Postignut napredak u procesuiranju slučajeva torture i rodno zasnovanog nasilja, ali je još posla pred institucijama koje rade na ovim slučajevima, pokazali izvještaji Akcije za ljudska prava i Centra za ženska prava.

Od 2022. do 2025. godine formirano je 268 predmeta protiv najmanje 424 osobe zbog zlostavljanja koja su navodno počinili državni službenici. Optužni akt podignut je u svakom petom slučaju, polovina prijava je odbačena, dok je skoro trećina predmeta ostala neriješena, pokazuje izvještaj HRA Djelotvornost istraga zlostavljanja u Crnoj Gori 2022-2025.

Jedna od autorki izvještaja Bojana Malović (HRA) je istakla da se u analiziranom periodu najviše prijava odnosilo na krivično djelo zlostavljanje – 140, na mučenje 23, a na iznuđivanje 18 prijava. Posebno zabrinjavaju podaci za prošlu godinu.

„Podaci pokazuju da se prijave najtežih oblika zlostavljanja – mučenje i iznuđivanje iskaza – ne smanjuju, već rastu. Konkretno, u 2025. godini, državno tužilaštvo je primilo najviše prijava za zlostavljanje, mučenje i iznuđivanje iskaza (75) u posljednje četiri godine, četiri puta više nego u 2022. godini (19)“, navela je Malovićeva.

Sa druge strane, obavezujuće uputstvo koje je u maju 2024. vrhovni državni tužilac uputio tužiocima doprinosi povećanju efikasnosti u procesuiranju. Tako je stopa optužena sa 9.2% u 2023. godini, porasla na 27-32% u 2024-2025.

Ipak, uočeno je da se u predmetima koji neopravdano dugo traju ne poštuje dosljedno obaveza rukovodilaca da izdaju obavezujuća uputstva.

„Audiovizuelna snimanja saslušanja nisu primjenjivana, a radnje prepoznavanja osumnjičenih veoma rijetko.“

Jovan Bojović, takođe autor izvještaja, navodi da su rezultati monitoringa ukazali na ključne izazove u procesuiranju predmeta policijskog zlostavljanja.

„Proizilaze iz nedovoljne institucionalne koordinacije neefikasnog izvršavanja sudskih naloga, prvenstveno od strane policije, kao i nedovoljne aktivnosti tužilaštva u postupku i dugotrajnosti odlučivanja po procesnim pitanjima.“

Crna Gora mora da štiti ljudska prava zakonima, ali i u praksi, i da obezbijedi brz i adekvatan pravosudni odgovor na zlostavljanje, u skladu s preporukama Evropskog komiteta za sprečavanje mučenja – CPT-a, poručila je izvršna direktorica Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc-Prelević.

„Međutim, te preporuke nijesu ispunjene, što potvrđuju i nedavno procureli preliminarni nalazi treće posjete CPT-a Crnoj Gori u posljednjih pet godina. Posebno zabrinjava činjenica da su ti nalazi, kao i odgovor Vlade, uskraćeni javnosti. Smatramo da evropski put zahtijeva potpunu transparentnost i odlučnu primjenu CPT preporuka u najvećoj mogućoj mjeri, već ove godine“, poručila je Gorjanc-Prelević.

Nedostaci i u rješavanju slučajeva rodno zasnovanog nasilja

NVO Centar za ženska prava je pratila 41 krivični postupak u kojima su žrtve/oštećene žene, i to 26 u Podgorici i 15 u Nikšiću – kroz čak 182 ročišta. Praćenje sudskih postupaka je realizovano u periodu od oktobra 2024. do oktobra 2025. godine.

Izvještaj o praćenju sudskih postupaka za nasilje u porodici, koji je predstavila autorka izvještaja, Ana Jaredić, pokazuje napredak u odnosu pravosuđa prema pravima žrtava. Međutim  nedostaje bolje informisanje žrtava o toku postupka i besplatnoj pravnoj pomoći,  pa većina žrtava u postupku nije imala pravnog zastupnika.

Takođe, u značajnom broju  osuđujućih presuda (42%) nisu izrečene mjere bezbjednosti, iako je u brojnim predmetima identifikovan rizik od ponavljanja nasilja. Među izrečenim mjerama dominira zabrana približavanja, dok se druge mjere koriste rjeđe i neujednačeno, a kombinovana primjena mjera ne predstavlja ustaljenu praksu. Mjera udaljenje iz stana je izrečena samo jednom.

„Monitoring ukazuje da je pristup pravnoj podršci ograničen i da se procesna prava žrtava često ostvaruju bez stručne pomoći. Kada je punomoćnik bio prisutan, on je najčešće angažovan na inicijativu same oštećene, dok je korišćenje sistema besplatne pravne pomoći zabilježeno u manjem broju slučajeva, što ukazuje na nedovoljnu vidljivost ili dostupnost ovog mehanizma u praksi“, navedeno je u izvještaju.

Izvršna direktorica Centra za ženska prava Maja Raičević rekla je da je borba protiv nasilja dugoročan proces u kojem je ključno da svi djeluju u istom pravcu.

„Borba protiv nasilja nije samo pitanje individualne zaštite već pitanje pravde, bezbjednosti i stvarne posvećnosti vladavini prava”, kazala je Raičevićeva.

Sprečavanje torture ključno za pristupanje EU, neophodno zajedničko djelovanje institucija

Izvršna direktorica HRA poručuje da je zabrana zlostavljanja temeljna vrijednost demokratskog društva, koju Crna Gora mora da dokaže u procesu pristupanja Evropskoj uniji.

„Međutim, taj dokaz još uvijek izostaje. Imajući u vidu neslavnu istoriju neistraženih i nekažnjenih slučajeva torture, uključujući one dokumentovane u Zlatar­skoj ulici, nad Miloradom Martinovićem i u SKY prepiskama, povjerenje javnosti u vladavinu prava je ozbiljno narušeno. Utisak tolerisanja ili čak saučesništva institucija i dalje je prisutan. Iako se određeni pomaci mogu uočiti, oni još nisu dovoljni“, zaključila je Gorjanc-Prelević.

Ambasador Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler podsjeća koje nas obaveze očekuju na putu zatvaranja Poglavlja 23.

„Jedno od završnih mjerila za ovo poglavlje jeste sprovođenje preporuka Evropskog komiteta za sprečavanje torture i nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja (CPT), kao i brzo sudsko postupanje u slučajevima zlostavljanja. Bez opipljivog napretka u ovoj oblasti, Poglavlje 23 se ne može zatvoriti. Pored toga, ovo je od ključnog značaja za crnogorsko društvo u cjelini“, kazao je Satler.

Istakao je i koliko je neophodno imati nezavisne institucije.

„Pristup pravdi zahtijeva nezavisne sudove, pravovremene postupke — jer odložena pravda znači uskraćena pravda“, poručio je najviši evropski zvaničnik u Crnoj Gori.

Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko podsjetila je da se godinama taj sud bavio efikasnošću postupanja državnih organa koji se tiču torture, poput slučaja Zlatarske ulice, prebijanja Milorada Martinovića i slučaja Milić i Nikezić koji su dobili epilog i pred Evropskim sudom za ljudska prava (ESLJP).

„Naš doprinos je bio da naglasimo i uspostavimo standard da nije dovoljno da se ishoduje osuđujuća presuda, već i da kaznena politika bude takva da odvraća takvo postupanje, a posebno onih koji su zaduženi za zaštitu lica pod čijom se kontrolom nalaze, daleko od očiju javnosti”, istakla je Armenko.

Kazala je da će žalbe povodom navodnog kršenja prava na zabranu mučenja za Ustavni sud uvijek biti prioritet, ali i da brzo i efikasno  rješavanje tih predmeta nije moguće bez ulaganja države i bez donošenja novog zakona o Ustavnom sudu.

„Ovo je godina u kojoj država mora da uloži u kapacitete pravosudnih institucija kako bi spriječile buduće slične situacije i u tom pravcu vas ohrabrujemo da nastavite da vršite monitoring sudova, tužilaštava i policije“, poručila je Armenko predstavnicama HRA i CŽP.

I vrhovni državni tužilac Milorad Marković je pohvalio izvještaje Akcije za ljudska prava i Centra za ženska prava i poručio koliko je rješavanje slučajeva torture važno za tužilačku organizaciju.

„Svaki navod o zlostavljanju, posebno kada dolazi od strane državnih službenika ili kada su žrtve osobe u ranjivom položaju, predstavlja ozbiljan ispit za državno tužilaštvo, ali i za čitav pravosudni sistem“, poručio je Marković.

Zato je, tvrdi, neophodno zajedničko djelovanje.

„Borba protiv torture i rodno zasnovanog nasilja mora biti zajednički zadatak svih institucija. Samo koordinisanim djelovanjem tužilaštva, sudova, policije i organizacija koje pružaju podršku žrtvama možemo dodatno unaprijediti već ostvarene pomake i obezbijediti da oni budu dugoročni i održivi“, kazao je čelnik crnogorskog tužilaštva.

Naglasio je da, iako su postignuti zapaženi rezultati, moraju da nastave sa unapređivanjem kroz obuke, specijalizaciju i kontinuirano praćenje rada.

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković je ukazao na obavezu države da se suprotstavlja svim oblicima torture i svim oblicima nasilja u porodici i nad ženama, te da Crna Gora ne može da ima više standarda kada se u pitanju ljudska prava i slobode.

„Ovo je pitanje institucija koje moraju da djeluju jednako odgovorno, efikasno i na način da se shvata, ne samo položaj okrivljenog u sudskom postupku, položaj organa koji vodi postupak, nego i položaj onih koji su oštećeni vršenjem krivičnog djela.“

Bez odlučne borbe, tvrdi Bjeković, nema ni napretka u procesu evrointegracija.

„Bez jasne borbe, glasne borbe protiv torture, bez efikasne djelotvorene istrage ovih slučaja, bez odgovarajućih sudskih odluka, koje su odvraćajuće, nema napretka.“

Anjet Lanting, savjetnica UN za ljudska prava u Crnoj Gori, najavila je da se Vlada Crne Gore obavezala da do 13. maja dostavi izvještaj Komitetu Ujedinjenih nacija protiv torture. Takođe je navela da je specijalni izvjestilac UN zatražio posjetu Crnoj Gori krajem 2026. godine, te da je Vlada pozitivno odgovorila na taj zahtjev.

Ubuduće audio-vizuelna saslušanja u nekim tužilaštvima

Danas se u Crnoj Gori u samo četiri tužilaštva može koristiti audio-vizuelna oprema, kazala je državna tužiteljka u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici Ana Radović. Korišćenje takve opreme bi, smatra, olakšala položaj žrtava rodno zasnovanog nasilja.

„Ako bi imali više žrtava saslušanih audio-vizuelnom tehnikom sigurna sam da bi sudovi prihvatili predlog da se žrtve ne pozivaju na glavni pretres i ponovo saslušavaju. Međutim, mi imamo samo četiri tužilaštva u Crnoj Gori koja imaju funkcionalnu audio-vizuelnu opremu, od 15 koja su nadležna za postupanje za ovo krivično djelo.“

Nemanje te opreme predstavlja problem u radu tužilaca, ocijenila je Danka Ivanović-Đerić, državna tužiteljka u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, pa najavljuje ulaganja VDT-a.

„Vrhovno državno tužilaštvo će u narednom periodu opremiti neka tužilaštva tehničkom opremom, a osnažićemo i ukazati na značaj takvog saslušanja, posebno žrtava“, kazala je Ivanović-Đerić.

Zamjenica zaštitnika ljudskih prava i sloboda Mirjana Radović kaže da je izuzetno važno ojačati tužilaštvo.

„Mislim da smo na dobrom putu da dokazni materijal sa kojim tužilaštvo treba da izađe pred sud, bude na boljem nivou“, kazala je ona.

Međusobne kritike ključnih učesnika u procesima

Predsjednica Osnovnog suda u Nikšiću Sanja Nikić kazala je da u slučajevima rodno zasnovanog nasilja, zbog preciznijeg medicinskog vještačenja žrtava, treba osmisliti protokol kojeg bi se ljekari pridržavali.

Vršiteljka dužnosti predsjednice Osnovnog suda na Cetinju Tanja Vidić konstatuje da tužioci odgovornost često prebacuju na njih.

„Dosta se toga prebacuje na sud, pa se na glavnom pretresu utvrđuje ono što nije utvrđeno u tužilačkoj istrazi.“

„Ukoliko je sprovedena djelotvorna, brza i temljena istraga, onda je mnogo lakše na suđenju“, konstatovala je predsjednica Osnovnog suda u Podgorici Željka Jovović i ukazala na potrebu za specijalizacijom sudija i tužilaca.

Sudstvu, smatra Sanja Nikić, fali bolja atmosfera u društvu. To se može stvoriti kroz snažan sistem u kojem bi svi bili uvezani i u kojem bi političari radili svoj posao.

„Da stvaraju uslove koji su primjerani poslu koji obavljamo… Da atmosfera u društvu bude takva da bar približno odgovara našem poslu“, kazala je ona.

Član Sudskog savjeta i sudija Osnovnog suda u Podgorici Rade Ćetković je kazao da mu je drago što su u izvještajima HRA i CŽP prepoznati uslovi u kojima rade sudije, kao što su manjak administrativnih i tehničkih uslova, ali…

„Sistem po mom mišljenju ne smije da počiva na entuzijazmu nosilaca pravosudne funkcije, već svoju snagu mora da pokaže kroz jačinu same institucije, koja će imati sve neophodne resurse kako bi se protiv nasilja u porodici borila na adekvatan način“, poručio je Ćetković.

Na panelu koji su organizovali HRA i CŽP je konstatovano da je žrtvama u slučajevima rodno zasnovanog nasilja osim lakšeg pristupa besplatnoj pravnoj pomoći neophodno pružiti i pravovremenu prihološku podršku.

Fotograf: Filip Roganović