubistva Duška Jovanovića i dao preporuke za njeno dalje vođenje.

Do danas, nijesmo dobili bilo kakav odgovor ni povodom navedene preporuke, ni na 12 konkretnih pitanja proisteklih iz izvještaja, uključujući, da li je adekvatno istraženo ko je sve prijetio Jovanoviću, šta je urađeno da bi se on zaštitio, da li je Služba državne bezbjednosti, na čijem čelu se nalazio današnji premijer Duško Marković, vodila Jovanovićev dosije, da li ga je pratila, itd.

Apelujemo da nadležni državni organi angažuju stranog eksperta u cilju objektivnog sagledavanja toka i rezultata dosadašnje istrage. Takva analiza bi doprinijela i radu Komisije za praćenje istraga napada na novinare i bila u opštem interesu sprovođenja pravde i obezbijeđenja slobode izražavanja i vladavine prava u Crnoj Gori.

27/5/2016 12 GODINA OD NERASVIJETLJENOG UBISTVA DUŠKA JOVANOVIĆA, DIREKTORA I GLAVNOG UREDNIKA LISTA ”DAN”

26/5/2015 – SAOPŠTENJE POVODOM JEDANAEST GODINA OD UBISTVA DUŠKA JOVANOVIĆA

27/05/2011 Saopštenje povodom sedam godina od ubistva Duška Jovanovića

Saopštenje povodom četvorogodišnjice ubistva Duška Jovanovića

25/5/2017 COMMEMORATION OF 25 YEARS OF DEPORTATION OF REFUGEES FROM MONTENEGRO

“Unfortunately not one of NGOs’ initiatives has been accepted to date and this quarter of a century of deportation we again mark without punishment, a Day of Remembrance, a monument and without police apology for illegal deportation of refugees,” said Gorjanc Prelević.

The 25th anniversary of the deportation of Bosnian refugees from Montenegro, most of which were later murdered, was marked by remembering the victims and laying flowers in front of the main entrance to the Security Center Herceg Novi in the presence of the victims’ families.

Tea Gorjanc Prelević, HRA executive director, said that NGOs which for years point to the war crime from 1992 were doing what was the duty of the state and highlighted that this war crime still remains unpunished. Gorjanc Prelević claims that acquittal of the accused participants in the deportation, based on the fact that Montenegro was not officially participating in the war in Bosnia and Herzegovina, has no connection with international humanitarian law and justice. “I think that this verdict is, actually, a measure of a long journey that still lies ahead of Montenegro before realising of the rule of law. And this belongs to very specific objectives that Montenegrin citizens must expect from their state, as does the EU. The Special Prosecutor’s Office has a duty to fight against impunity of this crime especially since their colleagues assisted in its execution in 1992”, HRA executive director concluded.

Gorjanc Prelević reminded that in May 1992 the Montenegrin police illegally detained at least 66 civilians who fled to Montenegro from the war-torn Bosnia and Herzegovina, and handed them over as hostages to the Bosnian Serbs Army as hostages for the exchange of prisoners of war. “On 25 May 1992, one group of illegally detained refugees was transported by bus from the assembly center at the police station in Herceg-Novi to the KPD Foča, which already had all the characteristics of a concentration camp for non-Serb population, as determined in the judgment of the Hague tribunal against the warden of Foča prison, Milorad Krnojelac. Only a few of them survived torture to which they had been there exposed. Two days later, on 27 May 1992, another group of arrested refugees was transported by bus from Herceg-Novi to an unknown location to eastern Bosnia “where they were supposed to become a part of the group of Muslims for exchange for imprisoned Serbian Territorial Defense fighters. Most of them were immediately killed, others were killed in the camps, and only 12 survived torture and were exchanged in the end. The exact place where some of the victims deported from Herceg Novi on 27 May 1992 were killed remains unknown”, said Gorjanc Prelević.

>>>

25/5/2017 NVO obilježile 25 godina ratnog zločina deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica

Memorijalnim skupom ispred CB Herceg-Novi obilježili smo 25 godina od ratnog zločina deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica: bez kazne, bez spomenika, bez dana sjećanja i izvinjenja policije za nezakonito hapšenje civila i izručenje u svojstvu talaca vojsci Bosanskih Srba. Od najmanje 66, a prema nekim procjenama i preko 80 izručenih civila, preživjelo je samo 12. Crna Gora je ipak i ove godine pokazala da ima ljudi koji ne dopuštaju da se žrtve ovog zločina zaborave, od nadležnih vlasti zahtijevaju ostvarivanje pravde i dostojne memorijale za žrtve da bi se sprečavali novi zločini. Skup su organizovale NVO Akcija za ljudska prava, Centar za građansko obrazovanje – CGO i Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA, podržao Savjet za gradjansku kontrolu rada policije, a učestvovali su i predstavnici NVO Bona Fidae, Adamas, Alternativa, broj 19, od političkih stranaka Liberalna partija, URA, Socijaldemokrate, Demokrate i Bošnjačka stranka. Skupu su prisustvovale i predstavnice porodica žrtava.

Na skupu je pročitan i iskaz Sadika Demirovića, preživjele žrtve deportacije civila 25.5.1992. iz Herceg-Novog u logor u Foči.

Pročitajte detaljnije u tekstu “Vijesti”.

>>>