Povodom obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na genocid u Srebrenici, Ministarstvo vanjskih poslova i Kancelarija rezidentne koordinatorke Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori organizovali su panel-diskusiju na temu suočavanja s prošlošću kao pretpostavke za trajan mir i pomirenje. Skup su otvorili potpredsjednik Vlade Crne Gore i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović i rezidentna koordinatorka UN Karolin Tiso, uz minut ćutanja u čast žrtvama.

Na panelu, koji je moderirala savjetnica za ljudska prava u Kancelariji rezidentne koordinatorke UN, Anjet Lanting, učestvovali su ambasador BiH Branimir Jukić, ambasador Njemačke Peter Felten, Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore Siniša Bjeković i izvršna direktorica HRA Tea Gorjanc-Prelević.

Gorjanc-Prelević je jasno ukazala da je suočavanje s prošlošću u Crnoj Gori blokirano jer poricatelji i relativizatori genocida učestvuju u vlasti. Podsjetila je da je Rezolucija o genocidu u Srebrenici usvojena 2021. godine, uz protivljenje bloka koji danas čini jezgro vladajuće većine, kao i da predsjednik Skupštine i danas negira genocid i osporava presudu Ratku Mladiću – iako je zločin nad više od 8.000 muškaraca i dječaka sudski utvrđen i dokumentovan. Postavila je i pitanje da li će zvanični predstavnici države 11. jula, na Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici, prisustvovati komemoraciji na Pobrežju koju organizuju NVO.

Prema njenoj ocjeni, memorijalizacija u parlamentu je selektivna: od promjene vlasti bez problema su usvojene dvije rezolucije, koje komemoriraju srpske žrtve genocida, uključujući onu o Jasenovcu, i utvrđen dan sjećanja na te žrtve, dok tri predložene rezolucije o dokumentovanim zločinima nad Bošnjacima čekaju na dnevni red. Pozivajući se na Bosansku knjigu mrtvih (IDC), navela je da Bošnjaci čine oko 80 odsto civilnih žrtava rata u BiH, što opovrgava tezu da su svi stradali podjednako u tzv. „građanskom ratu“. Petina građana u Crnoj Gori, upozorila je, negira genocid u Srebrenici.

Ukazala je da lekcija iz Srebrenice upozorava svijet da ne okreće glavu od Palestine, podsjetivši na odluke Međunarodnog suda pravde i Međunarodnog krivičnog suda, koje su obavezale sve države da sprečavaju genocid u Gazi. Upozorila je da je Crna Gora tokom izraelske ofanzive na Gazu odobrila izvoz oružja Izraelu – a da na zahtjev više od 50 nevladinih organizacija za transparentnošću i obustavom te trgovine, Vlada do danas nije odgovorila. Pitanje je uputila i Ibrahimoviću, tražeći da ga postavi premijeru i ministru odbrane.

Skup je iznova otvorio pitanje na koje država ni pet godina nakon odluke Skupštine Crne Gore nema odgovor: zašto 11. jul još nije zvanično ustanovljen kao domaći Dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici.

Detaljnije u tekstu Jelene Nelević, na portalu Pobjeda.