21/2/2019 Povodom javne rasprave o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o nacionalnom javnom emiteru Radio i Televizija Crne Gore (RTCG)

20/2/2019 SVJETSKI DAN SOCIJALNE PRAVDE U CRNOJ GORI
21/02/2019
4/3/2019 Prvostepena odluka Osnovnog suda u Podgorici – Goran Đurović nezakonito razriješen članstva u Savjetu Radio Televizije Crne Gore
04/03/2019

21/2/2019 Povodom javne rasprave o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o nacionalnom javnom emiteru Radio i Televizija Crne Gore (RTCG)

NVO Akcija za ljudska prava (HRA) smatra da se u Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o nacionalnom javnom emiteru RTCG predlaže oduzimanje garancija nezavisnosti RTCG koje nije u skladu s evropskim standardima. U komentarima dostavljenim Ministarstvu kulture, HRA je podržala predlog stručnjakinja koje je angažovao Savjet Evrope, Eve Solomon i Tanje Kerševan Smokvina, da se postojeći zakon ostavi na snazi do daljnjeg, dok se ne ponudi novi nacrt usklađen s evropskim standardima, čijem ispunjavanju Crna Gora teži.

HRA smatra da tri predloga u Nacrtu zakona posebno ugrožavaju nezavisnost RTCG:

  • oduzimanje nadležnosti Savjetu RTCG (čl. 9d i 22-23) da vrši nadzor nad primjenom programa i davanje te nadležnosti tzv. ”nezavisnom regulatoru za oblast elektronskih medija”, koji će zapravo kontrolisati Vlada. Naime, članove Savjeta Agencije za elektronske medije, jedinog regulatora u oblasti elektronskih medija, kao i direktora Agencije, imenovaće Vlada na osnovu Zakona o državnoj upravi (čl. 44) koji je usvojen u novembru 2018. godine. Ovakav način imenovanja Savjeta regulatornog tijela za elektronske medije nije u skladu sa Direktivom EU o audiovizuelnim medijskim uslugama, po kojoj nacionalna regulatorna tijela moraju biti pravno odvojena od Vlade i funkcionalno nezavisna od nje ili bilo kog drugog javnog ili privatnog tijela, kao ni sa Preporukom br. R (2000) 23 Komiteta ministara Savjeta Evrope državama članicama o nezavisnosti i funkcijama regulatornih organa u oblasti radio-difuzije, koja govori o tome da i zakonom treba propisati i u praksi obezbijediti stvarno nezavisno djelovanje regulatornih organa od političkih snaga i ekonomskih interesa;
  • izbor članova i članica Savjeta RTCG tako da Skupština Crne Gore glasa za listu kandidata i kandidatkinja (čl. 38-39), umjesto za pojedine osobe, nema opravdanja jer se osobe za članstvo kandiduju samostalno, u ličnom kapacitetu, a ne na političkoj listi koja bi dozvoljavala da se o njoj glasa kao o kolektivitetu. Na predloženi način se i Savjet RTCG izlaže ozbiljnom riziku da njegov sastav ne bude blagovremeno izabran;
  • zahtjev da Vlada daje saglasnost, tj. zaključuje Ugovor o pružanju javnih usluga RTCG (čl. 9a-9d) o planu programa RTCG i budžetu za njegovo finansiranje nije u skladu sa preporukama o uređivačkoj i finansijskoj nezavisnosti javnog servisa od Vlade (npr. tačka 13 preporuke Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope Recommendation 1878 (2009) Funding of public service broadcasting).

HRA upozorava i na potencijalno štetnu namjeru predlagača Nacrta zakona da krug ljudi koji bi mogli doprinijeti javnom interesu Crne Gore angažovanjem u javnom servisu suzi samo na one sa crnogorskim državljanstvom (čl. 25 – izbor članice/člana Savjeta, čl. 48d – izbor članice/člana Upravnog odbora RTCG, čl. 49 – izbor Generalnog direktora RTCG, čl. 50 – izbor direktora RTCG i čl. 53a – izbor Ombudsmana RTCG). Crna Gora spada u red izrazito malih država. Sa svojih oko 622.000 stanovnika Crna Gora je na 40. mjestu od 47 država članica Savjeta Evrope po broju stanovnika, koje sve imaju po jedan nacionalni javni servis – radio i televiziju, uključujući i Rusiju sa preko sto četrdeset i četiri milliona stanovnika i države sa po više desetina miliona stanovnika i više miliona stanovnika. Treba uzeti u obzir da mala država neminovno ima mnogo manji izbor stručnih osoba sa državljanstvom koje mogu doprinijeti nezavisnom i profesionalnom radu javnog servisa i koje uopšte zanima da se time bave. Prema tome, izbor funkcionerki/funkcionera u javnom servisu ne treba uslovljavati državljanstvom, koje samo po sebi ne predstavlja garanciju kvaliteta i posvećenosti opštem interesu javnog informisanja u skladu s međunarodnim standardima.

Na kraju, HRA smatra da je sada neophodna jedna dopuna važećeg zakona o RTCG, koja nije predložena, a to je propisivanje obaveze hitnog vođenja postupka o zahtjevima za zaštitu prava kandidatkinje/kandidata za članstvo u Savjetu RTCG, odnosno članice/člana Savjeta RTCG koji su razriješeni funkcije i konačnog odlučivanja u tim postupcima prije nego što izbor i razriješenje stupe na snagu. Iskustva Slavice Striković, koja od 2015. godine vodi postupak za poništenje odluke o izboru njenog protivkandidata u Savjet RTCG, i Gorana Đurovića, koji od januara 2018. godine vodi postupak za poništaj odluke o njegovom nezakonitom razrješenju funkcije člana Savjeta RTCG, pokazuju da Crna Gora nema djelotvoran pravni lijek protiv nezakonitog odlučivanja većine u Skupštini Crne Gore o izboru i razrješenju članstva u Savjetu, što Goran Đurović pored ostalog tvrdi pred Evropskim sudom za ljudska prava, u postupku koji je pokrenuo uz pomoć HRA i Media Legal Defence Initiative iz Londona.