O GRANICI IZMEĐU GOVORA MRŽNJE I SLOBODE IZRAŽAVANJA SA STUDENTIMA TRI FAKULTETA

CRNA GORA DA OBEZBJEDI DJELOTVORNU ISTRAGU ZLOSTAVLJANJA I PROCESUIRANJE ODGOVORNIH ZA RATNE ZLOČINE PO PITANJU KOMANDNE ODGOVORNOSTI
13/05/2022
HRA NA KONFERENCIJI O SUDIJSKOJ NEZAVISNOST U ISTOČNOJ EVROPI
15/05/2022

O GRANICI IZMEĐU GOVORA MRŽNJE I SLOBODE IZRAŽAVANJA SA STUDENTIMA TRI FAKULTETA

“Bez slobode govora nema modernog svijeta, samo varvarskog. Ali, ta sloboda nije apsolutna. Moramo shvatiti da je svijet ispunjen mržnjom takođe prilično varvarski, i zato je važno postići ravnotežu i suzbijati govor mržnje. Iako svake godine postaje sve teže postići tu ravnotežu, jer se kanali za razmjenu informacija svakodnevno umnožavaju, treba da reagujemo, podnosimo prijave i podstičemo nadležne da češće procesuiraju govor mržnje”, glavne su poruke Petera Noorlandera i Tee Gorjanc Prelević, koji su 12. maja održali onlajn obuku za oko 40 studenata prava, političkih nauka i filozofije pod nazivom “Granica između govora mržnje i slobode izražavanja”, u organizaciji NVO Akcija za ljudska prava (HRA).

Peter Noorlander, stručnjak međunarodnog renomea za pravo medija i ljudska prava, koji je osnovao i dugo vodio nagrađivanu organizaciju Media Legal Defence Initiative u Londonu i Tea Gorjanc Prelević, izvršna direktorica HRA, zajedno sa Lejlom Gačanicom iz Sarajeva napisali su priručnik Akcije za ljudska prava  “Suzbijanje govora mržnje – Evropski standardi i praksa” , koji je promovisan prilikom obuke.

Predstavljeni su najznačajniji slučajevi iz prakse Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu i prakse sudova u Crnoj Gori u odnosu na mizogini i seksistički govor mržnje, kao i govor mržnje po rasnoj i nacionalnoj osnovi i prema LGBTIQ osobama. Svi predstavljeni slučajevi dostupni su u priručniku.

Na temu zašto je govor mržnje štetan, izvršna direktorica HRA je rekla: “Slušajući iskustva žrtava ratnog zločina Deportacija izbjeglica u Crnoj Gori shvatila sam kako rat funkcioniše. Njegovo gorivo je mržnja koja je često iracionalna i koja se strateški rasplamsava. Početkom devedesetih je u Jugoslaviji bilo malo medija, koji su uglavnom bili usmjereni na izazivanje i podsticanje mržnje među narodima. To se i danas dešava, posebno u Rusiji, koja na najvišem nivou negira pravo na postojanje ukrajinskog naroda.”

Trening je sproveden u okviru projekta „Obrazovanjem protiv govora mržnje“ zahvaljujući podršci Evropske unije, posredstvom Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN) i partnera.