B15.T4 – Kako izgleda put mladog pravnika do sudijske funkcije?
HRA BILTEN 15 – TEMA 4
Sudijska funkcija, simbol autoriteta, pravde i znanja, predstavlja jednu od najvažnijih funkcija u savremenom društvu. Međutim, put do nje je dug i komplikovan. Praćen je dugogodišnjim radom i odricanjem, uz dobijanje skromne materijalne naknade u odnosu na težinu posla. Zbog toga mladi pravnici u Crnoj Gori sve manje žele da budu sudije. Čak i kada obuku sudijsku togu, uslovi rada, kao i visina zarade, često nijesu zadovoljavajući, pa se čini da se na ovaj put najčešće odlučuju rijetki entuzijasti.
Put ka sudijskoj funkciji započinje završetkom pravnog fakulteta, kroz četvorogodišnje studije ili model studija 3 + 2, čime se stiče potrebni nivo kvalifikacije VII 1.
Nakon toga je potrebno steći uslov za polaganje pravosudnog ispita, i to tako što se tri godine obavlja pripravnički staž u sudu, Državnom tužilaštvu ili u Ustavnom sudu, odnosno tako što se radi kod advokata ili zaštitnika imovinsko-pravnih odnosa. Pravo na polaganje ovog ispita imaju i pravnici sa četiri godine radnog iskustva na drugim pravnim poslovima u javnom ili privatnom sektoru. Za vrijeme pripravničkog staža od tri godine, pripravnici u sudovima i tužilaštvima primaju zaradu od oko 600 eura mjesečno, što je izuzetno demotivišući faktor za mlade pravnike koji uopšte razmatraju ovaj karijerni put.
Poslije položenog pravosudnog ispita, uslovi za izbor sudija precizno su definisani po vrstama sudova.
Za sudiju suda za prekršaje ili osnovnog suda, kandidat koji ima položen pravosudni ispit, mora da ima još najmanje dvije godine rada kao savjetnik u sudu ili Državnom tužilaštvu, advokat, notar ili profesor pravnih nauka, ili najmanje četiri godine iskustva na drugim pravnim poslovima. Za sudiju Privrednog suda traži se pet godina iskustva u svojstvu savjetnika, advokata, notara ili profesora pravnih nauka nakon pravosudnog ispita, ili šest godina na drugim pravnim poslovima, dok su za sudiju Upravnog suda propisani uslovi od osam godina iskustva kao savjetnik, advokat, notar ili profesor pravnih nauka, odnosno deset godina na drugim pravnim poslovima. Treba imati u vidu da je osnovna zarada savjetnika u sudovima i tužilaštvima oko 800 eura, dok je prosječna zarada u Crnoj Gori nešto veća od 1.000 eura.
Nakon što su ispunjeni ovi uslovi, sudije koje se prvi put biraju prijavljuju se na javni oglas. Izbor se zasniva na ocjeni sa pravosudnog ispita ili, ukoliko kandidat nije zadovoljan tom ocjenom, na rezultatu pisanog testa. Pisani test podrazumijeva izradu sudske odluke iz krivične i građanske oblasti. Kandidati potom obavljaju intervju sa članovima Sudskog savjeta tokom kojeg se vrednuju motivisanost za rad u sudu, komunikativnost, sposobnost donošenja odluka i rješavanja problema.
Nakon izbora za kandidata za sudiju, slijedi obavezna inicijalna obuka, koja za kandidate za sudije osnovnih sudova traje 12 mjeseci, dok za kandidate za sudije za prekršaje, kao i za sudije Privrednog i Upravnog suda, traje po šest mjeseci. Tokom inicijalne obuke, kandidati imaju pravo na zaradu u visini od 70 odsto plate sudije osnovnog suda, što, s obzirom na to da se ta plata kreće između 1.200 i 1.600 eura, iznosi od 840 do 1.120 eura mjesečno.
Nakon toga, Sudski savjet, na osnovu izvještaja Programskog odbora za inicijalnu obuku, konačnih predloga ocjena za kandidate, kao i izvještaja pravnog lica ovlašćenog za obuku sudija i mentora o sprovedenoj obuci, utvrđuje ocjenu za teorijski i praktični dio inicijalne obuke, pa ako je ona „zadovoljava“, donosi odluku o njihovom imenovanju za sudije.
Sve navedeno pokazuje da put do sudijske funkcije, teorijski posmatrano, najkraće traje šest do sedam godina nakon završetka Pravnog fakulteta, dok u praksi često traje duže, u zavisnosti od vrste suda, od toga da li kandidat iskustvo stiče u pravosuđu ili na drugim pravnim poslovima, kao i da li se konkursi raspisuju tako da kandidatu odmah omogućavaju prelazak iz statusa pripravnika, savjetnika do izbora za kandidata za sudiju. Dugotrajan pripravnički staž, izuzetno zahtjevan pravosudni ispit i višegodišnji rad na slabije plaćenim pravnim pozicijama, koji su česta faza tog procesa, čine sudijski poziv sve manje privlačnim za mlade pravnike. Tome pogotovo ne doprinose česti javni verbalni napadi na sudije od strane političara, kojima se ta profesija unižava.
Imajući u vidu da Crnoj Gori na kraju 2025. godine nedostaje više od 40 sudija u gotovo svim sudovima u državi, neophodno je dobro osmisliti politiku uvođenja boljih uslova za rad i podsticajnih mjera na vrijeme za dobre studente, da bismo uopšte mogli da očekujemo popunjavanje upražnjenih sudijskih mjesta.
Crnogorski