B13.T2 – Spreman nacrt izmjena Zakona o Ustavnom sudu – novi uslovi za penzionisanje sudija
HRA BILTEN 13 – TEMA 2
Ono što je još u junu tražila Venecijanska komisija – donošenje jasnog zakonskog okvira koji uređuje penzionisanje sudija Ustavnog suda Crne Gore – trebalo bi uskoro da bude finalizovano. Naime, spreman je Nacrt izmjena Zakona o Ustavnom sudu, koji je pripremilo Ministarstvo pravde.
Njime je predviđeno da sudije US odlaze u penziju sa 66 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja. Ustavni sud će biti u obavezi i da Skupštinu ili predsjednika države, kao predlagače kandidata za sudije US, obavijesti godinu prije ispunjavanja uslova za penzionisanje, a ne šest mjeseci ranije kao što je trenutno slučaj.
Podsjetimo, penzionisanje sudija Ustavnog suda sprovođeno je na osnovu dva zakona – o radu i o penzijsko-invalidskom osiguranju. Zakonom o PIO, za penzionisanje je propisana starosna granica od 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja, odnosno 40 godina staža osiguranja i 61 godina života. Prema Zakonu o radu, radni odnos prestaje po sili zakona kad zaposleni napuni 66 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja.
Dok je najveći broj sudija Ustavnog suda u penziju išao po Zakonu o radu, u slučaju sutkinje Dragane Đuranović je krajem prošle godine primijenjen Zakon o PIO, pa je početkom 2025. opozicija blokirala rad Skupštine Crne Gore, da bi potom uslijedilo mišljenje Venecijanske komisije.
Nacrt izmjena zakona reguliše i da sudije kojima prestaje funkcija neće moći da učestvuju na sjednicama na kojima će se utvrđivati razlozi za prestanak sudijske funkcije, što je do sada bila praksa.
„Sudija, odnosno predsjednik Ustavnog suda ne može učestvovati u utvrđivanju nastupanja razloga za prestanak njegove funkcije”, navodi se u nacrtu izmjena Zakona o Ustavnom sudu.
Izmjenama zakonskog akta je predložen i deblokirajući mehanizam, pa kada sudiji Ustavnog suda prestane funkcija zbog ispunjenja uslova za starosnu penziju ili isteka mandata, a predlagač ne predloži ili Skupština ne izabere njegovog nasljednika – “ako je to nužno za odlučivanje većinom glasova svih sudija Ustavnog suda, taj sudija, uz njegovu saglasnost, može da nastavi da obavlja funkciju do izbora novog”.
Međutim, članica radne grupe, izvršna direktorica NVO Akcija za ljudska prava Tea Gorjanc-Prelević, izrazila je rezervu u pogledu neograničenog produženja mandata. Ona je dostavila i alternativni predlog, u kojem se navodi da se sudiji može produžiti mandat najduže šest mjeseci po prestanku funkcije.
Iz Ministarstva pravde su saopštili da su u Nacrtu izmjena i dopuna Zakona o Ustavnom sudu ispoštovane sve četiri preporuke Venecijanske komisije, i to: jasno utvrđivanje starosne granice za prestanak funkcije sudija; uvođenje pojednostavljenog mehanizma obavještavanja o ispunjenju uslova za penziju; mogućnost da sudija nastavi vršenje funkcije do stupanja na dužnost novog sudije, kako bi se izbjegle institucionalne blokade; razmatranje proširenja odredbi o izuzeću sudija u slučaju sukoba interesa.
Nacrt će biti prvo upućen Venecijanskoj komisiji na davanje mišljenja, nakon čega će uslijediti javna rasprava.
Crnogorski