Zajedničko saopštenje organizacija civilnog društva i pojedinaca povodom napada na Vladimira Arsenijevića u Beogradu i sprečavanja komemoracije žrtvama genocida u Srebrenici
Zajedničko saopštenje organizacija civilnog društva i pojedinaca povodom napada na Vladimira Arsenijevića u Beogradu i sprečavanja komemoracije žrtvama genocida u Srebrenici
Organizacije civilnog društva i pojedinci iz regiona najoštrije osuđuju fizički napad na književnika i aktivistu Vladimira Arsenijevića, osnivača i programskog direktora udruženja Krokodil, do koga je došlo jutros ispod Brankovog mosta u Beogradu, čime je spriječeno i održavanje memorijalnog okupljanja povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici.
Prema svedočenju samog Arsenijevića, grupa od 20 do 30 osoba dočekala ga je na mjestu gde je trebalo da se održi komemoracija u organizaciji koalicije „Ljudi pamte ljude“. Napadači su ga fizički napali, prijetili mu i ispisali prostor porukama kojima se veličaju osuđeni ratni zločinac Ratko Mladić i Vojska Republike Srpske koji su taj genocid izvršili. Kao posljedica napada, planirana komemoracija otkazana je iz bezbjednosnih razloga — što znači da su napadači ostvarili neposredan cilj: spriječili su građane Srbije da javno i dostojanstveno odaju počast žrtvama genocida. Događaju je, prema najavama, trebalo da prisustvuje i ambasador Kraljevine Holandije u Srbiji, što ovaj napad dodatno čini i udarom na diplomatske i međunarodne napore ka suočavanju s prošlošću i pomirenju u regionu.
Prizor organizovane grupe koja sačekuje i fizički napada bilo koga samo zato što se sprema da odâ počast žrtvama pokolja, dok prostor ostavlja ispisan porukama kojima se veličaju ratni zločinci, užasavajuće podsjeća na obrazac fašističkih crnokošuljaša koji su u predvečerje i tokom Hitlerovih ofanziva u Drugom svetskom ratu organizovano prebijali i zastrašivali neistomišljenike na ulicama, ne bi li javni prostor očistili od neposlušnih glasova prije nego što nasilje totalno zavlada. Potpisnice ove izjave smatraju da takva paralela nije pretjerana, već da predstavlja ozbiljan alarm koji zahtijeva širok protest u znak podrške građanskim aktivistima, među kojima je i Arsenijević.
Potpisnice ove izjave smatraju da:
ovaj napad na Arsenijevića nije ni prvi, ni izolovan incident, već direktna posljedica višedecenijske politike poricanja i relativizacije genocida u Srebrenici, koju vode zvanične institucije i većina medija u Srbiji. Odbijanje da se genocid nedvosmisleno prizna, uporedo veličanje osuđenih ratnih zločinaca i odsustvo sistemske osude istorijskog revizionizma stvaraju atmosferu u kojoj nasilje nad onima koji insistiraju na istini postaje moguće, pa i očekivano.
Odgovornost za jutrošnji napad ne snose samo neposredni napadači, već i institucije koje godinama tolerišu i podstiču narativ poricanja, čime šalju poruku da će i nasilje nad braniocima kulture sećanja proći bez ozbiljnih posljedica.
Sprečavanje mirne komemoracije žrtvama genocida u Srebrenici predstavlja napad ne samo na Arsenijevića kao pojedinca, već i na pravo žrtava i njihovih porodica na dostojanstveno sećanje, kao i na osnovna načela slobode okupljanja i izražavanja u Srbiji.
Prisustvo grafita koji veličaju ratne zločince na mestu planirane komemoracije je očigledan simptom sistemskog poricanja genocida, koje se u Srbiji odvija uz podršku države.
Književnik i aktivista Vladimir Arsenijević je decenijama, kroz rad udruženja Krokodil i lični angažman, gradio prostor za dijalog, kulturnu razmjenu u regionu i na svjetskom nivou. U kontinuitetu ulaže trud u suočavanje sa nasleđem ratova devedesetih na bazi činjenica. Napad na njega je napad na sve nas koji se bavimo istim poslom.
Pozivamo:
Nadležne institucije Republike Srbije da hitno, temeljno i transparentno istraže napad, identifikuju i procesuiraju sve učesnike i naručioce, uključujući eventualne organizatore i podstrekače.
Državne organe da obezbijede fizičku bezbednost Vladimira Arsenijevića, kao i svih aktivista koji će se večeras okupiti na Trgu Republike u organizaciji Inicijative mladih za ljudska prava, i da javno osude napad na najvišem nivou.
Najviše državne zvaničnike Republike Srbije da nedvosmisleno i javno priznaju genocid u Srebrenici, raskinu sa praksom relativizacije i veličanja ratnih zločinaca i osude svaki vid istorijskog revizionizma — jer bez tog raskida, napadi poput jutrošnjeg ostaju izgledna posljedica, a ne izuzetak.
Institucije Republike Srbije da 11. jul uvrste u zvanični kalendar datuma koji se obeležavaju, čime bi se doprinelo izgradnji trajnog mira kroz kulturu sjećanja zasnovanu na činjenicama.
Regionalne i međunarodne organizacije, ambasade i institucije Evropske unije da osude ovaj napad,
prate razvoj događaja i javno ukažu na odgovornost srpskih institucija za atmosferu u kojoj se ovakvi napadi dešavaju.
Medije i javnost u regionu da ne dozvole normalizaciju nasilja i govora mržnje usmerenog protiv onih koji se bave kulturom sjećanja i suočavanjem s prošlošću.
Izražavamo punu solidarnost sa Vladimirom Arsenijevićem, koalicijom nevladinih organizacija i aktivista „Ljudi pamte ljude“ i svima onima koji, uprkos prijetnjama i nasilju, nastavljaju da se zalažu za istinu, pravdu i pomirenje u regionu.
POTPISNICI SAOPŠTENJA (161)
ORGANIZACIJE (80)
1. Akcija za ljudska prava – Human Rights Action (HRA) – Podgorica
2. Antifašisti Cetinja
3. Antifašistička liga Republike Hrvatske
4. Bacači Sjenki – Hrvatska
5. Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori – Podgorica
6. Centar za biopolitičku edukaciju – Srbija
7. CEDEM – Centar za demokratiju i ljudska prava – Crna Gora
8. CESI – Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje – Zagreb
9. Centar za građansko obrazovanje – CGO – Podgorica
10. Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore – Podgorica
11. Centar za mir, nenasilje i ljudska prava – Osijek
12. Centar za monitoring i istraživanje – CeMI – Podgorica
13. Centar za nenasilnu akciju – Beograd
14. Centar za nenasilnu akciju – Sarajevo
15. Centar za obuku i obrazovanje – Podgorica
16. Centar Za Razvoj NVO – Podgorica
17. Centar za ženska prava – Podgorica
18. CROSOL – Platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske
19. Crnogorski PEN centar – Montenegrin PEN Center
20. Crnogorski ženski lobi (CŽL) – Podgorica
21. Crnogorsko društvo nezavisnih književnika – Podgorica
22. Crnogorsko filološko društvo
23. Dah Teatar – Beograd
24. Documenta Zagreb
25. Domino – Hrvatska
26. Dramski studio Prazan prostor – Podgorica
27. Dugine obitelji – Hrvatska
28. Eduko plus – Podgorica
29. EXPEDITIO – Kotor
30. Fond za humanitarno pravo – Beograd
31. Fond za humanitarno pravo – Kosovo
32. Forum Bošnjaka – Podgorica
33. Građanska alijansa – Podgorica
34. Građanska inicijativa 21. maj – Podgorica
35. Građanske inicijative – Beograd
36. Heartefact – Beograd
37. Impuls – Tutin
38. Inicijativa mladih za ljudska prava – Hrvatska
39. Inicijativa mladih za ljudska prava – Podgorica
40. Inicijativa mladih za ljudska prava – Srbija
41. Institut za medije Crne Gore – Podgorica
42. Institut za medije i različitosti – Zapadni Balkan
43. IUSTICOM – Holandija
44. Juventas – Podgorica
45. Koračajte sa nama – Phiren Amenca – Podgorica
46. Liberal Alternative Institute – North Macedonia
47. LjubavJeZakon – Beograd
48. Multimedijalni institut – Hrvatska
49. Muzej devedesetih – Beograd
50. Nezavisno društvo novinara Vojvodine (NDNV) – Novi Sad
51. NO SH/T mreža – Hrvatska
52. NOVA Centar za feminističku kulturu – Podgorica
53. Novinarski krug – Podgorica
54. NVO PRIMA – Podgorica
55. NVO Štrpci – Protiv zaborava – Bijelo Polje
56. Pokret majki enklava Srebrenice i Žepe – Bosna i Hercegovina
57. Pro Peace – Beograd
58. Queer Montenegro – Podgorica
59. Rehabilitacijski centar za stres i traumu – Hrvatska
60. Savez za djecu i mlade “Kuća” – Podgorica
61. SENSE – Centar za tranzicijsku pravdu – Pula
62. Sindikat novinara Hrvatske
63. ŠkArt – Tivat
64. Solidarna – zaklada za ljudska prava i solidarnost – Hrvatska
65. Spektra – Podgorica
66. U dobroj vjeri – Hrvatska
67. UDIK Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije – Sarajevo
68. Udruga PaRiter – Hrvatska
69. Udruga za promicanje urbane kulture – ARLA – Đakovo
70. Udruženje Da se zna! – Beograd
71. Udruženje mladih “Naš svet, naša pravila” – Vranje
72. Udruženje pravnika Crne Gore – Podgorica
73. Udruženje za razvoj kulture “URK”/Klub Močvara – Hrvatska
74. Udruženje žrtava i svjedoka genocida – Bosna i Hercegovina
75. Vojvođanski građanski centar – Novi Sad
76. Za Hrvatsku slobode
77. Коалиција Маргини/Coalition Margins – Skopje
78. Alternaut, Herceg-Novi
79. Inicijativa mladih za ljudska prava Kosovo (YIHR Kosovo)
80. Inicijativa mladih za ljudska prava u Bosni i Hercegovini (YIHR BiH)
POJEDINCI (81)
1. Adrijana Cvrtila – Hrvatska
2. Aida Ćorović, aktivistkinja – Srbija
3. Aleksandar Saša Zeković, aktivista – Crna Gora
4. Alma Prica, glumica – Zagreb
5. Alma Šuman – Sarajevo
6. Balša Brković, pisac – Podgorica
7. Barbara Blasin, grafička dizajnerica i fotografkinja – Zagreb
8. Branislav Dimitrijević, istoričar umetnosti – Beograd
9. Branka Backović – Nikšić
10. Branko Čegec, književnik – Zagreb
11. Dana Budisavljević, redateljica – Zagreb
12. Dijana Cetina Mlađenović – Hrvatska
13. Dina Bajramspahić, građanska aktivistkinja – Crna Gora
14. Dragan Popović, pravnik i istoričar – Beograd
15. Dragan Prelević, advokat – Podgorica
16. Dragana Tripković, spisateljica – Podgorica
17. Edina Hadžikadunić – Doboj
18. Edvin Kanka Ćudić – Sarajevo
19. Elena Premate – Beograd
20. Emilija Milenkovic, studentkinja i aktivistkinja
21. Eugen Jakovčić, aktivist – Zagreb
22. Feđa Štukan, glumac – Sarajevo
23. Fehma Osmanović – Breza
24. Goga Dedić, aktivistkinja – Beograd
25. Goran Božičević – Hrvatska
26. Gordana Knežević Miličić – Bjelovar
27. Hrvoje Hribar, redatelj – Hrvatska
28. Ibriša Begić – Tuzla
29. Igbal Memišević – Sarajevo
30. Ivan Blažević, Evropski fond za Balkan – Hrvatska
31. Ivica Buljan, redatelj – Hrvatska
32. Ivica Prtenjača, pjesnik – Hrvatska
33. Jelena Nenezić, glumica – Crna Gora
34. Jelena Trpković, umetnica – Beograd
35. Jovana Marović, građanska aktivistkinja – Crna Gora
36. Maja Sever, novinarka – Hrvatska
37. Marija Ratković, spisateljica, aktivistkinja – Srbija
38. Marko Sjekavica, pravnik, kustos i aktivist – Dubrovnik
39. Maša Elezović, građanska aktivistkinja – Crna Gora
40. Melisa Begagić – Zenica
41. Milena Bešić, građanska aktivistkinja – Crna Gora
42. Milica Kankaraš Berber, muzičarka i aktivistkinja – Podgorica
43. Mina Omerović Poturović – Sarajevo
44. Miomirka Mila Melank – Sarajevo
45. Mladen Ivanović, aktivista – Podgorica
46. Mladen Majetić – Hrvatska
47. Neđeljko Rudović, novinar – Podgorica
48. Nenad Puhovski, redatelj – Zagreb
49. Nidžara Ahmetašević, novinarka – Sarajevo
50. Nikola Nikolić, pisac – Crna Gora
51. Olivera Ilkić – Beograd
52. Paula Petričević, građanska aktivistkinja – Crna Gora
53. Rajko Grlic, redatelj – Hrvatska
54. Refika Dedić – Bihać
55. Sabina Mujezinović, aktivistkinja – Tuzla
56. Sadija Purkovic, Apotekschef – Stockholm
57. Sanja Sarnavka – Hrvatska
58. Saša Pernat – Zrenjanin
59. Sead Šabotić, reditelj – Crna Gora
60. Silvestar Kolbas, redatelj – Hrvatska
61. Slobodanka Ast, novinarka – Beograd
62. Snježana Hadžić – Sarajevo
63. Tamara Kovačević – Ljubljana
64. Tanja Dabo, vizualna umjetnica – Hrvatska
65. Tanja Pavićević, novinarka – Podgorica
66. Tena Prelec, Sveučilište u Rijeci / BiEPAG – Rijeka
67. Valentina Samac – Skoplje
68. Vanda Mikšić – Hrvatska
69. Varja Đukić, glumica – Crna Gora
70. Vasko Raičević
71. Velida Hodžić, aktivistkinja – Rožaje
72. Veselin Radulović, advokat, Podgorica
73. Vesna Jerin-Brkić – Beograd
74. Vesna Vučković – Beograd
75. Veton Zekolli, Evropski fond za Balkan
76. Vukan Simonović, novinar – Beograd
77. Zinaida Dimitrijević, doktor nauka – Sarajevo
78. Zlata Đurđević, redovita profesorica Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu – Zagreb
79. Zoran Ferić, spisatelj – Hrvatska
80. Željka Jelavić, muzejska savjetnica – Hrvatska
81. Željko Vušurović, dramaturg – Cetinje
Crnogorski