B9.T1 – Venecijanska komisija uputila brojne preporuke zbog Ustavnog suda
HRA BILTEN 9 – TEMA 1
Tri mjeseca je Crna Gora čekala mišljenje Venecijanske komisije o tome je li sutkinja Ustavnog suda Dragana Đuranović penzionisana po zakonu, tj. Ustavu Crne Gore, odnosno da li nešto treba da mijenjamo kada je penzionisanje sudija Ustavnog suda u pitanju.
U dokumentu koji je savjetodavno tijelo Savjeta Evrope poslalo Skupštini Crne Gore navodi se da je Skupština trebalo da poštuje proceduru i sačeka formalno obavještenje Ustavnog suda o tome da li su se stekli uslovi za prestanak funkcije sutkinje Dragane Đuranović. Naglašeno je i da je za žaljenje što Ustavni sud nikada nije objasnio zašto smatra da sutkinji Đuranović nije trebalo da prestane mandat.
Podsjetimo, Dragani Đuranović je Parlament, bez uobičajenog obavještenja iz Ustavnog suda, a na osnovu zaključka Ustavnog odbora, konstatovao prestanak funkcije krajem prošle godine jer je stekla uslov za penziju shodno Zakonu o penzijsko-invalidskom osiguranju. Zbog toga je opozicija napustila Skupštinu i blokirala Odbor za reformu izbornog zakonodavstva, da bi kriza bila razriješena 15. marta kada je dio opozicionara potpisao sporazum sa premijerom Milojkom Spajićem kojim je propisano obraćanje Venecijanskoj komisiji.
Ipak, Venecijanska komisija nije tumačila da li sudije Ustavnog suda stiču uslove za penzionisanje po Zakonu o radu ili Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju, o čemu se godinama vodi polemika među sudijama tog suda. Kako je u njenom mišljenju navedeno, nije u nadležnosti Venecijanske komisije da tumači nacionalne ustavne norme i sporne odredbe domaćeg zakonodavstva, niti da ocjenjuje ustavnost konkretnih postupaka koje su preduzeli Skupština i Ustavni sud.
Venecijanci navode da nijedna državna institucija, čak ni Ustavni sud, ne smiju da blokiraju proces imenovanja u toj sudskoj istanci.
„Ukoliko dođe do blokade ili kašnjenja u obnovi sastava, treba da postoje mehanizmi koji omogućavaju Ustavnom sudu da nastavi s radom“, smatra Venecijanska komisija.
Zato su iz ovog tijela predložili: usvajanje jasnog zakonskog okvira koji izričito uređuje starosnu granicu za penzionisanje sudija Ustavnog suda; uvođenje pojednostavljenog automatskog mehanizma za obavještavanje o ispunjenju uslova za starosnu penziju sudija Ustavnog suda; donošenje odredbe kojom se omogućava sudiji da nastavi s obavljanjem dužnosti do stupanja na dužnost novog sudije, kako bi se izbjegle situacije u kojima su sudijske pozicije nepopunjene; razmatranje proširenja odredbi o izuzeću sudija Ustavnog suda u slučaju sukoba interesa, uz puno poštovanje proceduralnih garancija i očuvanje funkcionalnosti Ustavnog suda. Venecijanci su u konačnom poručili sudijama Ustavnog suda da treba da se uzdrže od glasanja na kojima se odlučuje o njihovim pozicijama.
Ministar pravde Bojan Božović komentarisao je stav Venecijanske komisije. Konstatovao je da ona daje preporuke u cilju prevazilaženja dugotrajne i štetne neujednačene prakse.
“Smatramo, kao i Venecijanska komisija, da je apsolutni prioritet da se u Zakonu o Ustavnom sudu jasno i nedvosmisleno definišu godine za penzionisanje sudija, čime ćemo otkloniti izvor svih dosadašnjih sporova i pravne konfuzije. Pored toga, proširenje pravila o sukobu interesa, posebno u kontekstu odlučivanja o ličnim statusima sudija, biće ključno za očuvanje povjerenja u nezavisnost i etičnost rada Ustavnog suda”, napisao je Božović.
On je najavio da će sve preporuke uvažiti i uvrstiti ih u izmjene i dopune Zakona o Ustavnom sudu, na kojim će raditi zajedno sa nevladinim sektorom i stručnom javnošću.
Izvršna direktorica NVO Akcija za ljudska prava Tea Gorjanc-Prelević, je Vijestima kazala da je mišljenje Venecijanske komisije usmjereno „na budućnost“, na to kako precizirati pravni okvir i omogućiti nesmetan i legitiman rad Ustavnog suda u punoj snazi svih sudija.
“Ono nije riješilo praktično pitanje ustavnosti i zakonitosti prekida mandata sutkinje Đuranović, kao što smo i upozoravali da neće, jer ta komisija nije sud i ne bavi se primjenom prava u pojedinačnim slučajevima. Mandat sutkinje Đuranović je okončan, nijedan sud do danas nije odlučio drugačije, niti je naložio da se obustavi postupak izbora njene zamjene”, podsjetila je Gorjanc-Prelević.
Ona je pozvala Skupštinu Crne Gore da u što kraćem roku zakaže sjednicu na kojoj će se birati kandidatkinja koju je kao zamjenu za Budimira Šćepanovića predložio predsjednik Jakov Milatović. Takođe, neophodno je, smatra direktorica HRA, da Ustavni odbor utvrdi listu kandidata koji će zamijeniti sudije Milorada Gogića i Draganu Đuranović.
„Svako dalje onesposobljavanje rada Ustavnog suda moglo bi veoma štetno da se odrazi na pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji. Na vlastima, ali i na opoziciji je velika odgovornost da to ne upropaste”, upozorila je Gorjanc-Prelević.
Sa druge strane, predsjednica Ustavnog odbora Jelena Božović je saopštila da će se izboru troje sudija Ustavnog suda pristupiti „vrlo brzo“.
Podsjetimo, Ustavni sud Crne Gore je, nakon što je Budimir Šćepanović stekao uslov za penziju krajem maja, ostao da radi sa četvoro sudija, od propisanih sedam.
Crnogorski