Povodom Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva, 17. oktobra, NVO Akcija za ljudska prava (HRA) zahtijeva od Vlade i Skupštine da budžetom za 2027. godinu obezbijede djelotvornu podršku ljudima koji se suočavaju s nedostatkom osnovnih sredstava za hranu, stanovanje, liječenje i druge životne potrebe. Dostojanstven život je pravo, a obezbjeđivanje tog prava je odgovornost države.

Crna Gora je 12. oktobra privremeno zatvorila pregovaračka poglavlja 18 (Statistika) i 19 (Socijalna politika i zapošljavanje). Iako pozdravljamo ovaj napredak, zahtijevamo da se njegovi rezultati odraze u životima najugroženijih građana. Zatvorena poglavlja ne obezbjeđuju obrok, ne plaćaju račune za struju i ne pružaju krov nad glavom. Vlada mora dokazati kako reforme doprinose smanjenju siromaštva.

Preliminarni rezultati MONSTAT-ove Ankete o dohotku i uslovima života za 2025. godinu, objavljeni u julu 2026, ukazuju na ozbiljne razmjere problema: stopa rizika od siromaštva iznosila je 20,9%, što je povećanje od 0,9 procentnih poena u odnosu na prethodnu godinu. Ovi podaci ukazuju na to da je približno svaki peti stanovnik Crne Gore bio u riziku od siromaštva.

Položaj najugroženijih dodatno otežava rast troškova života, dok državna podrška ostaje daleko ispod potreba porodica. Podaci Centra za edukaciju, informisanje i sindikalna istraživanja pokazuju da je sindikalna potrošačka korpa za četvoročlano domaćinstvo u trećem kvartalu 2026. iznosila 2.170 eura. Iako ova korpa nije zvanični prag siromaštva, poređenje s iznosima pomoći otkriva veliki raskorak: četvoročlana porodica bez prihoda, sa dvoje djece koja primaju po 30 eura na mjesečnom nivou, dobija samo 232,41 eura – 172,41 eura materijalnog obezbjeđenja i 60 eura dječjeg dodatka. To čini samo 10,7% vrijednosti potrošačke korpe, a pomoć za cijelu godinu ne bi pokrila ni dvije mjesečne korpe. Država ne smije prepustiti porodicama da biraju između hrane, lijekova i plaćanja računa.

Strategija razvoja sistema socijalne i dječje zaštite za period 2025–2028. prepoznaje potrebu za adekvatnijim davanjima i dostupnijim uslugama. Vlada bi trebala da predstavi rezultate: kome je pomoć postala dostupna i koliko je ljudi zahvaljujući preduzetim mjerama izašlo iz siromaštva. Takođe, pomoć mora biti dostupna i onima koji zbog bolesti, invaliditeta, nedostatka dokumenata ili drugih prepreka ne mogu samostalno da prolaze kroz administrativne postupke.

Djeca s autizmom i druga djeca kojima je potrebna dodatna podrška, kao i njihove porodice, zaslužuju znatno veću podršku države. Od Vlade zahtijevamo da obezbijedi dostupne zdravstvene, obrazovne i socijalne usluge, kao i podršku koja roditeljima omogućava zaposlenje. Razvoj djeteta i njegovo uključivanje u zajednicu ne smiju zavisiti od finansijskih mogućnosti roditelja.

Posebno zahtijevamo organizovanu podršku beskućnicima i ljudima bez adekvatnog stanovanja: siguran privremeni smještaj, hranu, zdravstvenu i socijalnu zaštitu, kao i dugoročna stambena rješenja. Niko ne bi smio da živi u uslovima nedostojnim čovjeka.

Komitet UN za ekonomska, socijalna i kulturna prava još je 2014. godine preporučio Crnoj Gori da obezbijedi dovoljna sredstva za borbu protiv siromaštva, posebno na sjeveru, prati rezultate mjera i unaprijedi podatke i stambenu podršku za beskućnike i porodice s niskim prihodima. Dvanaest godina kasnije, zahtijevamo da se objavi pregled sprovođenja tih preporuka, uz jasne rokove i odgovornost za preostale obaveze.

Od Vlade i Skupštine zahtijevamo da budžetom za 2027. godinu i pratećim mjerama:

• povećaju socijalna davanja prema osnovnim potrebama korisnika i uklone prepreke za pristup pomoći;
• obezbijede dostupne usluge i stambenu podršku, uključujući zbrinjavanje beskućnika;
• zaštite djecu od posljedica siromaštva kroz podršku ishrani, obrazovanju i zdravstvenoj zaštiti, uz posebna sredstva za usluge djeci s autizmom i podršku njihovim porodicama;
• utvrde mjerljive ciljeve smanjenja siromaštva, uz definisane rokove, odgovorne institucije i javno izvještavanje;
• uključe ljude koji žive u siromaštvu u oblikovanje mjera koje ih se neposredno tiču.

Budžet odražava čije potrebe vlast smatra prioritetom. Evropski standardi moraju postati svakodnevna stvarnost i za najugroženije građane Crne Gore. Pravo na dostojanstven život ne smije biti privilegija; to je univerzalno pravo koje zaslužuju svi.