
B19.T8 – Zakon o krivičnom postupku sa više od sto novina
10/11/2026
B19.T10 – Intervju sa sudijom Radom Ćetkovićem: Profesionalizovati Sudski savjet, unaprijediti uslove za rad
10/11/2026B19.T9 – Odbačena optužnica protiv bivših policijskih funkcionera i tužiteljke Nastić, SDT uložilo žalbu
Andrijana Nastić / Milovan Pavićević / Vladan Lazović / Predrag Bošković / Aleksandar Mijajlović / Drago Spičanović – Foto: TVCG / gov.me / Filip Filipović/TV Adria / Mina / UGC / Boris Pejović
HRA BILTEN 19 – TEMA 9
Krivično vijeće Višeg suda u Podgorici nije potvrdilo optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva protiv bivšeg pomoćnika direktora Uprave policije Draga Spičanovića, nekadašnjeg šefa Centra bezbjednosti Podgorica Milovana Pavićevića, policijskog službenika Vladana Lazovića, suspendovane državne tužiteljke Andrijane Nastić, nekadašnjeg ministra i funkcionera DPS-a Predraga Boškovića, te biznismena Aleksandra Mijajlovića, koje je Specijalno državno tužilaštvo teretilo da su članovi kriminalne organizacije.
Time je krivični postupak protiv njih obustavljen, pa su za gotovo sve osumnjičene koji su bili u pritvoru ili su bili pod mjerama nadzora skoro godinu dana, prestala da važe sva zakonom propisana ograničenja i nalaze se na slobodi. Ipak, to ne važi za Aleksandra Mijajlovića, koji se i dalje nalazi u pritvoru zbog optužbi u drugom predmetu u kojem ga SDT tereti da za organizovani kriminal i krijumčarenje kokaina.
Posebno je sporno to što je Mijajloviću i Spičanoviću pritvor u ovom predmetu ukinut tek 18. septembra, iako je Viši sud dva dana ranije dostavio strankama odluku o obustavi krivičnog postupka zbog nedostatka dokaza. Prema članu 175 stav 1 ZKP-a, postojanje osnovane sumnje je neophodno za određivanje pritvora, dok čl. 174 st. 3 izričito nalaže da se pritvor ukine čim prestanu razlozi zbog kojih je određen. Sud je zato, nakon što je utvrdio da nema dovoljno dokaza za osnovanu sumnju, morao bez odlaganja da odluči o ukidanju pritvora.
Ipak, kako je to izostalo, branilac je podnio predlog za ukidanje pritvora, koji je sud zatim bez razloga dostavio SDT-u na izjašnjenje. Epilog je da su okrivljeni dva dana bili lišeni slobode bez osnova. Ovakvo postupanje ne bi smjelo postati praksa, sud je dužan da štiti ljudsko pravo na slobodu ličnosti.
SDT je optužene u ovom predmetu teretio za stvaranje kriminalne organizacije, zloupotrebu službenog položaja i odavanje tajnih podataka, ali Viši sud u Podgorici nije našao dovoljno dokaza za to i za tvrdnje da je Mijajlović organizator kriminalne grupe.
„U spisima predmeta nema dovoljno dokaza da je okrivljeni Aleksandar Mijajlović organizovao kriminalnu organizaciju na način što je radi ostvarivanja kriminalnog plana, koristeći komunikacione platforme Viber i WhatsApp lično angažovao i u kriminalnu organizaciju uključio okrivljene Predraga Boškovića, Draga Spičanovića, Vladana Lazovića, Milovana Pavićevića i Andrijanu Nastić, kao i druga za sada neidentifikovana lica, niti dokaza da im je odredio uloge i zadatke, kao ni da su oni iste prihvatili”, navodi se u saopštenju suda.
Sud je, između ostalog, odbacio i optužbe koje se odnose na krivično djelo odavanje tajnih podataka, za koje su teretili Draga Spičanovića, Vladana Lazovića i Andrijanu Nastić uz obrazloženje da je riječ o krivičnom djelu čija se zakonska obilježja moraju tumačiti u skladu sa Zakonom o tajnosti podataka. Prema ocjeni sudskog vijeća, član 12 tog zakona propisuje da odavanje podataka označenih stepenom tajnosti „interno“ ne može prouzrokovati štetne posljedice po bezbjednost Crne Gore.
Specijalni tužilac Vukas Radonjić je nakon te odluke kazao da je suprotna dosadašnjoj sudskoj praksi i da je „opasna po Crnu Goru“, i to „za njenu bezbjednosnu situaciju, za pravosuđe Crne Gore, jer se ovom odlukom, između ostalog, šalje poruka da je krivično nekažnjivo kada državni tužilac ili policijski službenik odaje drugom neovlašćenom licu podatke do kojih je došao primjenom mjera tajnog nadzora, odnosno kada policijski službenik drugom neovlašćenom licu saopštava podatke koji su sadržani u bazama podataka Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije“, ukazujući na to da se radi o ličnim podacima građana.
Uz to, problematizovao je i to što je samo nekoliko dana prije donošenja odluke Viši sud produžio pritvor osumnjičenima.
„Jedan od razloga za produženje pritvora je postojanje osnovane sumnje da su učinili krivična djela. A 11 dana kasnije utvrđeno je od strane Suda da ta osnovana sumnja ne postoji“, saopštio je Radonjić.
Protiv ove odluke Višeg suda u Podgorici, SDT je 18. septembra uložilo žalbu Apelacionom sudu Crne Gore „zbog bitne povrede odredaba krivičnog postupka i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja“.
HRA BILTEN 19
- B19.T1 – Ustavni sud u punoj snazi
- B19.T2 – Jedan član Sudskog savjeta izabran, dvoje kandidata na čekanju
- B19.T3 – Popunjenost tužilačkih mjesta 91 odsto, ali nedostaje većina specijalnih tužilaca
- B19.T4 – Izabrane nove sudije Vrhovnog i osnovnih sudova, manjak kadra i dalje problem
- B19.T5 – OEBS: U slučajevima organizovanog kriminala i korupcije (pre)česta odgađanja ročišta
- B19.T6 – Izglasane veće zarade u pravosuđu i zadržane privilegije po prestanku funkcije
- B19.T7 – Predložene sudske takse mogu da otežaju pristup pravdi
- B19.T8 – Zakon o krivičnom postupku sa više od sto novina
- B19.T9 – Odbačena optužnica protiv bivših policijskih funkcionera i tužiteljke Nastić, SDT uložilo žalbu
- B19.T10 – Intervju sa sudijom Radom Ćetkovićem: Profesionalizovati Sudski savjet, unaprijediti uslove za rad







Crnogorski