Svakoga dana lista se ažurira na Internetu. Napravljene su aplikacije koje pokazuju gdje se nalaze ljudi koji su izolovani. Telefonski brojevi su ,,procurili”.
Sve zemlje čine sve što mogu kako bi spriječile širenje korona virusa. U Belgiji, Njemačkoj, Italiji, Španiji i Francuskoj GSM podaci (podaci o brojevima mobilnih telefona) se koriste kako bi se znalo da li stanovnici ostaju kod kuće. Google je takođe učestvovao u mjerenju efikasnosti ograničenja kretanja zahvaljujući podacima GPS-a.
U nekoliko zemalja pravljene su aplikacije radi „lociranja“ virusa. U Južnoj Koreji instaliranjem „Corona 100m“ možete da znate da li se na manje od sto metara od vas nalazi osoba koja je zaražena. Obezbijeđene informacije? Nacionalnost, pol, starost, mjesto ljekarskog pregleda i datum potvrđivanja zaraženosti. Koreanci nijesu išli tako daleko da objave ime, prezime i adresu zaraženih lica. Mnogo bliže nama jedna zemlja se usudila: Crna Gora.
Bez milosti u vezi podataka
Od 21.marta Vlada ove države svakoga dana ažurira listu osoba koje su u obavezi da budu u izolaciji jer postoji sumnja da će oboljeti, budući da su se vratili iz inostranstva. Razvrstani po gradovima (Kotor, Nikšić, Tuzi, Glavni grad Podgorica) oni mogu vidjeti svoje ime, prezime, adresu, (nekad i grad, ulicu i broj kuće za druge) objavljene na Internetu.
Kako bi opravdali ovu svoju odluku, Nacionalno koordinaciono tijelo za borbu protiv zaraznih bolesti ukazuje na mnogobrojne stanovnike koji su loše disciplinovani. Nakon što su „više puta upozoravali na ozbiljnost situacije i neophodnost poštovanja mjera“, iste su „često kršene“, napisano je na sajtu Vlade. Cilj objavljen na Twitteru: „Omogućiti svakom građaninu da zna ko ga od njegovih komšija i sugrađana nedisciplinom dovodi u opasnost.“
Članica Savjeta Evrope
Kao i u drugim zemljama, i u Crnoj Gori postoji organ koji je nadležan za kontrolu ove vrste mjera. Vlada tvrdi da je objavila spisak. Crnogorska Agencija za zaštitu ličnih podataka nije tu vidjela nikakav problem i dala je saglasnost za objavljivanje spiska.
Ako nije članica Evropske unije, Crna Gora je bar kandidat za članstvo i već je članica Savjeta Evrope, čiji je cilj prije svega promovisanje ljudskih prava. Među tim pravima je i pravo na privatnost. Crna Gora je potpisala i pristupila Konvenciji 108 o zaštiti lica u odnosu na automatsku obradu ličnih podataka. „Oni su, stoga, usvojili zakon koji su u obavezi izvršavati i koji je blizak GDPR-u (Opšta regulativa EU o zaštiti podataka o ličnosti) i obavezama EU. „U suštini od njih se traži da poštuju iste glavne principe kao i mi“, uvjerava, malo šokirana, Cecile de Terwangne, profesorica prava na Univerzitetu u Namuru, koja je specijalizovana za oblast zaštite podataka o ličnosti.
Svakako da Konvencija predviđa izuzetke. U tom slučaju, dva kriterijuma moraju biti ispoštovana: neophodnost i proporcionalnost. „Sigurno je da ovdje ovih kriterijuma nema“, uvjerava Cecile de Terwangne prije argumentovanja, „Ono što se može zamisliti je da se objedinjeni lični podaci o lokalizovanju upotrebljavaju radi eventualne borbe protiv tajnih okupljanja ili radi ukazivanja o kretanju osoba koje se približavaju zoni koja je ozbiljno zaražena.“ Takođe, možemo zamisliti praćenje kontakta. Kada je neka osoba zaražena, pronaći ćete mjesta koja je često posjećivala kako bi mogli da obavijestite druge ljude. Ono što je nezamislivo je to da se navedeno objavi. Ne vidimo svrhu toga. Da same zdravstvene službe imaju pristup tim ličnim podacima, kako bi obezbijedili praćenje osoba koje su bolesne i da bi imale strožiji nadzor poštovanja zabrane kretanja od strane potencijalno zaraženih je u redu. Ali ne cijela javnost.
Više od 450.000 pregleda stranica
Nekoliko lokalnih i međunarodnih nevladinih organizacija kritikuju ovu odluku, vidjeći u njoj potencijalnu opasnost za 600 000 građana te male države. Prije svega za ljude koji se nalaze na tim spiskovima. „Bojimo se da takva stigmatizacija u konačnom ne dovede do nasilnih incidenata“, upozorava Tea Gorjanc Prelević, izvršna direktorica NVO Akcija za ljudska prava, sa sjedištem u Podgorici. Zatim, za građane koji nijesu upisani u navedenoj listi, ali koji bi osjetili prve simptome virusa. „Možemo očekivati da se oni neće usuditi da odu da bi se konsultovali sa ljekarom iz straha da njihov identitet takođe ne bude objavljen“, kritikuje ona.
Ne zaboravimo da treba razmisliti i o eventualnim dugoročnim uticajima ove odluke. Vlada tvrdi da će ovi podaci biti obrisani čim kriza bude završena. „Ovi podaci će kružiti, kontrola više ne postoji…Postoji rizik od njegovog obnavljanja i povezivanja tih podataka sa drugim. Oni se mogu pokazati veoma interesantnim“, upozorava Cecile de Terwangne.
Njihovo brisanje biće utoliko komplikovanije izvesti budući da je više sajtova za informisanje građana objavilo ove podatke. Sajtovi i aplikacije su takođe bili napravljeni. Pretražujući coronacg.live i crnagorakorona.com moguće je saznati da li se osobe koje se nalaze u karantinu nalaze u našoj blizini.
I bez iznenađenja, to je pun pogodak… „Naša aplikacija i sajt imaju do sada više od 450.000 pregleda stranica. Mi smo kreirali ovaj korisnički servis besplatno kako bi pomogli svojoj državi u borbi protiv pandemije“, entuzijastičan je jedan od kreatora koji želi da ostane anoniman.
Brojevi telefona su procurili
Još jedna lista je procurila. U Office Dokumentu koji smo mogli konsultovati, upisano je 320 imena osoba koje su stavljene u izolaciju. Pored datuma odluke (16.mart), imena/prezimena, grada prebivališta, postoje, takođe, pojedini brojevi pasoša/ličnih karti i svi brojevi telefona.
Neki tvrde da je Vlada objavila na internetu, nakon čega je ubrzo izbrisala. Drugi izvori misle da je, možda, ,,procurila”.
Le vif/ L’ Express je u tri navrata poslao mail gospodinu Kusovcu, potparolu Vlade Crne Gore, sa nizom pitanja:
Zašto je Vlada odlučila da objavi imena, prezimena i adrese osoba kojima je određena izolacija?
Neke NVO misle da je ta odluka neustavna. Koji je odgovor Vlade i pravni osnov da to urade? Crna Gora je članica Savjeta Evrope i potpisnica Konvencije o zaštiti lica u odnosu na automatsku obradu ličnih podataka…
Smatrate li da bi to moglo uticati na vaše odnose sa EU i vašim procesom pristupanja? Zaštita ličnih podataka je jedno od osnovnih prava EU. Mislite li da bi isto trebalo biti poštovano?
Primio sam listu od 320 imena osoba koje se nalaze u izolaciji sa podacima kao što su njihovi brojevi telefona, pojedini brojevi pasoša ili ličnih karti. Znajući da je Agencija za elektronske komunikacije i poštanske usluge, kako se čini, poslednja institucija koja je ažurirala ovaj dokument, kako možete objasniti činjenicu da ovaj spisak sa 320 imena kruži? Neki izvori mi kažu da su vlasti objavile, ali da je uklonjena sa web stranice. Koja je vaša reakcija?
Šta radite u cilju garantovanja zaštite ovih podataka? Da li su se ljudi saglasili da se nađu na tim listama? Ko danas ima pristup tom dokumentu? Da li će lica na koja se odnosi ta lista biti izbrisana sa spiska kada se karantin završi?
Bez uspjeha.
„Napustiti ovu zemlju što je prije moguće“
S druge strane, nekoliko ljudi koji se nalaze na tom spisku prihvatili su da reaguju anonimno. Svi su se pitali gdje smo našli njihove kontakt podatke. Među njima ima i onih koji podržavaju odluku Vlade. Evo neke od njihovih reakcija:
„Ja sam u potpunosti saglasan sa ovim mjerama, bolje je za sve.“
„U očajnoj situaciji, očajničke mjere.“
„Znajući crnogorski mentalitet, to je dobra odluka. Ljudi su glupi, nalaze se vani, kao u toku ljetnjeg odmora i to je možda jedini način. Glavni problem ovdje nije lista. Možda je došlo do kršenja prava, ali život ljudi je u opasnosti takođe.“
Drugi su više zabrinuti. To je slučaj sa jednom ženom koja je došla iz inostranstva i koja je veoma uznemirena zbog činjenice da je tako izložena. „Naravno da me ta odluka brine. Živim i radim u Podgorici, vratila sam se sa odmora. To plaši. Nikada ne znaš kako će ljudi reagovati. To što su učinili je razlog više da se napusti ova zemlja što je prije moguće. Ukoliko zajednička žalba bude podnesena, ja ću učestvovati, budući da se radi o jednom neodgovornom ponašanju koje bi moglo prouzrokovati štetu.“
Nekoliko lokalnih partnera NVO Civil Rights Defenders želi da ospori ovu odluku pred Ustavnim sudom Crne Gore. Ukoliko ove žalbe ne uspiju, nabrojana lica bi mogla da pokušaju da se bore za svoja prava u Strazburu, pred Evropskim sudom za ljudska prava. On se pokazao jako ozbiljnim u vezi sa tom praksom koja se odnosi na pitanje privatnog života. Može doći do osude, gledano iz tog ugla“, uvjerava Cecile de Terwangne.
Crna Gora nije jedina zemlja koja je odabrala tehniku linča. U Bosni i Hercegovini, zdravstvene vlasti Republike Srpske, jedne od tri entiteta te države, su objavile listu osoba koje nijesu poštovale mjere obavezne izolacije. Država je trenutno jedan od potencijalnih kandidata za ulazak u EU.
