Interes javnosti, odnosno ono što javnost treba da zna, i zainteresovanost javnosti (čaršije), odnosno ono što javnost želi da sazna, mogu se ponekad podudarati, ali se često i razilaze.  Raskorak se, po pravilu, odnosi na situacije u kojima izvještavanje zadire u privatne živote. Većina takvih situacija je sama po sebi razumljiva, a propisana je načelom broj 8 Kodeksa : “Novinar je dužan da se krajnje pažljivo odnosi prema privatnom životu ljudi. Pravo na privatnost obrnuto je srazmjerno značaju javne funkcije koju pojedinac obavlja, ali je i u tim slučajevima nužno poštovati ljudsko dostojanstvo.”

U  novinarskoj svakodnevici često dolazi do dileme upravo oko ovog drugog dijela načela koje daje “zeleno svjetlo” izvještavanju o javnim ličnostima. Pitanje je kako procijeniti što je interes javnosti, gdje je granica ljudskog dostojanstva i pod kojim okolnostima se ona pomiče. Primjeri takvih situacija su brojni, a varijacije još brojnije, ali po pravilu, privatan život javnih ličnosti može biti izložen javnosti ako se izvještava o ponašanju ili događajima koji su opasni za društvo (korupcija, kriminal, opasnost za javno zdravlje ili po bezbjednost građana) , ako otkriva hipokriziju osoba ili organizacija o kojima se izvještava, a koje imaju bitan uticaj na život većeg broja ljudi, ako može pridonijeti boljem razumijevanju nekog važnog društvenog pitanja  ili pridonijeti ispravljanju ili prevenciji neke greške ili nepravde.

Takođe, treba razlikovati između javnih ličnosti koje po pravilu dobrovoljno ističu podatke iz privatnog života (estradne zvijezde) i onih drugih, koje, iako su javno angažovane, to nikada ne čine. U slučaju ovih prvih je opravdano više tretirati njihov privatan život, dok je kod drugih to dozvoljeno samo ako je taj privatni podatak bitan za javni interes, npr. ukazuje na njihovu (ne)podobnost za obavljanje funkcije, uključujući konflikt interesa, ili je u vezi sa zloupotrebom javnih fondova, hipokrizijom, zaštitom javnog zdravlja ili sl.