Podsjećamo, taj Predlog je krajem jula povučen iz skupštinske procedure pod pritiskom NVO i opozicije.
Specijalna izvjestiteljka je upozorila da članovi 13, 15 i 18 Predloga zakona daju ANB-u preširoka ovlašćenja za nadzor i prikupljanje podataka bez adekvatnog sudskog nadzora, što može dovesti do povreda prava na privatnost i drugih ljudskih prava zagarantovanih međunarodnim pravom.
Ona je imala u vidu i amandmane koje je Vlada naknadno predložila, i zaključila da “uprkos tim amandmanima i dalje postoje određeni nedostaci i da su potrebne dodatne izmjene kako bi se zaštitilo pravo na privatnost”.
Specijalna izvjestiteljka je naglasila da pravo na privatnost štiti pojedince od proizvoljnog i nezakonitog miješanja u lični i porodični život, u skladu sa Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima, Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Posebno je istakla da Predlog ne predviđa dovoljne sudske garancije, nezavisan nadzor, niti je donijet u procesu javne rasprave, iako su sve to osnovni principi demokratskog upravljanja i zaštite ljudskih prava.
Intervencija Specijalne izvjestiteljke predstavlja potvrdu ranijih upozorenja NVO i zahtjeva da Vlada predložene odredbe zakona o ANB uskladi sa međunarodnim standardima ljudskih prava i da o tome sprovede javnu raspravu.
Nevladine organizacije su u zajedničkom saopštenju u julu upozorile da predložen zakon po više osnova nije odgovorio na potrebe za temeljnu reformu Agencije za nacionalnu bezbjednost u savremenu, profesionalnu i demokratski kontrolisanu službu bezbjednosti, koja bi poštovala ljudska prava, i zatražile su da se otvori javna rasprava i uz pomoć stručnjaka i zainteresovane javnosti predlože adekvatna rješenja.
Specijalna izvjestiteljka je, između ostalog, od Vlade Crne Gore zatražila da:
precizira na koji način članovi 13, 15 i 18 ispunjavaju preporuke Komiteta za ljudska prava UN o uvođenju sudskog odobrenja za prikupljanje obavještajnih podataka,
pojasni kako će se obezbijediti međunarodno priznati proceduralni standardi koji sprječavaju zloupotrebu nadzora,
kao i da navede da li i kako planira da sprovede javno dostupan proces konsultacija sa građanima i civilnim društvom o dopunjenoj verziji zakona.
Na kraju pisma, izvjestiteljka je najavila da će njena komunikacija, zajedno sa eventualnim odgovorom Vlade, biti javno objavljena na internet stranici UN i kasnije uključena u redovni izvještaj Savjetu za ljudska prava.
Pozivamo Vladu i Skupštinu Crne Gore da ozbiljno razmotre ove preporuke Specijalne izvjestiteljke i uključe civilno društvo u pripremu i donošenje zakona od ovakvog značaja.
Prevod pisma izradila je HRA, a dostupan je ovdje.
Crnogorski