B19.T3 – Popunjenost tužilačkih mjesta 91 odsto, ali nedostaje većina specijalnih tužilaca
Foto: tuzilastvo.me
HRA BILTEN 19 – TEMA 3
Popunjenost tužilačkih mjesta u Crnoj Gori je dostigla približno 91 odsto, međutim, značajan kadrovski deficit i dalje postoji u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT), gdje od predviđenih 20 specijalnih tužilaca tu funkciju obavlja osam, uz glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića. Specijalni tužilac Saša Čađenović privremeno je udaljen sa funkcije, pa je ukupno 11 mjesta upražnjeno.
Tužilački savjet je na sjednici održanoj 25. septembra izabrao Maju Janković za rukovoditeljku Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, a Mariju Kažić i Rajka Lopičića za državne tužioce u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici. Novoizabrani tužioci su 9. oktobra položili zakletvu.
Intervjui sa kandidatima održani su 10. septembra. Za rukovodeću funkciju u ODT Podgorica konkurisale su Maja Janković i Maja Knežević, čiji su petogodišnji programi rada ocijenjeni jednakim brojem bodova (po 40), a obje su imale ocjenu rada „odličan“. Članovi Savjeta ispitivali su kandidatkinje o rješavanju zaostalih predmeta, ravnomjernoj raspodjeli poslova, transparentnosti rada, finansijskim istragama i unapređenju organizacije tužilaštva.
Za dva mjesta u Višem državnom tužilaštvu prijavilo se četvoro kandidata, ali je intervjuisano troje – Biljana Pavličić, Marija Kažić i Rajko Lopičić. Prijava četvrte kandidatkinje Bisere Radonjić nije razmatrana jer, prema ocjeni Savjeta, nije ispunjavala zakonske uslove za napredovanje. Tokom intervjua posebna pažnja je posvećena samostalnosti tužilaca i postupanju u slučaju nezakonitih uputstava rukovodilaca, značaju odluka Ustavnog suda za tužilačku praksu, kao i primjeni pritvora kao mjere za obezbjeđenje prisustva okrivljenih u krivičnom postupku.
Uprkos napretku u popunjavanju tužilačkih mjesta, najveći kadrovski deficit i dalje je u SDT. Od predviđenih 20 specijalnih tužilaca trenutno ih je osam aktivnih uz glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića, dok je specijalni tužilac Čađenović suspendovan. To znači da u tom tužilaštvu nije popunjeno 55 odsto predviđenih mjesta. U radu SDT-a učestvuje i petoro državnih tužilaca privremeno upućenih iz drugih tužilaštava.
Tužilački savjet je 12. marta usvojio Plan slobodnih tužilačkih mjesta za period do marta 2028. godine, kojim je predviđeno popunjavanje osam mjesta specijalnih tužilaca tokom 2026. godine, uz mogućnost ponovnog raspisivanja oglasa 2027, ako mjesta ne budu popunjena.
Savjet je tokom ove godine čak pet puta raspisivao oglase za izbor specijalnih tužilaca, bez značajnijeg uspjeha. Oglasi su raspisani 12. marta, 30. aprila, 11. juna i 17. jula, svaki put za izbor po osam tužilaca. Na martovski oglas prijavio se jedan kandidat, koji je povukao prijavu, dok na aprilskom jedini prijavljeni kandidat, advokat Igor Konatar, nije izabran nakon intervjua. Na junski oglas se niko nije prijavio, dok se na julski prijavila samo bivša predsjednica Apelacionog suda Mirjana Popović, sa kojom do kraja oktobra intervju nije bio zakazan.
Posljednji oglas, raspisan 14. septembra za sedam specijalnih tužilaca, privukao je znatno veće interesovanje. Prema podacima Tužilačkog savjeta, prijavilo se deset kandidata. To se desilo nakon što su izmjenama Zakona o Specijalnom državnom tužilaštvu ublaženi uslovi za izbor, jer je potrebno iskustvo na funkciji tužioca ili sudije smanjeno sa deset na šest godina, odnosno sa 15 na deset godina za druge pravne poslove. Savjet se 15. oktobra upoznao sa izvještajima o prijavama, ali postupci izbora još nijesu okončani.
Ipak, ostaje pitanje – zbog čega je Planom slobodnih tužilačkih mjesta predviđeno popunjavanje osam pozicija, iako ih je u SDT-u nepopunjeno 11? Čak i kada bi bilo popunjeno svih osam pozicija, nedostajala bi još tri specijalna tužioca. Bilo bi važno da Tužilački savjet predstavi kako i u kojem roku namjerava da obezbijedi potpuno kadrovsko popunjavanje SDT-a.
Istovremeno, nedostatak specijalnih tužilaca djelimično se nadomješta angažovanjem petoro državnih tužilaca upućenih iz drugih tužilaštava. Iako njihov angažman doprinosi radu SDT-a, privremeno upućivanje ne može zamijeniti trajno kadrovsko rješenje, posebno imajući u vidu složenost predmeta organizovanog kriminala i visoke korupcije, potrebu za kontinuiranim radom i specijalizacijom tužilaca. Pritom se postavlja i pitanje uticaja njihovog upućivanja na rad i ažurnost tužilaštava iz kojih dolaze. Zbog toga je važno da se, uz započete postupke izbora, nastavi i sa planiranjem popunjavanja preostalih mjesta.
Veće interesovanje kandidata na posljednjem oglasu predstavlja pozitivan pomak, ali potreba za popunjavanjem mjesta ne smije biti na štetu kvaliteta izbora. S obzirom na složenost predmeta i odgovornost koju funkcija specijalnog tužioca nosi, posebno je važno obezbijediti temeljnu i transparentnu provjeru stručnosti, profesionalnog integriteta i samostalnosti kandidata.
Na obilježavanju Dana državnih tužilaca, 30. oktobra, vrhovni državni tužilac Milorad Marković saopštio je da je popunjenost tužilačkih mjesta porasla sa 60 odsto početkom 2024. godine na približno 91 odsto, kao i da su popunjene sve rukovodeće pozicije. Ipak, osim u SDT-u, kadrovski nedostaci postoje i u Vrhovnom državnom tužilaštvu, gdje su nepopunjena tri mjesta, Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, gdje nedostaje pet tužilaca, kao i u osnovnim državnim tužilaštvima u Kotoru i Plavu, kojima nedostaje po jedan tužilac.
Marković je, dodatno, kao jedno od važnih postignuća izdvojio jačanje samostalnosti i nezavisnosti državnih tužilaca, kako od spoljašnjih, tako i od unutrašnjih uticaja, kao i unapređenje mehanizama profesionalne odgovornosti, uključujući donošenje novog Etičkog kodeksa i unapređenje pravila ocjenjivanja.
Ukazao je i na ulaganja u informaciono-tehničku opremu, unapređenje uslova rada i razvoj centralnog informacionog sistema za upravljanje predmetima, koji bi trebalo da omogući pouzdanije evidentiranje podataka i kvalitetnije praćenje rezultata. Istakao je i značaj jačanja stručnih službi, zapošljavanja novog kadra i njihovog kontinuiranog usavršavanja, naglašavajući da „samostalnost i odgovornost moraju ići ruku pod ruku“.
Crnogorski