Poziv porodice medijima da se objave podaci o nestaloj djevojčici, ne može biti iskorišten za senzacionalističko izvještavanje i iznošenje detalja o njenom privatnom životu. Mediji se u ovakvim slučajevima moraju vrlo oprezno i pažljivo ponašati i informaciju o nestanku neke osobe objaviti nakon konsultacija sa policijom i uz saglasnost porodice. Njihova uloga je u ovom slučaju trebala biti završena objavljivanjem informacije da se djevojčica vratila kući. Objavljivanje podataka, a pogotovo neprovjerenih  nagađanja i glasina,  o privatnom životu  djevojčice predstavlja grubo kršenje načela 9 Kodeksa novinara u kojem se navodi “novinar je dužan štiti integritet maloljetnih osoba”. U smjernicama se novinare upućuje da su ” obavezni da postupaju u skladu sa načelima Konvencije Ujedinjenih nacija o pravima djece”, a načelo 16 te Konvencije kaže da “ni jedno dijete ne smije bitiz izloženo…miješanju u njegovu privatnost, porodicu, dom ili prepisku, niti napadima na njegovu čast i ugled.”
Ni jedan medij koji se pridržava etičkih normi neće objaviti neprovjerene glasine o privatnom životu ljudi, a naročito ne kad je riječ o djeci i to u osjetljivom trenutku.

Treba napomenuti da čak i da je nestala osoba bila punoljetna mediji ne bi imali pravo bez njenog pristanka izvještavati o njenom privatnom životu. Iznimka su jedino slučajevi kada se radi o pitanju od velikog javnog interesa, odosno kada pravo javnost da zna preteže nad pravom na privatnost.