11/6/2015 – KOMISIJI HITNO OMOGUĆITI UVID U SVE PODATKE UPRAVE POLICIJE

HRA potreban diplomirani pravnik/pravnica sa iskustvom
11/06/2015
16/6/2015 – POVODOM NAPADA NA NOVINARKU ALMU LJUCA IZ BARA
16/06/2015

11/6/2015 – KOMISIJI HITNO OMOGUĆITI UVID U SVE PODATKE UPRAVE POLICIJE

Na osnovu uvida u Mišljenje Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama od 10.06.2015. o tome da Uprava policije ne smije da omogući uvid Komisiji za praćenje postupanja nadležnih organa u istragama slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarima, ubistava novinara i napada na imovinu medija u lične podatke fizičkih lica zabilježene u spisima iz izviđaja i prethodnog postupka, NVO Akcija za ljudska prava zaključuje:

1) Mišljenje Agencije nije obrazloženo – Agencija nije utemeljila svoj stav u bilo kojoj važećoj zakonskoj odredbi da se na dostavljanje konkretnih podataka Komisiji mora primjenjivati Zakonik o krivičnom postupku (ZKP), a ne Zakon o zaštiti podataka o ličnosti;

2) analiza HRA Zakona o zaštiti podataka o ličnosti pokazuje da njen član 8, stav 1 upravo govori u prilog tome da se na sporne podatke, koji se tiču javne bezbjednosti i pretkrivičnog postupka, primjenjuje taj zakon, a ne ZKP ;

3) sve i da je Agencija u pravu, i kada bi se na konkretne podatke zaista morao primjeniti ZKP i njegov čl. 284 koji Agencija citira u svom Mišljenju , opet to nije prepreka da članovi Komisije, pošto svojim potpisom prihvate i naredbu službenika policije da moraju čuvati tajnost dostavljenih podataka pod prijetnjom krivičnog gonjenja, dobiju i te podatke, bez ikakve potrebe da se zakon (ZKP) mijenja da bi im se to pravo i izričito omogućilo.

Komisiju za praćenje postupanja nadležnih organa u istragama napada na novinare osnovala je Vlada u javnom interesu, koji dozvoljava, na osnovu Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, član 10, stav 2 tačka 4, da se podaci obrađuju i bez saglasnosti lica na koje se odnose. Dodatno, članovi Komisije su dobili dozvolu za pristup tajnim dokumentima u posjedu državnih organa. Komisija ne može da ispuni zadatak zbog koga je osnovana bez uvida u kompletan rad nadležnih državnih organa u istragama napada na novinare, od kojih su neke još u fazi izviđaja ili prethodnog postupka.
U Srbiji se ovo pitanje uopšte nije postavilo, već je Komisija za istragu ubistava novinara, na čijem je čelu novinar, kao i u Crnoj Gori, ostvarila uvid i u sve policijske spise.

Imajući u vidu da je za rad Komisije neophodno da ostvari uvid i u sve relevantne policijske spise i da je od osnivanja Komisije prošlo već godinu i po dana, očekujemo od Vlade da u najkraćem roku obezbijedi da se Komisiji takav uvid i omogući i da ona što prije bude u mogućnosti da objavi svoje nalaze.

Mišljenje Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama je dostupno ovdje.

Tea Gorjanc-Prelević,
izvršna direktorica NVO Akcija za ljudska prava

 

1. Član 8, st. 1 glasi: ”Ovaj zakon, izuzev odredaba o nadzoru, ne primjenjuje se na obradu ličnih podataka za potrebe odbrane i nacionalne bezbjednosti, ukoliko posebnim zakonom nije drukčije propisano.” Ističemo da je ranije ovaj isti stav izričito propisivao da se ne primjenjuje ni na ”javnu bezbijednost” i ”pretkrivični postupak”, ali je u međuvremenu promjenjen. Inače, pojam ”obrada ličnih podataka” podrazumijeva i ”vršenje uvida”, odnosno ”činjenje dostupnim”, na osnovu člana 9, stav 1, tačka 2 Zakona o zaštiti podataka o ličnosti (Službeni list CG, br. 79/2008, 70/2009 i 44/2012)

2.Član 284: ”Ako to zahtijevaju interesi krivičnog postupka, interesi čuvanja tajni, interesi javnog reda, morala ili zaštite ličnog ili porodičnog života oštećenog ili okrivljenog, službeno lice koje preduzima dokaznu radnju narediće licima koja saslušava ili koja prisustvuju dokaznim radnjama ili razgledaju spise istrage da čuvaju kao tajnu određene činjenice ili podatke koje su tom prilikom saznala i ukazaće im da odavanje tajne predstavlja krivično djelo. Ova naredba unijeće se u zapisnik o dokaznoj radnji, odnosno zabilježiće se na spisima koji se razgledaju, uz potpis lica koje je upozoreno.” Inače, član 58, st. 3 ZKP kaže: ”Oštećeni, oštećeni kao tužilac i privatni tužilac imaju pravo da razmatraju spise i razgledaju predmete koji služe kao dokaz.” Prema tome, članove Komisije bi jednostavno mogli da ovlaste svi oštećeni novinari, tj. porodica Jovanović, da izvrše uvid u spise, odnosno, da im se to omogući u skladu sa citiranim čl. 284 Zakonika o krivičnom postupku (Sl. list CG, br. 57/2009, 49/2010, 47/2014 – Odluka US CG. 2/2015 – Odluka US CG).