ODRŽAN SEMINAR „UNAPREĐENJE PRAKSE OSTVARIVANJA IMOVINSKOPRAVNIH ZAHTJEVA OŠTEĆENIH  U PREDMETIMA RATNIH ZLOČINA“

USTAVNI SUD DA HITNO ODLUČI O PREDLOGU SUDSKOG SAVJETA I INICIJATIVI 11 SUDIJA I SUTKINJA ZA OCJENU USTAVNOSTI ČLANA 17 ZAKONA O PIO
17/12/2021
STRUČNO MIŠLJENJE: OBUKA SLUŽBENIKA POLICIJE CRNE GORE O VOĐENJU RAZGOVORA I SASLUŠANJA
21/12/2021

ODRŽAN SEMINAR „UNAPREĐENJE PRAKSE OSTVARIVANJA IMOVINSKOPRAVNIH ZAHTJEVA OŠTEĆENIH  U PREDMETIMA RATNIH ZLOČINA“

Svrha krivičnog suđenja ne treba da ostane samo na represiji prema počiniocu krivičnog djela, već, kad god je to moguće, u tom postupku treba obezbijediti i reparacije žrtvama i spriječiti njihovu ponovnu traumatizaciju u parničnom postupku – zaključak je seminara „Unapređenje prakse ostvarivanja imovinskopravnih zahtjeva oštećenih u predmetima ratnih zločina“, koji je Akcija za ljudska prava (HRA) organizovala u saradnji sa Centrom za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu Crne Gore i nevladinom organizacijom TRIAL International, koja već duži niz godina djeluje u Bosni i Hercegovini (BiH).

Seminar je organizovan u utorak, 14. decembra, u Podgorici, a predavači su bili gospodin Milanko Kajganić – v.d. glavnog tužioca Tužilaštva BiH, gospodin Ahmed Mešić – tužilac Tužilaštva BiH, gospođa Mira Smajlović – sutkinja Suda BiH, gospođa Lidija Vukčević, državna tužiteljka u Vrhovnom državnom tužilaštvu Crne Gore, gospođa Milenka Seka Žižić – sutkinja Apelacionog suda Crne Gore i gospođa Adrijana Hanušić Bećirović, viša pravna savjetnica TRIAL International-a.

Učesnici seminara bile su sudije viših i osnovnih sudova, tužioci osnovnih i viših državnih tužilaštava kao i savjetnici u Apelacionom i Višem sudu u Podgorici, odnosno Specijalnom državnom tužilaštvu Crne Gore.

U Švedskoj se imovinskopravni zahtjev dosuđuje u čak 84% krivičnih predmeta, i ta praksa je posljednjih godina zaživjela i u BiH posebno u slučajevima ratnih zločina u kojima su oštećeni žrtve seksualnog nasilja. Prema podacima TRIAL International-a, u BiH je do sada u 16 predmeta dosuđen imovinskopravni zahtjev preživjelima, gdje je iznos isplaćen ili se trenutno isplaćuje pet žrtva. Iako su u predmetima ratnih zločina u Crnoj Gori oštećeni najčešće birali da naknadu štete ostvaruju tužeći državu u parničnom postupku, ostvarivanje imovinskopravnih zahtjeva u krivičnom postupku žrtava i „mirnodopskih“ krivičnih djela silovanja, trgovine ljudima, saobraćajnih nezgoda neopravdano je zapostavljeno u Crnoj Gori, za razliku od BiH.

Prednost dosuđivanja imovinskopravnih zahtjeva u krivičnom postupku je značajna za oštećene, kada je počinilac solventan, jer se sprječava retraumatizacija u parničnom postupku, kao i otkrivanje identiteta žrtve u parnici, što je posebno značajno za žrtve seksualnog nasilja. Izbjegavaju se i dodatni troškovi postupka.

Gosti predavači iz Bosne i Hercegovine su prenijeli njihovo pozitivno i bogato iskustvo postupanja u krivičnim predmetima ratnih zločina, u kojima su dosuđivani imovinskopravni zahtjevi, u slučajevima u kojima nije bilo velikog broja oštećenih. Oni su istakli da je neosnovana predrasuda da dosuđivanje imovinskopravnog zahtjeva neminovno dovodi do odugovlačenja postupka. „Time se postupak produžava u prosjeku za 2-3 ročišta, uz nemjerljivu korist za žrtvu, koja bi inače u parničnom postupku na nadoknadu štete čekala još bar dvije do tri godine“, rekla je sutkinja Suda Bosne i Hercegovine, Mira Smajlović.

Seminar je organizovan u okviru projekta Akcije za ljudska prava “Unapređenje tranzicione pravde u Crnoj Gori – 30 godina posle rata 90-ih“ uz podršku Nacionalne zadužbine za demokratiju (NED), u saradnji sa Centrom za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu Crne Gore i organizacijom TRIAL International, uz podršku Ministarstva vanjskih poslova Finske.