Povodom Međunarodnog dana žrtava prinudnih nestanaka, koji se obilježava 30. avgusta, Akcija za ljudska prava (HRA), Crnogorski komitet pravnika za ljudska prava (CKP), Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA i Udruženje „Štrpci – Protiv zaborava” pozivaju Crnu Goru da, u saradnji sa drugim državama regiona, pojača napore na pronalaženju i identifikovanju nestalih osoba u ratovima devedesetih. Prema listi Komisije za nestala lica Vlade Crne Gore, traga se za 50 osoba – 38 na Kosovu, devet u Bosni i Hercegovini i tri u Hrvatskoj. Tražimo da se temeljno istraže sve moguće lokacije grobnica, uključujući jezero Perućac, u kojem se i dalje traga za 16 od ukupno 20 žrtava otmice iz voza u Štrpcima. Pojedinačno, i dalje se traga za Sadikom Ramcajem, žrtvom u slučaju Kaluđerski laz, Osmom Bajrovićem, žrtvom u slučaju Deportacija, i Milošem Perunovićem, žrtvom u slučaju Lora, kao i za osobama koje su bile žrtve pojedinačnih otmica i nestanaka na Kosovu i u BiH, dok je važan napredak ostvaren u slučaju članova porodice Klapuh, čiji su posmrtni ostaci pronađeni i identifikovani.

Posebno tražimo da se prihvate preporuke Komiteta za prinudne nestanke UN, prema kojima prinudni nestanak treba da bude propisan kao posebno krivično djelo, žrtve prinudnih nestanaka treba da dobiju pravo na besplatnu pravnu pomoć, a pravni položaj nestalih i njihovih srodnika treba da se uredi tako da nemaju obavezu da proglase nestalu osobu umrlom. Takođe tražimo da država jednako obešteti sve porodice koje se nalaze u istoj situaciji kao 16 porodica kojima su, po osnovu stečenog statusa civilne žrtve rata, već odobrene jednokratne naknade.

U javnoj verziji Baze podataka aktivnih slučajeva osoba nestalih u sukobima na području bivše Jugoslavije trenutno se nalazi 11.188 slučajeva nestalih osoba. Bazom podataka upravlja Grupa za nestale osobe, multilateralni mehanizam regionalne saradnje uspostavljen u okviru Berlinskog procesa za Zapadni Balkan. Grupu čine domaće institucije nadležne za traženje i identifikaciju nestalih osoba u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Kosovu, Crnoj Gori i Srbiji.

Više od tri decenije nakon ratova na prostoru bivše Jugoslavije, hiljade porodica i dalje čekaju da saznaju sudbinu svojih najbližih. Rasvjetljavanje sudbine nestalih pravna je i moralna obaveza prema žrtvama, njihovim porodicama i društvu u cjelini, ali države regiona još ne pokazuju dovoljno političke volje da ovaj problem riješe bez daljeg odlaganja.

Naše organizacije posebno ukazuju na potrebu da se temeljno pretraži jezero Perućac. U njemu su do sada pronađeni posmrtni ostaci samo četvorice od ukupno 20 žrtava otmice iz voza u Štrpcima, a jezero nikada nije temeljno pregledano.

U slučaju Kaluđerski laz, traga se za jednom žrtvom, Sadikom Ramcajem (72), iz Vrela kod Istoka na Kosovu, koji je ubijen od pripadnika Vojske Srbije i Crne Gore 1999. u mjestu Police kod Rožaja, na graničnom području sa Republikom Srbijom. Prema svjedočenjima, on je danima držan vezan za stablo, a nakon što je zbog zlostavljanja preminuo, njegovo tijelo nikada nije pronađeno. Smatra se da je negdje odnijeto ili zakopano u okolini mjesta na kome je ubijen.

U slučaju Deportacija, još uvijek se traga za više izbjeglica i drugih građana BiH, koji su u Crnoj Gori protivpravno lišeni slobode i izručeni oružanim snagama Srpske Republike u BiH. Među njima je i Osmo Bajrović, čija porodica živi u Herceg-Novom. Posljednje što se zna je da je grupa uhapšenih, u kojoj se Bajrović nalazio, odvedena iz Herceg-Novog 27.05.1992. i dovedena u Vojni štab VRS u Bratuncu, posle čega im se gubi svaki trag.

U slučaju Lora, od četrnaest vojnika, pripadnika tzv. nikšićko-šavničke grupe JNA, za koje se smatra da su bili ratni zarobljenici u vojno-istražnom centru Hrvatske vojske u Splitu, traga se još uvijek za tijelom Miloša Perunovića. Posmrtni ostaci druge dvanaestorice pronađeni su na različitim lokacijama u BiH, u okolini Mostara i Trebinja.

Prema listi Komisije za nestala lica Vlade Crne Gore, Komisija traga za 50 osoba: 38 na teritoriji Kosova, devet na teritoriji Bosne i Hercegovine i tri na teritoriji Hrvatske.

Važan napredak ostvaren je u rasvjetljavanju sudbine porodice Klapuh, čiji su članovi Hasan, Ferida i Sena ubijeni 1992. godine u Plužinama. Posmrtni ostaci Feride i Sene Klapuh preliminarno su identifikovani DNK analizom i u decembru 2025. predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine. Nakon ponovljene ekshumacije, u julu 2026. preliminarno je potvrđen i identitet Hasana Klapuha, čiji su posmrtni ostaci predati Institutu radi konačne identifikacije i dostojanstvenog ukopa.

Crna Gora je u februaru 2025. zakonom konačno priznala status civilnih žrtava rata osobama ubijenim ili nestalim tokom ratova devedesetih godina na prostoru bivše Jugoslavije i članovima njihovih porodica omogućila mjesečne naknade. Vlada je odobrila i jednokratne naknade od po 100.000 eura za 16 porodica žrtava iz slučajeva Murino, Tuzi, Štrpci i Deportacija, po osnovu stečenog statusa civilne žrtve rata, kao obeštećenje zbog toga što tri decenije nijesu primale socijalnu pomoć.

Ponovo pozdravljamo taj važan iskorak vlasti i ponovo apelujemo na jednak tretman i drugih porodica koje se nalaze u istoj situaciji i koje zaslužuju obeštećenje.

Komitet Ujedinjenih nacija za prinudne nestanke (CED) u zaključnim zapažanjima iz oktobra 2025. izrazio je zabrinutost Crnoj Gori zbog ograničenog napretka u rasvjetljavanju sudbine nestalih i identifikovanju posmrtnih ostataka, kao i zbog kašnjenja u istragama i krivičnom gonjenju za ratne zločine. Crnoj Gori je preporučio da ojača regionalnu saradnju i razmjenu informacija i dokaza, uspostavi sveobuhvatan program reparacija za sve žrtve prinudnog nestanka – bez obzira na to kada je nestanak izvršen i da li je pokrenut krivični postupak – i ukloni prepreke poput rokova zastare i nejednakog postupanja koje porodicama nestalih ograničavaju pristup naknadi.

Komitet je ponovio i preporuku da prinudni nestanak bude propisan kao posebno krivično djelo, s kaznama i rokom zastare srazmjernim njegovoj težini, pri čemu zastarijevanje ne smije početi prije nego što nestanak prestane, kao i da se žrtvama obezbijedi besplatna pravna pomoć i da se njihov pravni položaj u oblasti socijalne zaštite, porodičnog i imovinskog prava uredi bez prethodnog proglašavanja nestale osobe umrlom.

Unapređenje mehanizama za otkrivanje sudbine nestalih jedan je od ciljeva Strategije za istraživanje ratnih zločina 2024–2027. Njeno sprovođenje, međutim, mora dovesti do konkretnih rezultata: pronalaženja i identifikovanja nestalih, djelotvornih istraga, procesuiranja odgovornih i ostvarivanja prava žrtava na istinu, pravdu i reparacije.

Pozivamo nadležne organe Crne Gore i drugih država regiona da preuzete obaveze ispune bez daljeg odlaganja. Porodice nestalih imaju pravo da saznaju istinu, dostojanstveno sahrane svoje najbliže i dobiju pravdu i odgovarajuće obeštećenje.

Međunarodni dan žrtava prinudnih nestanaka obilježava se od 2011. godine. Ustanovljen je Rezolucijom A/RES/65/209 Generalne skupštine Ujedinjenih nacija kako bi se skrenula pažnja na sudbinu nestalih i prava njihovih porodica na istinu, pravdu i reparacije.

Akcija za ljudska prava (HRA)

Crnogorski komitet pravnika za zaštitu ljudskih prava i sloboda (CKM)

Centar za žensko i mirovno obazovanje ANIMA

Udruženje „Štrpci – protiv zaborava“