Novinarska etika se ne bavi pitanjima dobrog ukusa, a ne bi s etičkog stanovišta bilo moguće procijenjivati niti jesu li neke šale uspješne ili ne. Dakle, stvar je uredničke politike svakog medija da odluči hoće li objavljivati materijal kakav vi spominjete, a na publici da ocijeni je li šala smiješna, vulgarna ili nešto treće. Kodeks novinara Crne Gore napominje, u smjernicama za načelo broj 1, koje govore o opštim standardima da “novinari nikada ne smiju da objave informaciju za koju znaju da je…zlonamjerna i neosnovana optužba na račun drugih, koja ima za cilj da ugrozi njihovou reputaciju”. Međutim, ovo se ne može doslovno primjenjivati na satiru, jer sloboda govora nužno satiri ostavlja veći prostor.

Ipak, urednici su odgovorni za apsolutno sav sadržaj objavljen u nekom mediju, pa i humoristički. Sa etičkog stanovišta važno je da su takvi stripovi opremljeni na takav način da je čitateljima jasno da je riječ o fotomontaži, a ne informaciji, odnosno da, kao i u pitanju komentara, takav sadržaj bude jasno odvojen od činjenica. Osim toga, ni u šaljivom sadržaju ne smije se bezrazložno narušavati privatnost osoba otkrivanjem detalja iz njihovog privatnog života, a satira ne može biti izgovor ni za objavljivanje govora mržnje prema pojedincima ili grupama.