B16.T2 – Ko je odgovoran za bjekstvo Miloša Medenice?
HRA BILTEN 16 – TEMA 2
Slučaj bjekstva Miloša Medenice na dan izricanja presude 28. januara 2026. godine, iako se nalazio pod mjerom zabrane napuštanja stana, ukazao je na ozbiljne nedostatke u primjeni mjera nadzora, ali i na zabrinjavajuću tendenciju odbacivanja odgovornosti od strane Uprave policije.
Viši sud u Podgorici je Medenici, nakon što prvostepena presuda nije donijeta u roku od tri godine od podizanja optužnice, 17. oktobra 2025. godine ukinuo pritvor i izrekao mjeru nadzora – zabranu napuštanja stana u skladu sa članom 166 Zakona o krivičnom postupku (ZKP).
Izvršenje ove mjere je u nadležnosti Uprave policije, kako to jasno predviđa član 168 stav 2 ZKP: „Mjeru zabrane napuštanja stana, … izvršava policija“.
Uprava policije se očigledno nedovoljno starala o izvršenju ove mjere i to u slučaju visokog profila, koji je bio u žiži javnosti.
Nije saopšteno zašto policija nije predvidjela rizik od bjekstva u slučaju osuđujuće presude, ni ko je odgovoran za taj propust. Imajući u vidu da mu se sudilo za teška krivična djela organizovanog kriminala, moralo je da se pretpostavi da bi mogao da bude i osuđen na visoku kaznu zatvora za ta djela. Medenica je ranije bio nedostupan državnim organima dok je boravio na liječenju u Beogradu u periodu pokretanja krivične istrage od strane SDT-a 19. 4. 2022. godine sve do njegovog hapšenja na aerodromu u Golubovcima 25. 5. 2022. godine.
Dok u demokratskim državama zbog ovakvih propusta direktori policije podnose ostavke, Uprava policije Crne Gore je u svojim saopštenjima pokušala da odgovornost prebaci na Viši sud u Podgorici, zbog toga što prvostepena presuda nije donijeta u roku od tri godine, dok je Medenica još bio u pritvoru, a i zato što sud „ni u jednom momentu, nijednim aktom ili dopisom, nije zatražio provjeru mjere nadzora, niti izvještaj od Odjeljenja bezbjednosti Podgorica”.
Međutim, to što Viši sud u Podgorici nije donio presudu u roku od tri godine, kao ni to što nije zatražio izvještaj o izvršenju mjere nadzora, ne može da opravda policiju koja nije ispunila svoju zakonsku obavezu vršenja nadzora, ne preduzimajući odgovarajuće mjere za sprečavanje bjekstva.
Bjekstvo Medenice izazvalo je i reakciju premijera Milojka Spajića koji je propust nazvao neprihvatljivim i najavio hitan sastanak sa direktorom Uprave policije i resornim ministrom, radi utvrđivanja odgovornosti. Na to je ministar Danilo Šaranović odgovorio zahtjevom da sastanku prisustvuju i predstavnici sudstva, ANB-a, kao i ministar pravde, ali do danas nije objavljeno da je do sastanka došlo.
Kada visokorizični okrivljeni pobjegne dok je pod policijskim nadzorom, evropska praksa pokazuje da rukovodstvo preuzima odgovornost radi očuvanja institucionalnog kredibiliteta. Nedostatak odgovornosti za ovako ozbiljne propuste urušava povjerenje u državne institucije Crne Gore i šalje poruku o nekažnjivosti organizovanog kriminala.
Crnogorski