HRA BILTEN 16 – KRATKE VIJESTI

Ustavni sud odlučan da smanji broj neriješenih predmeta – donesen plan rješavanja

Predsjednica Ustavnog suda Crne Gore Snežana Armenko donijela je Plan i program rješavanja predmeta za 2026. godinu koji je sudijama predočen na sjednici US održanoj 16. januara. Planom je definisan način rješavanja postupaka iz oblasti normative i ustavnih žalbi. Na 1. januar taj sud je imao 2006 neriješenih predmeta po svim nadležnostima.

Plan je da ustavne žalbe Ustavni sud rješava po prispjeću, osim onih za koje ocijeni da su prioritetne. U konačnom, cilj je da tokom 2026. godine sudije US završe 1765 predmeta, ne računajući prioritetne.

Takođe, plan je da do kraja godine budu završena i 82 predmeta iz normativne kontrole propisa iz 2018, 2019, 2020. i polovine 2021. godine, kao i 25 predmeta iz kasnijih godina.

Međutim, plan još uvijek nije dovoljno precizan da bi javnosti i učesnicima u postupcima omogućio praćenje tačnog termina razmatranja pojedinih predmeta, niti sadrži podatke o prioritetinim predmetima, što su preporuke Akcije za ljudska prava još od 2014. godine.

Iz Ustavnog suda je saopšteno da će predsjednica Snežana Armenko svakog mjeseca održavati sastanke sa sudijama izvjestiocima, generalnim sekretarom, rukovodiocima odjeljenja i ustavnosudskim savjetnicima kako bi obaveze iz Plana bile pravovremeno izvršavane.

Pokrenut postupak protiv bivše sutkinje Rade Kovačević

Osnovno tužilaštvo u Podgorici je pokrenulo postupak protiv penzionisane sutkinje Vrhovnog suda Rade Kovačević zbog sumnje da je lažno svjedočila u postupku protiv nekadašnje predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, njenog sina Miloša i ostalih optuženih.

„Predmet se nalazi u postupku izviđaja. Radi zaštite interesa postupka, za sada nije moguće saopštiti više detalja”, kazali su iz ODT.

Kovačevićeva je u oktobru prošle godine, tokom saslušanja u podgoričkom Višem sudu, tvrdila da od Medenice nikada nije primila ručni sat na poklon. Međutim, poruke koje su pročitane u sudnici tokom postupka bacile su sumnju na njen iskaz.

„Sat je prelijep, hvala ti još jednom. Baš sam dirnuta gestom. Iskreno se nadam da onaj predmet nije imao uticaja. Ovo je previše skupo. Pretjerala si, nemam način da uzvratim. I mom kućnom žiriju se dopada”, piše u prepisci Kovačevićeve i Vesne Medenice.

Vrhovni sud pojačale dvije sutkinje

Sudski savjet je na sjednici održanoj 19. januara konstatovao da su za sutkinje Vrhovnog suda Crne Gore izabrane sutkinja podgoričkog Višeg suda Magdalena Zečević i Nerma Dobardžić, zamjenica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda.

Izborom Dobardžić je popunjeno posebno sudijsko mjesto predviđeno izmjenama i dopunama Zakona o Sudskom savjetu i sudijama iz 2015. godine, namijenjeno kandidatu sa najmanje 20 godina iskustva u sudstvu, tužilaštvu, advokaturi, notarskoj službi, akademskoj pravnoj djelatnosti ili drugim pravnim poslovima. Zbog nedostatka interesovanja, ovo mjesto u Vrhovnom sudu nije bilo popunjeno više od decenije, od kad je predviđeno.

Osim Vrhovnog suda, pojačanja su dobili i osnovni sudovi u Podgorici, Nikšiću, Baru, Bijelom Polju i Pljevljima.

Sudski savjet objavio odluke Disciplinskog vijeća i Komisije za praćenje primjene Etičkog kodeksa sudija

 Na trećoj sjednici Sudskog savjeta, održanoj 27. Januara, usvojen je Pravilnik o anonimizaciji i pseudonimizaciji podataka u odlukama Sudskog savjeta što je bio uslov za konačno objavljivanje odluka Disciplinskog vijeća i Komisije za praćenje primjene Etičkog kodeksa sudija.

Odluku o objavljivanju odluka Sudskog savjeta na zvaničnom sajtu pozdravila je NVO Akcija za ljudska prava.

„Objavljivanje ovih odluka od suštinskog je značaja za praćenje poštovanja profesionalnih standarda u praksi. To je važno i za sudije i kandidate za sudije, kako bi se upoznali sa praksom utvrđivanja odgovornosti i dobili jasne smjernice o neprihvatljivom ponašanju i mogućim sankcijama“, saopštili su iz HRA.

Ukazuju da je sada javnosti omogućeno „da prati kako se sprovode disciplinski i etički postupci“.

„Što je posebno važno jer je Evropska komisija u svojim mišljenjima naglasila potrebu za njihovim efikasnim sprovođenjem, što ujedno predstavlja i završno mjerilo za Poglavlje 23.“

Podsjećamo, tokom 2025. godine Sudski savjet je promijenio praksu i prestao da objavljuje ove odluke, zbog čega je Akcija za ljudska prava u više navrata apelovala da se obezbijedi njihova dostupnost javnosti, a na isto je ukazivao i poslanik Zoran Mikić na sjednicama Odbora za politčki sistem, pravosuđe i upravu.

Četrnaest sudova čeka angažovanje novih pripravnika

Vrhovni sud Crne Gore je raspisao oglas za angažovanje 35 pripravnika na određeno vrijeme, od tri godine, za 14 sudova.

Najviše pripravnika je potrebno Privrednom sudu – sedam, podgoričkom Višem sudu – pet, Sudu za prekršaje u Podgorici – četiri i bjelopoljskom Višem sudu – tri pripravnika.

U oglasu, koji je objavljen 13. januara, navedeno da je „ako dva ili više kandidata na rang listi imaju isti broj bodova, prednost ima kandidat koji je pripadnik manjinskog naroda ili druge manjinske nacionalne zajednice, a ako su kandidati pripadnici manjinskog naroda ili druge manjinske nacionalne zajednice, prednost ima kandidat koji ima veću prosječnu ocjenu na završenom fakultetu“.

Nastavak suđenja za ratni zločin protiv okrivljenog Gašovića 26. februara

Pred Višim sudom u Podgorici, 26. februara biće nastavljeno suđenje Zoranu Gašoviću, crnogorskom državljaninu optuženom za zločin protiv čovječnosti počinjen u Bosni i Hercegovini 1992. godine.

Na prvom ročištu glavne rasprave, održanom 27. novembra 2025. godine, okrivljeni je negirao krivicu. Naveo je da je u spornom periodu bio pripadnik rezervnog sastava policije u Hadžićima, ali da nije učestvovao u izvršenju zločina.

To ročište, međutim, obilježio je ozbiljan procesni propust u postupanju prema 16 svjedoka i svjedoka-oštećenih koji su doputovali iz BiH. U sudnici je bilo očigledno da ih niko nije prethodno upoznao sa tokom postupka, načinom saslušavanja, niti s tim da li mogu da prisustvuju čitanju optužnice. Sve se to rješavalo tokom ročišta, što je unijelo dozu nemira i nezadovoljstva.

Zbog navedenog, Akcija za ljudska prava (HRA) je 12. decembra 2025. godine uputila pismo predsjedniku Višeg suda u Podgorici, zahtijevajući utvrđivanje odgovornosti za neprimjeren tretman oštećenih i svjedoka, kao i hitno formiranje službe za podršku svjedocima. Na ovo pismo odgovor još nije dostavljen.

HRA BILTEN 16

• B16.T1 – Deset godina zatvora za Vesnu Medenicu zbog protivzakonitog uticaja, njen sin Miloš u bjekstvu
• B16.T2 – Ko je odgovoran za bjekstvo Miloša Medenice?
• B16.T3 – Predsjednik tražio pojašnjenje Ustavnog suda zbog sutkinje Desanke Lopičić, ali uzalud
• B16.T4 – Moštrokol podnijela ostavku prije donošenja odluke u slučaju Državni udar
• B16.T5 – Između izbora i ostavki: Crnoj Gori nedostaje značajan broj sudija
• B16.T6 – Pavličićeva: Vlast mora da riješi pitanje odlaska sudija u penziju
• B16.T7 – Specijalno odjeljenje Višeg suda u Podgorici dupliralo broj riješenih predmeta
• B16.T8 – Manje plate za sudije i državne tužioce zbog inertnosti zakonodavnog doma
• B16.T9 – Novi pritisci na sudije – sudsku odluku neprimjereno komentarisali pravni zastupnici Mila Đukanovića
• B16.T10 – Peruničić: Nisam imao informacije da Lazović štiti kavački klan
• B16.KV – KRATKE VIJESTI