Pozdravljamo odluku Disciplinske komisije Fudbalskog saveza Crne Gore (FSCG) da pokrene postupak protiv FK Zeta zbog nesportskog ponašanja navijača na utakmici protiv Grblja u Radanovićima, tokom koje je sa tribina skandirano ime osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića. Riječ je o istom obrascu ponašanja koji smo osudili u martu, kada je isto ime skandirano na košarkaškoj utakmici KK Vukovi Zeta – KK Ibar Rožaje.

Reakcija Disciplinske komisije FSCG je ohrabrujuća i važna za zaštitu sporta od nacionalističke radikalizacije, ali nije dovoljna. Imajući u vidu da se situacija ponavlja, jednako je važno da sportski klubovi i ostale institucije djeluju preventivno i jasno kažu svojim igračima i navijačima da za veličanje ratnih zločinaca nema mjesta na sportskim terenima i tribinama.

Kad prevencija izostane, institucije su obavezne da djeluju. Veličanje osuđenih ratnih zločinaca predstavlja krivično djelo izazivanja mržnje i netrpeljivosti, za koje je Krivičnim zakonikom Crne Gore propisana kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina – ovo pitanje, dakle, nije samo sportsko, već i krivičnopravno. Zato smatramo da je i Više državno tužilaštvo u Podgorici, poput Disciplinske komisije, moralo bez odlaganja javno da se oglasi povodom ovog novog slučaja.

Posebno zabrinjava što od marta, kada smo se prvi put oglasili i kada je formiran predmet povodom skandiranja na košarkaškoj utakmici u Zeti, tužilaštvo taj slučaj i dalje samo izviđa, bez ikakvog pomaka ka identifikaciji i procesuiranju odgovornih. Sporost i nedostatak transparentnosti u postupanju šalju poruku da se veličanje ratnih zločinaca toleriše, što i ohrabruje ponavljanje ovakvih incidenata – kao što se upravo i dogodilo, ovoga puta na fudbalskom terenu.

Pozivamo Više državno tužilaštvo u Podgorici da hitno saopšti rezultat izviđaja u vezi sa martovskim slučajem, i da po istom osnovu, bez odlaganja, pokrene postupak i povodom najnovijeg incidenta na utakmici FK Zeta – Grbalj.

Odgovornost institucija mora biti dosljedna i pravovremena, a ne selektivna i sporadična.

Vladavina prava, koja se ogleda i kroz suzbijanje govora mržnje, je uslov za pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji.

1. Akcija za ljudska prava (HRA)
2. Antifašisti Cetinja
3. Asocijacija Spektra
4. Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM)
5. Centar za građansko obrazovanje (CGO)
6. Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG)
7. Centar za monitoring i istraživanje (CeMI)
8. Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO)
9. Centar za ženska prava (CŽP)
10. Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA
11. Crnogorska LGBTIQ asocijacija Kvir Montenegro
12. Crnogorsko filološko društvo
13. Crnogorski komitet pravnika za zaštitu ljudskih prava i sloboda (CKM)
14. Crnogorski naučno tehnološki Hub – epiSTEMe
15. Crnogorski PEN centar
16. Crnogorski ženski lobi
17. Dr Martin Schneider-Jacoby Association – MSJA
18. Društvo crnogorskih izdavača
19. ERA – Savez za jednaka prava LGBTI osoba na Zapadnom Balkanu i u Turskoj
20. Expeditio
21. Forum mladi i neformalna edukacija (Forum MNE)
22. Građanska inicijativa 21. maj
23. Institut za medije Crne Gore
24. Ipso Facto
25. Juventas
26. Otvoreni Centar “Bona Fide” – Pljevlja
27. Prima
28. Savez za djecu i mlade Kuća
29. Sigurna ženska kuća
30. Udruženje LBTQ žena „Stana“
31. Udruženje profesora istorije Crne Gore – HIPMONT
32. Udruženje Roditelji
33. Udruženje „Štrpci – protiv zaborava“
34. Ženska akcija
35. Dina Bajramspahić, građanska aktivistkinja
36. Jovana Marović, građanska aktivistkinja
37. Milena Bešić, građanska aktivistkinja
38. Nikoleta Đukanović, građanska aktivistkinja
39. Vesna Rajković Nenadić, građanska aktivistkinja
40. Ana Milović Jasikovac, građanska aktivistkinja
41. Paula Petričević, građanska aktivistkinja