Evropski sud za ljudska prava – presuda Velikog vijeća o nedovoljnoj preciznosti izbornog zakona na osnovu koga je kažnjena politička stranka – Magyar Kétfarkú Kutya Párt protiv Mađarske (201/17)

REPRESIJA NAD SLOBODOM IZRAŽAVANJA – Reagovanje HRA na ugrožavanje slobode izražavanja hapšenjem i kažnjavanjem građana zbog isticanja zastava i objava na društvenoj mreži Facebook
29/01/2020
Besplatna pravna pomoć u slučaju povrede prava na mirno okupljanje
05/02/2020

Evropski sud za ljudska prava – presuda Velikog vijeća o nedovoljnoj preciznosti izbornog zakona na osnovu koga je kažnjena politička stranka – Magyar Kétfarkú Kutya Párt protiv Mađarske (201/17)

Izvor: https://hudoc.echr.coe.int/eng#{%22itemid%22:[%22001-200657%22]}

Datum: 20.1.2020.

Veliko vijeće Evropskog suda za ljudska prava je našlo da je Mađarska prekršila pravo na slobodu izražavanja (čl. 10 EKLJP) političkoj stranci “Pas sa dva repa”, koja je novčano kažnjena zbog kršenja izbornog zakona za vrijeme (pravila o izborima i tajnosti glasanja) nacionalnog referenduma o izbjegličkim kvotama u EU.

Tokom 2016. godine, stranka “Pas sa dva repa” je pozvala građane da za vrijeme referenduma bacaju nevažeće listiće, i razvila je mobilnu aplikaciju koja je omogućavala biračima da anonimno dodaju fotografije listića i komentarišu, često satirično, nevažeće glasove.

Evropski sud za ljudska prava je utvrdio da odredbom člana 2(1)(e) Zakona o izbornom postupku, na koji su se pozvali državni organi prilikom kažnjavanja političke stranke, nije bilo definisano šta će se smatrati za kršenje “principa ostvarivanja prava u skladu s njihovom svrhom”, što je bio jedan od principa izborne procedure. Zbog nedostatka preciznosti ove odredbe, politička stranka nije mogla da predvidi da bi mogla biti kažnjena zbog razvijanja sporne mobilne aplikacije. Sud je naglasio da je predvidljivost primjene odredbe u ovom slučaju bila naročito važna jer se odnosila na ograničavanje slobode izražavanja političke stranke na izborima.

Evropski sud je ustanovio da su mađarski Ustavni sud i Vrhovni sud prethodno utvrdili da je ova odredba Zakona o izbornom postupku prekršena ako je ponašanje u vezi sa glasanjem imalo „negativne posljedice” za druge, uključujući kršenje njihovih prava. Međutim, državni organi nikada nisu objasnili na koji način su postupci političke stranke koja je podnijela predstavku imali ,,negativne posljedice”, jer birače nije bilo moguće identifikovati preko anonimno objavljenih fotografija, niti je objavljivanje fotografija bilo kako uticalo na sprovođenje fer glasanja.

Posebno je primijećeno da je ovo bio prvi put da državni organi primjenjuju ,,princip ostvarivanja prava u skladu sa njihovom svrhom” na korišćenje mobilnih aplikacija za anonimno objavljivanje fotografija glasačkih listića. Utvrđeno je da je sporna mobilna aplikacija imala komunikativnu vrijednost i da je predstavljala ,,izražavanje” o pitanju od javnog interesa, jer je razvijena da bi glasačima omogućila, korišćenjem informacione i komunikacione tehnologije, razmjenu mišljenja putem anonimnih fotografija nevažećih glasačkih listića.

Političkoj stranci koja je podnijela predstavku je dosuđeno 300 eura na ime naknade materijalne štete i 7.615 eura na ime troškova postupka.

HRA u saradnji sa NVO Evropska asocijacija za pravo i finansije (EALF – European Association for Law and Finance) prati donošenje presuda Evropskog suda za ljudska prava. Radi se o volonterskom projektu ovih NVO.