Objavljivanje fotografija  preuzetih sa društvenih mreža problematično je iz dva razloga, pravnog i etičkog.

Pravno gledano, postavlja se pitanje autorskih prava, jer je osoba koja je autor fotografije i vlasnik prava na objavljivanje i zaradu koja proističe iz toga, te bi medij trebao imati pristanak autora. S druge strane, postavlja se i pitanje narušavanja privatnosti objavljivanjem fotografije iz privatnog života osobe koja nije javna ličnost, iako je ta fotografija preuzeta sa FB, koji se ne bi mogao u svakom slučaju smatrati javnim prostorom.

S etičkog aspekta, problematično je pitanje narušavanja privatnosti. Budući da su društvene mreže relativno nov fenomen jasnih etičkih pravila o korišćenju fotografija i informacija sa ovih mreža, u mnogim državama, kao što je i Crna Gora, još nema. Nema ni eksplicitne prakse Evropskog suda za ljudska prava u odnosu na FB. Po pravilu, vodeći svjetski mediji, kada odlučuju je li etično objaviti nečiju fotografiju preuzetu sa društvenih mreža procjenuju je li riječ o javnoj ili javnosti nepoznatoj osobi i je li njen profil bio dostupan samo prijateljima ili svima (otvoren), te, što je najvažnije, da li je pravo javnosti da zna jače od prava na privatnost. Dakle, novinari moraju, kao i u vremenima prije društvenih mreža, voditi računa o pravu na zaštitu privatnosti i ne zaboraviti da veće pravo na zaštitu imaju oni koji nisu javne ličnosti. U načelu 8 Kodeksa novinara Crne Gore navodi se da je “pravo na privatnost obrnuto srazmjeno značaju javne funkcije koju pojednica obavlja”. U primjeru kojeg navodite objavljena je fotografija osobe koja nije javna ličnost i koja, kako se čini, ne predstavlja opasnost za društvo, što bi moglo predstavljati javni interes, odnosno opravdati objavljivanje fotografije. To znači da je prekšeno načelo 8 Kodeksa o pravu na privatnost. Odluka da se objavi fotografija na kojoj osoba drži flašu alkoholnog pića, a ne neka “neutralnija” fotografija, bez informacija iz privatnog života, ukazuje da je prekršeno i načelo 10 koje upućuje novinare kako izvještavati o istragama i suđenjima, a govori o potrebi da novinari svojim izvještavanjem ne presuđuju prije suda,  te da ne kreiraju negativnu sliku o osobama koje su osumnjičene za neki prekršaj ili zločin. Smjernice za ovo načelo jasno govore da mediji ne smiju portetisati ličnosti na način kojim se predjudicira njen karakter (b), kao i da moraju biti posebno obazrivi kada izvještavaju o istrazi i krivičnom postupku protiv mladih osoba “imajući u vidu budućnost takvih osoba” (g). Odluka da se objavi fotografija mladića i to takva koja sadržajem sugeriše problematično ponašanje predstavlja kršenje prava na privatnost i kršenje pretpostavke nevinosti.