B17.T6 – Izbor sutkinje problematizovan zbog njenog supruga, kandidata za tužioca zbog njegovih roditelja
HRA BILTEN 17 – TEMA 6
Osnovni sud u Beranama je u februaru dobio pojačanje, ali iz Demokratske Crne Gore problematizuju izbor jedne od dvije sutkinje jer je njen suprug bio osuđivan za najteža krivična djela. Sa druge strane, iz Sudskog savjeta odgovaraju da nemaju zakonskog osnova da provjeravaju porodice kandidata za sudije.
Zbog slučaja sutkinje se oglasio predsjednik Kluba poslanika Demokratske Crne Gore Boris Bogdanović koji je kazao da je njen izbor alarm za pravosudni sistem.
„Saznanje da je prije samo nekoliko dana za sudijsku funkciju izabrana sutkinja čiji je bračni supružnik pravosnažno osuđivan za najteža krivična djela uključujući pokušaj teškog ubistva i krivična djela nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materija, te da se prema medijskim navodima radi o vođi jedne od kriminalnih grupa, predstavlja alarm za cjelokupan pravosudni sistem i otvara pitanja na koja nadležni moraju dati hitan, jasan i nedvosmislen odgovor”, saopštio je Bogdanović.
Postavio je pitanje prolaska bezbjednosnih provjera, te da li je analiziran potencijalni reputacioni i institucionalni rizik prilikom njenog izbora.
„Upravo zbog ovakvih slučajeva tražimo hitan, sveobuhvatan i beskompromisan veting u pravosuđu. Ne možemo graditi državu na zatvorenim očima i prećutanim činjenicama. Neko mora početi da vrši ozbiljne, dubinske provjere sudija i tužilaca”, rekao je Bogdanović.
Iz Sudskog savjeta su odgovorili da izbor sudija sprovode u skladu sa Zakonom o Sudskom savjetu i sudija i Poslovnikom o radu Savjeta.
„Sudski savjet ističe da niti kod ovog izbora niti bilo kojeg drugog, ne provjerava eventualne bezbjedonosne i reputacione rizike u vezi sa članovima porodica. Zakon koji reguliše izbor sudija i kandidata za sudije ne poznaje pribavljanje takvih podataka i procjena.“
Tvrde i da nisu bili upoznati da postoji bezbjednosni rizik prilikom izbora sutkinje.
„Članovi Savjeta nisu bili upoznati da postoji bilo kakav bezbjedonosni rizik ili smetnja u konkretnom slučaju. Da li je takav normativni okvir dobar, odlučiće zakonodavac, a Sudski savjet će kao i do sada zakon sprovoditi dosledno i transparentno. Eventualni bezbjedonosni ili reputacioni rizici ne predstavljaju nijedan od opštih ili posebnih uslova ili kriterijuma za izbor, te se isti ne provjeravaju u skladu sa Zakonom.“
Iz Sudskog savjeta dodatno pojašnjavaju da ne raspolažu operativnim podacima bezbjednosnih organa u vezi sa porodičnim i drugim odnosima bilo kojeg kandidata za sudije.
Kritike na račun zaposlenih u pravosuđu nisu stale na slučaju sutkinje iz Berana. Advokatski tim odbjeglog Aleksandra Mrkića, kojeg je Specijalno državno tužilaštvo označilo za organizatora kriminalne grupe koja je djelovala na teritoriji Crne Gore, uputio je dopis Tužilačkom savjetu u kojem pitaju kako je moguće da je saradnik u SDT-u i kandidat za tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu Miloš Pipović prošao bezbjednosne provjere, s obzirom na to da je njegov otac Milivoje Pipović u višestrukim kumovskim odnosima sa Mrkićem. Osim toga, ukazuju i da je njegova majka prvostepeno osuđena za nelegalno posjedovanje automatskog oružja.
„Tužioci bi trebalo da budu lica besprekorne biografije, bezbjednosno neupitni, a to svakako nije situacija sa kandidatom Milošem Pipovićem“, piše u dopisu upućenom Tužilačkom savjetu.
Tužilački savjet se još uvijek nije oglasio povodom ovih navoda.
Podsjetimo, prema optužnici SDT-a Aleksandar Mrkić je 2018. godine stvorio kriminalnu organizaciju čiji je član, između ostalih, postao i tadašnji direktor Uprave policije i, kasnije, savjetnik predsjednika Crne Gore za odbranu i bezbjednost Veselin Veljović.
I dok se u javnosti dovodi u pitanje integritet pojedinaca u pravosuđu, NVO Institut alternativa (IA) je predložila, tokom rada na izmjenama Zakona o Državnom tužilaštvu, uvođenje dodatnih provjera integriteta i imovine prilikom izbora i napredovanja državnih tužilaca, ali ta rješenja nijesu uvrštena u tekst nacrta zakona koji je trenutno na javnoj raspravi. Po uzoru na predlog IA, i Akcija za ljudska prava, kao članica radne grupe za izmjene Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, predložila je uvođenje dodatnih provjera imovine sudija prilikom izbora, o čemu će se raspravljati na narednim sjednicama te radne grupe.
Predlozi Instituta alternativa su se, prije svega, odnosili na uvođenje bezbjednosnih provjera kandidata prije izbora na funkciju državnog tužioca. Prema predloženom modelu, Tužilački savjet bi po službenoj dužnosti tražio bezbjednosnu provjeru od organa nadležnog za poslove nacionalne bezbjednosti (ANB), dok bi se kandidat koji ne pristupi provjeri ili odbije da dostavi tražene podatke smatrao da je odustao od prijave. Konačnu odluku o eventualnim bezbjednosnim preprekama donosio bi Tužilački savjet.
Istovremeno, ukazano je da takvo rješenje trenutno nije moguće u potpunosti primijeniti, jer važeći Zakon o tajnosti podataka predviđa da ANB dostavlja samo mišljenje, bez sadržaja izvještaja, što ograničava mogućnost Tužilačkog savjeta da samostalno cijeni postojanje bezbjednosnih prepreka. Za njegovu primjenu bile bi potrebne izmjene postojećih propisa ili donošenje posebnog zakona o bezbjednosnim provjerama, kakav postoji u Njemačkoj i Republici Hrvatskoj, na primjer.
IA je predložila i obaveznu provjeru prihoda i imovine kandidata već u fazi prijave na javni oglas, kao i dubinsku kontrolu u postupcima napredovanja, kroz saradnju sa Agencijom za sprečavanje korupcije, radi ranog utvrđivanja eventualnih rizika od korupcije ili sukoba interesa.
Pored toga, predloženo je bilo i uvođenje obaveze da državni tužioci prijavljuju događaje i okolnosti koje mogu ugroziti njihovu nezavisnost, nepristrasnost ili integritet, uključujući pokušaje pritiska, kontakte sa osobama protiv kojih se vode postupci, nuđenje poklona ili uspostavljanje finansijskih i poslovnih odnosa koji mogu dovesti u pitanje povjerenje javnosti u rad tužilaštva.
Iako ova rješenja nijesu uvrštena u aktuelni nacrt zakona, očekuje se da budu predmet daljih razmatranja tokom procesa izmjena i dopuna Zakon o Državnom tužilaštvu.
Crnogorski