Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građansko obrazovanje (CGO) i ANIMA – Centar za žensko i mirovno obrazovanje, povodom 28. godišnjice genocida u Srebrenici, odaju počast svim žrtvama i izražavaju solidarnost sa preživjelima i njihovim porodicama. I ove godine, upornost i hrabrost porodica u traganju za nestalima i njihove patnje pri identifikacijama tragično nastradalih izazivaju najdublje poštovanje.
Podsjećamo da nije usvojen apel koji smo uputili prošle godine Skupštini i Vladi Crne Gore da se 11. jul zvanično proglasi danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, kako je to i predviđeno članom 5 Rezolucije o genocidu u Srebrenici, koju je 2021. godine usvojila Skupština Crne Gore. Očekujemo da novi skupštinski saziv i nova Vlada pokažu više svijesti i odgovornosti prema memorijalizaciji ovog ogromnog zločina. Očekujemo da nosioci vlasti pokažu isti stav prema svim ratnim zločinima iz naše novije istorije, nezavisno od toga koje su etničke pripadnosti žrtve.
Obaveza je svih nas da se borimo za pravdu i istinu o Srebrenici, jer je suočavanje sa činjenicama o zločinima i poštovanje prava žrtava i njihovih porodica temelj na kome se gradi svako demokratsko društvo, a pogotovo društva razorena strahotama ratnih dešavanja.
“Hiljade muškaraca pogubljeno i sahranjeno u masovnim grobnicama, stotine muškaraca koji su živi sahranjeni, muškarci i žene osakaćeni i poklani, djeca ubijena pred očima majki, djed prisiljen da jede jetru svog unuka. Ovo su zaista prizori iz pakla, zapisani na najmračnijim stranicama ljudske istorije,” kazao je sudija Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, Fouad Riad, nakon potvrđivanja optužnice za Srebrenicu protiv Mladića i bosanskog srpskog vođe Radovana Karadžića.
Pripadnici Vojske Republike Srpske (VRS) od 11. do 19. jula 1995. godine, sistematski su ubili preko osam hiljada nenaoružanih Bošnjaka starosti od 14 do 70 godina. Ubijeno je i preko šest stotina djece, a najmlađa žrtva je beba, rođena 13. jula 1995, ekshumirana iz masovne grobnice kod Srebrenice 2012. godine. Ovaj zločin je utvrđen presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (tzv. Haškog tribunala) i presudom Međunarodnog suda pravde. Nacionalni sudovi Bosne i Hercegovine, Srbije, Njemačke, Austrije, Švajcarske i Holandije, takođe, su utvrdili da su u Srebrenici učinjeni genocid i drugi ratni zločini.
U BiH je za zločine u Srebrenici pravosnažno je osuđeno 25 osoba, od čega 13 za genocid, dok je u Srbiji za ratne zločine u Srebrenici pravosnažno osuđeno pet osoba. I sud u Holandiji je utvrdio 2017. godine da i Holandija snosi djelimičnu odgovornost za smrt 300 Bošnjaka ubijenih u Srebrenici, koji su se nalazili unutar zaštićene UN zone u bazi UN u Potočarima, jer njeni vojnici u sastavu UN nijesu spriječili da ti ljudi budu ubijeni. Holandska vlada se zvanično 18. juna ove godine izvinila holandskim vojnicima koji su poslati u sastav mirovnih snaga UN-a da brane bosansku enklavu Srebrenicu sa nedovoljno oružja i ljudstva da očuvaju mir.
HRA, ANIMA i CGO ističu kao pozitivan razvoj događaja u Crnoj Gori usvajanje Deklaracije o prihvatanju rezolucije Evropskog parlamenta (EP) o Srebrenici 2009. godine i Rezolucije o genocidu u Srebrenici 2021. godine od strane Skupštine Crne Gore, ali i razriješenje nekadašnjeg ministra pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimira Leposavića zbog relativizacije tog genocida.
HRA, ANIMA i CGO ukazuju da je presudno važno insistirati na utvrđivanju odgovornosti svih onih koji su na različite načine doprinijeli genocidu u Srebrenici, ali i onih koji ga danas veličaju kroz afirmaciju ideologije na kojoj je zločin počinjen. Neophodno je da njegujemo kulturu sjećanja na žrtve, pogotovo u društvu čiji obrazovni sistem još nije prepoznao niti adekvatno obradio ni ovaj ni druge ratne zločine iz savremene istorije što već produkuje ozbiljne i negativne posljedice.
HRA, ANIMA i CGO apeluju na sve aktere da ulože veće napore u proces pomirenja. Istina, suočavanje s prošlošću i pravda za žrtve moraju biti temeljne komponente tog procesa. Samo kroz iskrenu refleksiju, priznavanje odgovornosti i izgradnju mostova među društvima regiona, možemo stvoriti održivo pomirenje. Svi moramo preuzeti odgovornost za oblikovanje budućnosti u kojoj se ovakvi zločini neće ponoviti.
Srebreničke žrtve nas obavezuju da se zalažemo za pravdu, istinu i pomirenje, da radimo na stvaranju društva u kojem se poštuje svaka osoba, bez obzira na njenu nacionalnu, vjersku ili etničku pripadnost.
Predstavnici naših nevladinih organizacija pridružili su se danas, kod Spomen parka civilnim žrtvama na Pobrežju, u Podgorici, obilježavanju Dana sjećanja na Srebrenicu u organizaciji Bošnjačkog vijeća.
