9. Novinar napisao da je kontaktirao drugu stranu “sinoć”, ali nema odgovora, pa objavio ozbiljne optužbe… A ta druga strana je državni organ koji radi do 15h ili 16h. Pošalje pitanja, ne dobije odgovor “sinoć” i sjutra na naslovnu… Koliko je ok sačekati i insistirati na odgovoru neke osobe prije nego se objave ozbiljne optužbe na njen račun?

8. Nedavno sam na internetu pročitao tekst o direktoru jedne Ljubljanske gimnazije kojeg su učenici snimili dok je imao seksualne odnose sa jednom profesoricom u učionici. Snimak je dospio ubrzo u javnost i od tada je bio danima u žiži medija koji su neprestano pisali i izvještavali o tome. Direktor te gimnazije je nakon nedelju dana izvršio samoubistvo. Da li medij može svjesno staviti nekog na stub srama, trajno ga obilježiti i uništiti mu život, a na kraju za to niko ne snosi odgovornost? Takođe, da li je ovo bilo pitanje od tolikog javnog interesa pa da se o njemu toliko piše i govori u medijima? Prema mom skromnom mišljenju,ovo što se desilo je strašno i prosto se pitam kako stati na put tome?
05/12/2014
10. Volio bih da mi pomognete da pravim jasnu razliku između onoga što javnost treba da zna i onoga što javnost želi da zna. Urednici se češće pozivaju na ovo drugo.
05/12/2014

9. Novinar napisao da je kontaktirao drugu stranu “sinoć”, ali nema odgovora, pa objavio ozbiljne optužbe… A ta druga strana je državni organ koji radi do 15h ili 16h. Pošalje pitanja, ne dobije odgovor “sinoć” i sjutra na naslovnu… Koliko je ok sačekati i insistirati na odgovoru neke osobe prije nego se objave ozbiljne optužbe na njen račun?

Ne postoji formula ili precizna tablica  prema kojoj bi se novinari trebali ravnati kada čekaju odgovor na postavljeno pitanje, ali u primjeru kojeg navodite i laicima je očigledno da je prekršena etika, tačnije, načelo 1 Kodeksa novinara Crne Gore, jer je riječ o jednostranom izvještavanju. U smjernici za načelo 1 se navodi da “novinari ne smiju iskrivljivati informacije pretjeranim, nedekvatnim naglašavanjem jednog aspekta priče ili jednostranim izvještavanjem”.  U navednom slučaju drugu stranu predstavlja osoba na čiji račun su iznesene optužbe i od nje treba tražiti reakciju.

Svakako ne treba očekivati odgovor izvan radnog vremena državnog ili javnog službenika, čak i ako je novinar ranije od iste osobe u to doba dobijao informacije. Iako za svako pravilo postoji iznimka, pa tako i za ovo, to su vrlo rijetki slučajevi u novinarskoj praksi. Naime, samo kada bi neobjavljivanje informacije narušilo bezbjednost građana, novinar može objaviti informaciju i prije nego li dobije komentar ili odgovor prozvane osobe. No, to ne znači ni da novinar treba odustati od objavljivanja informacije samo zato što prozvana osoba odbija duže vrijeme dati komentar ili odgovor. Međutim, jednako je važno i da novinar uradi sve što je u njegovoj moći da provjeri izrečene optužbe u razgovoru sa drugim izvorima, da provjeri dokumente i druge dokaze, odnosno da se njegov tekst ne temelji isključivo na izjavama drugih osoba.