Akcija za ljudska prava (HRA) pozdravlja to što je Vlada Crne Gore odobrila objavu Preliminarnih nalaza Evropskog komiteta za sprečavanje mučenja (CPT), ali i upozorava da je Vlada u odgovoru na ta zapažanja reagovala samo na sedam hitnih preporuka, bez osvrtanja na saniranje dugotrajnih sistemskih problema na koje CPT upozorava još od 2008. godine.

Odgovore CPT-ju su dostavili Uprava za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS), u odnosu na njegovih pet hitnih preporuka za istražne zatvore i Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, u odnosu na po jednu hitnu preporuku za Ljubović i Komanski most. Međutim, Ministarstvo pravde, nadležno za nadzor nad radom UIKS-a, i Ministarstvo zdravlja, nadležno za Specijalnu bolnicu za psihijatriju Dobrota nijesu se oglasili, iako je CPT iznio ozbiljne kritike u vezi stanja u obje ustanove.

HRA apeluje da se povede javna rasprava o primjeni svih preporuka CPT, podsjeća da je to završno mjerilo za zatvaranje poglavlja 23 u pregovorima sa EU, i predlaže da Vlada da dozvolu CPT-ju da automatski objavi cjelokupni izvještaj o posjeti čim bude sačinjen u julu ove godine.

CPT je još 2008. godine ukazao na „alarmantan nivo prenatrpanosti” u Istražnom zatvoru u Podgorici, a isto je ponovljeno i u svim naknadnim izvještajima. Pritvor je, zaključuje CPT postao „norma”, u UIKS-u ima više pritvorenika nego zatvorenika. U Istražnim zatvorima u Podgorici i Bijelom Polju su veoma loši materijalni uslovi, ne postoji režim aktivnosti, rada, obrazovanja i sporta, koji bi priličio osobama čija krivica nije utvrđena. Posebno je naglašen problem da pritvorenici često sami moraju nabavljati osnovne elemente za dostojanstven život, kao što su sredstva za higijenu, pa takva situacija posebno pogađa strane državljane, kao i siromašne pritvorenike koji to sami ne mogu da finansiraju.

CPT je zahtijevao da se, u odnosu na istražne zatvore, hitno preduzme pet mjera – da se trajno uklone četvorospratni kreveti i adekvatno zaštite osobe koje spavaju na gornjem nivou kreveta na tri sprata; da se trudnice koje ne konzumiraju cigarete odvoje u posebne, nepušačke sobe; da se redovno obezbjeđuju higijenski paketi svim pritvorenicima, i poboljšaju uslovi za maloljetnike, uključujući to da neposredno i redovno kontaktiraju sa svojim porodicama.

UIKS se u svom odgovoru bavio isključivo mjerama koje je CPT označio kao urgentne, bez osvrta na mjere koje se preduzimaju ili planiraju radi rješavanja dugotrajnih i sistemskih problema. Međutim, ni hitno zahtijevane mjere nijesu u potpunosti sprovedene, jer se u odgovoru navodi da je postavljeno 28 zaštitnih ograda na trećem nivou kreveta, od ukupno 68 potrebnih. To znači da znatan broj pritvorenika i dalje borave na trećem nivou kreveta bez adekvatne zaštite od pada, uprkos hitnom zahtjevu da se to bez odlaganja obezbijedi.

U vezi preporuke da se unaprijede loši i potencijalno opasni uslovi za maloljetnike u Istražnom zatvoru u Podgorici, vlasti navode da su zamjenjeni madraci, dok se tek preduzimaju mjere za ugradnju zvučnog signala u sobama, da bi maloljetnici mogli da dozovu stražare, te da se rekonstrukcija prostorija tek planira za ovu godinu. To sugeriše da suštinsko unapređenje uslova za ovu posebno ranjivu kategoriju pritvorenika još nije sprovedeno, iako su vlasti već mjesecima obaviještene da su uslovi u kojima borave neprihvatljivi.

HRA naglašava da ovu situaciju, dodatno komplikuje apel Biroa za operativnu koordinaciju organa obavještajno-bezbjednosnog sektora (BOK), koji je početkom marta ponovo predložio produženje maksimalnog trajanja pritvora do donošenja prvostepene presude za teška krivična djela sa tri na pet godina. U svjetlu nalaza CPT o nečovječnim i ponižavajućim uslovima u istražnom zatvoru, inicijativu da ljudi nastave da žive zatvoreni u takvim uslovima pet godina smatramo užasavajućom, pored toga što je smatramo neprihvatljivim snižavanjem garancija ljudskog prava na slobodu.

HRA i Juventas su još 2015. godine apelovali na tadašnju Vladu da planira izgradnju potpuno nove zgrade istražnog zatvora, jer u postojećoj zgradi nije moguće obezbijediti adekvatnu šetnju niti višesatni smisleni boravak van ćelija, kakav se zahtijeva za osobe koje nijesu pravosnažno osuđene. To do danas nije učinjeno, iako se izmenjalo po pet predsjednika Vlada i ministara pravde. Očekujemo da će šesti ministar i premijer nešto konačno uraditi po tom pitanju.

Dodatno zabrinjava činjenica da Ministarstvo zdravlja nije dostavilo nikakav odgovor na ozbiljna zapažanja CPT-a u vezi sa Specijalnom bolnicom za psihijatriju Dobrota, gdje je delegacija Komiteta ukazala na prenatrpanost, loše i surove uslove života na pojedinim odjeljenjima, nedostatak osoblja, prekomjernu upotrebu restriktivnih mjera i druge sistemske probleme koji zahtijevaju hitnu reakciju nadležnih vlasti.

Ozbiljni nedostaci utvrđeni su i u ustanovama iz nadležnosti Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije. U Centru „Ljubović“ delegacija je zabilježila neujednačene uslove boravka i posebno zabrinjavajuću primjenu mjere „tajm-aut“ (izolacije) u neadekvatnoj prostoriji, uz prekoračenje dozvoljenog trajanja, slab nadzor i slučajeve samopovređivanja, zbog čega je zatraženo hitno i trajno zatvaranje te prostorije, dok je država navela da je odmah stavljena van upotrebe.

U Zavodu “Komanski most” delegacija je vidjela napredak u uslovima boravka, terapijskim aktivnostima i odnosu osoblja prema korisnicima, ali je ukazala na ozbiljan manjak stručnog kadra i nedovoljno adekvatno zbrinjavanje korisnika sa najsloženijim potrebama, uključujući osobu sa autizmom. Država je odgovorila da u Crnoj Gori ne postoji specijalizovana ustanova za liječenje osoba sa autizmom, da su u Zavodu u međuvremenu prilagođeni prostor i rad ovom korisniku, te da roditelji smatraju da je njegov ostanak trenutno najbolje rješenje, dok delegacija dodatno upozorava da deinstitucionalizacija i razvoj grupnih kuća još nijesu započeli.

U Domu Mladost u Bijeloj pozitivno su ocijenjeni odnos osoblja, uslovi smještaja i briga o djeci, a kritikovani nedostatak kadra, nedovoljna obuka osoblja i upotreba sobe za „tajm-aut“ bez protokola i video-nadzora. Država navodi da radi na ublažavanju kadrovskih problema, jačanju stručnih kapaciteta zaposlenih, kao i na adaptaciji senzorne sobe, uvođenju video-nadzora i izradi protokola za njeno korišćenje.

Ispunjavanje preporuka CPT-a predstavlja jedno od završnih mjerila za zatvaranje Poglavlja 23 u pregovorima sa Evropskom unijom, pa će se upravo na ovom pitanju cijeniti ozbiljnost države u obezbjeđivanju poštovanja osnovnih ljudskih prava lica lišenih slobode. HRA će insistirati na otvaranju ozbiljne i transparentne rasprave o ovim pitanjima, uz učešće predstavnika CPT-a, nadležnih institucija i relevantnih stručnjaka, da bi se konačno pristupilo rješavanju dugogodišnjih problema u sistemu izvršenja pritvora i zaštite prava svih osoba u ustanovama zatvorenog tipa.