Savjet za građansku kontrolu rada policije je nakon 11 mjeseci objavio zaključke razmatranja predstavke Akcije za ljudska prava (HRA) i Centra za ženska prava (CŽP), podnijete 24. januara 2025, kojom je traženo utvrđivanje činjeničnog stanja i ocjena primjene policijskih ovlašćenja prilikom reagovanja na masovni zločin na Cetinju, koji se dogodio 1. januara 2025. godine.

HRA i CŽP podržavaju sve zaključke i preporuke Savjeta, pridružuju se zahtjevu da premijer osnuje komisiju koja bi imala na raspolaganju sve potrebne informacije za ispitivanje uzroka zbog kojih je došlo do dva masovna ubistva na Cetinju i koja bi sačinila odgovarajuće preporuke za sve državne organe za sprečavanje ponavljanja sličnih tragičnih događaja.

Činjenice koje je Savjet utvrdio pokazuju da su se ponovile iste ili slične greške uprkos iskustvu masovnog ubistva na Cetinju, na Medovini 2022. godine. Dvije i po godine kasnije, u januaru 2025, na Cetinju je bio isti, nedovoljan broj policajaca, njih 11, od kojih svi nijesu ni učestvovali u potrazi za ubicom. Uređaj za registrovanje poziva u policiji (registrofon) i dalje je bilježio pozive sa zakašnjenjem.

Dok izvršiocu masakra 2022. godine dozvola za nošenje oružja nije na vrijeme oduzeta, iako je pravosnažno osuđen za nasilničko ponašanje, drugi masovni ubica iz 2025. nije blagovremeno procesuiran za nelegalno držanje oružja nakon što je ono kod njega pronađeno. Od oduzimanja nelegalnog oružja (2022. godine) do podizanja optužnog predloga (2024. godine) proteklo je gotovo 14 mjeseci. Zato se pridružujemo pozivu Savjeta da Vrhovno državno tužilaštvo, ali i Tužilački savjet ispitaju postupanje nadležnog državnog tužioca u tom slučaju.

U odnosu na oba masovna ubistva, javnost nije upoznata sa rezultatima djelovanja Državnog tužilaštva, pa očekujemo da se i ono povodom toga konačno oglasi odgovarajućim saopštenjem.

Iako je Uprava policije sarađivala sa Savjetom za građansku kontrolu rada policije, Savjetu do kraja nijesu dostavljena sva tražena dokumenta, a sa dostavljanjem potrebnih dokumenata je i odugovlačeno. Sve to je, u krajnjem, dovelo do toga da je skoro godinu dana proteklo dok se nije došlo do procjene primjene policijskih ovlašćenja, koja i nije potpuna.

Očekujemo da Uprava policije ubuduće revnosno dostavlja dokumentaciju Savjetu za građansku kontrolu rada policije, kako bi to tijelo brže moglo da obavlja svoju funkciju i doprinosi neophodnim reformama.

Od pet pitanja na koja su CŽP i HRA zatražile odgovore, Savjet nije dao mišljenje o razlozima kojima je policija opravdala dugotrajnu potragu za ubicom na Cetinju (od 5 i po časova), niti je pouzdano utvrđeno kako je on došao do nelegalnog oružja i municije.

U odnosu na prvo pitanje, ko je sve, kada, i na koji način obavijestio policiju o ubistvima 1. januara na Cetinju i kakvo je bilo postupanje službenika policije povodom navedenih prijava, u zaključku Savjeta se navodi da je evidentirano 15 poziva upućenih između 17.26 i 17.58 časova, kao i ukupan broj od 108 poziva primljenih na dan ubistva nakon 17.26h. Konstatuje se da su izuzeti svi snimci prije, tokom i nakon masovnog zločina i da su dostavljeni podaci o kretanju policije.

Kad je riječ o registrovanju prijema poziva policiji (tzv. registrofonu), konstatovano je da uređaj odstupa 56 sekundi u odnosu na realno vrijeme, odnosno, da se pozivi zbog toga neprecizno bilježe. Podsjećamo da je  nakon masovnog zločina u Medovini 12. avgusta 2022, takođe utvrđeno da ovaj uređaj odstupa 4 minuta i 35 sekundi u odnosu na realno vrijeme. Neophodno je utvrditi razloge za hroničnu nepreciznost uređaja i objaviti da li sada bilježi tačno vrijeme ili ne?

Podržavamo preporuku Savjeta da kada postoje primjedbe na policijsko postupanje i javno objavi sadržaj poziva prema 122 i sadržaj razgovora sa službenicima dežurnih službi UP. To bi zaista doprinijelo većoj transparentnosti, povjerenju javnosti i rješavanju uočenih problema u radu te javne službe.

U odgovoru na pitanje o broju operativnih službenika policije u vrijeme ubistava na Cetinju, Savjet  jasno konstatuje da broj policijskih službenika na Cetinju 1. januara u vrijeme izvršenja masovnog zločina (11), nije bio dovoljan “kako bi se početno adekvatno odgovorilo događaju.” Na pitanje šta je urađeno da se unaprijedi bezbjednosna situacija na Cetinju nakon 2022. godine, Savjet je utvrdio da je organizacija rada policije “značajno poboljšana”, ali da je 1. januara 2025, između 17 i 18 časova, nastao organizacioni “prazni prostor” između smjena, što je dovelo do nedovoljne početne spremnosti policije da odgovori na izvršenje krivičnog djela.

Smatramo nedopustivim da je u bilo kom vremenskom periodu taj grad čuvalo samo 11 policajaca.

U odnosu na to da Uprava policije pet i po sati nije uspjela da na Cetinju pronađe i liši slobode izvršioca masovnog ubistva, Savjet nije cijenio je li taj period bio predug, već su navedeni odgovori UP o radnjama koje su u tom vremenu preduzimane.

Nije utvrđeno kako je izvršilac krivičnog djela došao do nelegalnog oružja i municije. Savjet je naveo da je pištolj najvjerovatnije u ilegalnom posjedu pripadao njegovom pokojnom stricu, čija kuća se nalazila u blizini porodične kuće izvršioca.

Državno tužilaštvo je vještačilo i oružje i telefon izvršioca, ali rezultati tih analiza do danas nijesu objavljeni, niti su bili dostupni Savjetu, već se nalaze u državnom tužilaštvu. Pozivamo Državno tužilaštvo da o njihovim nalazima obavijeste javnost.

Podsjećamo na naše ranije zahtjeve koji se odnose na efikasniju kontrolu nabavke oružja, izdavanja i revizije dozvola za držanje oružja, načinu držanja i pristupa  oružju,  uključujući pojačanu kontrolu nad postupcima izdavanja članskih karata i potvrda  streljačkih klubova i uvodjenje visokih poreza na posjedovanje i držanje oružja. Pridružujemo se i insistiranju Savjeta na hitnom donošenju novog Zakona o oružju, jačanju administrativnih kapaciteta, efikasnijoj kontroli legalnog i ilegalnog naoružanja i proaktivnom oduzimanju oružja od osoba koje pokazuju rizično ponašanje, posebno onih koje su prijavljivane zbog nasilja, kao i činjenicu da podržavaju inicijativu žrtava za tzv. “Markov i Mašanov zakon”, uz preporuku da se Ministarstvo unutrašnjih poslova uključi u direktan dijalog s porodicama.

U odnosu na posljednje pitanje, navedeno je da protiv izvršioca masovnog zločina nisu postojale prijave zbog nasilja u porodici.

Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju je 26. juna 2025. godine na osnovu izvještaja Unutrašnje kontrole od 20. juna 2025. godina formiralo predmet radi ispitivanja postupanja policije povodom masovnog ubistva od 1. januara 2025. Pozivamo ODT da informiše javnost o toku i statusu ovog predmeta.

HRA i CŽP će nastojati da prate sprovođenje preporuka Savjeta, u interesu pravde, istine, sigurnosti i dostojanstva svih građana i porodica žrtava, koje godinama zahtjevaju odlučan odgovor države na masovna ubistva na Cetinju.