B16.T7 – Specijalno odjeljenje Višeg suda u Podgorici dupliralo broj riješenih predmeta
HRA BILTEN 16 – TEMA 7
Specijalno odjeljenje Višeg suda u Podgorici, koje radi na najsloženijim predmetima, tokom 2025. godine dobilo je šest novih sudija i u njemu trenutno radi 14 sudija i predsjednik suda. To je umnogome olakšalo funkcionisanje odjeljenja koje je u 2025. godini donijelo odluke u više od 70 predmeta, skoro duplo više nego prethodnih godina. To je u razgovoru za Vijesti kazala zamjenica predsjednika Višeg suda u Podgorici Vesna Kovačević.
„Prema statistici, procenat riješenih predmeta u odnosu na priliv u ovom trenutku je 105,17 odsto, u koji ne ulaze predmeti koji su završeni, a odluke nijesu izrađene ili objavljene, što najbolje govori u prilog efikasnom i stručnom postupanju sudija Specijalnog odjeljenja.”
Efikasnosti je, tvrdi Kovačevićeva, pomogla nova raspodjela predmeta.
„Sudije koje postupaju u Specijalnom odjeljenju dolaskom novih sudija ne primaju nove predmete, dok su predmeti koje nijesu započeli, u skladu sa važećim pravilima, raspoređeni novoizabranim sudijama. Predmeti koji su ranije započeti, ostali su u radu kod sudija koje su u njima već postupale, čime je obezbijeđen kontinuitet rada i procesna stabilnost. Takav model organizacije rada doprinio je ravnomjernijoj raspodjeli opterećenja.“
Kovačevićeva je ukazala na činjenicu da sve sudije Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici nemaju savjetnike iako je njihova uloga „izuzetno značajna za efikasan rad“.
Uz to, navodi Kovačevićeva, većina sudija i dalje pored specijalnih predmeta „ima dodatne referate“ što predstavlja ozbiljan izazov. Ukazuje na potrebu da se sistemski rješavaju nedostaci, ne samo u kadrovskom, nego i u normativnom dijelu.
„Izmjene Zakonika o krivičnom postupku još nijesu usvojene, iako su prepoznate kao neophodne za dalje unapređenje efikasnosti i prilagođavanje sudske prakse savremenim potrebama. Njihovo odsustvo znači da se sudovi i dalje oslanjaju na postojeća procesna rješenja, koja u određenoj mjeri otežavaju rad u složenim i obimnim predmetima i u tom smislu se može reći da su im ruke vezane dok se ne izvrše potrebne izmjene Zakonika o krivičnom postupku.”
Neophodno je, kaže sutkinja Kovačević, da izvršna vlast radi i na poboljšanju prostornih i tehničkih uslova, jer bi se time uticalo na unapređenje rada.
„Sudije nemaju mehanizme da utiču na druge grane vlasti ili organe sistema kada je riječ o poboljšanju uslova rada jer je naša uloga striktno ograničena na primjenu zakona i postupanje u konkretnim predmetima“, poručuje Kovačevićeva.
Crnogorski