HRA BILTEN 13 – TEMA 10

U crnogorskim tužilaštvima je u posljednje tri godine odbačeno više od tri hiljade prijava protiv poznatih i nepoznatih izvršilaca krivičnih djela, pokazuje izvještaj Tužilačkog savjeta. Od 399 prijava koje su odbačene zbog zastarjelosti krivičnog gonjenja u 2024, 2023. i 2022. godini, njih 186 je iz Specijalnog državnog tužilaštva. Centar za istraživačko novinarstvo piše i da se u sudovima ne zna koliki je broj takvih predmeta, jer je Sudskom savjetu te podatke prošle godine dostavilo samo sedam osnovnih sudova.

„Ovakvi rezultati jasno ukazuju da ozbiljni i društveno opasni slučajevi nisu procesuirani u zakonski predviđenim rokovima, što je dovelo do nemogućnosti krivičnog gonjenja i kažnjavanja počinilaca“, upozorava Amra Bajrović iz NVO Akcija za ljudska prava.

„Drugim riječima, država nije ostvarila svoju funkciju i promoviše nekažnjivost”, ocijenila je Bajrovićeva.

Tokom 2024. godine, na sjednicama Tužilačkog savjeta razmatrani su izvještaji osnovnih državnih tužilaštava o predmetima protiv nepoznatog učinioca. Sekretarijat Savjeta je analizom utvrdio da je u državnim tužilaštvima Crne Gore zastarjelo čak 2208 predmeta, od čega čak 1958 (oko 90%) u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici. Akcija za ljudska prava je tada apelovala da se utvrdi odgovornost za zastarijevanje tolikog broja predmeta.

“Međutim, do danas nijedan državni tužilac, odnosno rukovodilac državnog tužilaštva ili vršilac dužnosti rukovodioca nijesu snosili odgovornost zbog nastupanja zastare”, kazala je Bajrovićeva.

Nepostupanje u ovakvim slučajevima može se posmatrati kao profesionalni nemar, odnosno teži disciplinski prekršaj, ocjenjuju iz HRA, ali i kao potencijalno krivično djelo.

Prošle godine su gotovo sve prijave protiv nepoznatih izvršilaca odbačene zbog zastare – od 1.400 krivičnih prijava, 1.334 je odbačeno, a u posljednje tri godine više od 70 % tih prijava nije procesuirano.

Bajrovićeva napominje da ovi podaci potvrđuju nastavak neefikasnosti u radu tužilaštva.

Propisi nalažu da tužioci mogu disciplinski da odgovaraju ako ne postupaju  u najmanje dva predmeta bez opravdanog razloga, a usljed toga , dok sudije ne podliježu disciplinskim postupcima zbog zastare.

Danas se ne zna koliko predmeta zastarijeva u crnogorskim sudovima, jer Sudski savjet nema potpune podatke. Postoje samo za prošlu godinu i za sedam osnovnih sudova (Podgorica, Nikšić, Berane, Bijelo Polje, Pljevlja, Plav, Ulcinj) i pokazuju da je 2024. godine zastarjelo devet predmeta i 21 izvršenje krivične sankcije.

„Ovako fragmentarni podaci Sudskog savjeta o zastari, prikrivaju stvarnu razmjeru problema, uključujući i moguću korupciju. Upravo zato je važno da se ova evidencija hitno uspostavi na nivou svih sudova i da postane redovan dio izvještavanja”, upozoravaju iz HRA iz koje godinama traže da postoji obaveza izvještavanja o broju svih zastarjelih predmeta i razlozima zastarjevanja.

Iako je Tužilački savjet  2024. godine usvojio Metodologiju  za pripremu izvještaja o radu Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštava, kojim je predviđeno prikupljanje podataka o zastarjelosti, Sudski savjet to još nije uradio. I dalje je na snazi Uputstvo o izradi izvještaja o radu sudova iz 2014. godine, kojim se ne predviđa vođenje statistike o ovim podacima, što znači da sudovi nisu obavezni da te podatke prikupljaju i dostavljaju Sudskom savjetu.

„Sudovi i Sudski savjet bi trebalo da osiguraju da dostupnost ovakvih podataka postane standard u praksi, a istovremeno treba provesti sve neophodne korake da se utvrdi odgovornost u slučajevima u kojima je nastupila zastara”, navode iz HRA.

Akcija za ljudska prava je još 2017. godine predlagala da se obezbijedi redovno ispitivanje razloga zastarijevanja krivičnog gonjenja u svakom predmetu u kome do njega dođe, i da se komisijski utvrđuje da li za to postoji odgovornost nadležnog sudije, odnosno državnog tužioca.

Veoma je zabrinjavajuće nastupanje zastarjelosti u predmetima u kojima su optuženi neki od najviših crnogorskih zvaničnika. Na primjer u slučaju “Telekom”, u kojem je prijava podnijeta protiv Mila Đukanovića; u dijelu optužnice protiv sudije Danila Jegdića; u slučaju vođenom protiv bivšeg predsjednika opštine Budva Marka Carevića, te u slučajevima vođenim protiv Svetozara Marovića i Petra Ivanovića, nekadašnjih funkcionera DPS…

HRA BILTEN 13

• B13.T1 – Ustavni sud i dalje čeka na sudije – Skupština nije izabrala nijednog predloženog kandidata
• B13.T2 – Spreman nacrt izmjena Zakona o Ustavnom sudu – novi uslovi za penzionisanje sudija
• B13.T3 – Vesna Medenica ponovo osuđena na zatvorsku kaznu
• B13.T4 – Miloš Medenica izašao iz pritvora u Spužu, Vesna Medenica iz kućnog pritvora
• B13.T5 – Tužiocu Srđi Jovanoviću zatvorska kazna zbog zloupotrebe službenog položaja
• B13.T6 – Oslobođeni optuženi u predmetu „Tunel“
• B13.T7 – Izvještaj o radu Tužilaštva u sjenci političkih pritisaka
• B13.T8 – Koja je uloga vrhovnog državnog tužioca?
• B13.T9 – Predloženi kandidati za Tužilački savjet, jedan studirao 16 godina
• B13.T10 – Zastare i odbacivanje prijava u tužilaštvima i sudovima – neefikasnost ili nešto ozbiljnije?
• B13.T11 – Vrhovni sud utvrdio propust Upravnog suda – ponovo će razmatrati odluku Tužilačkog savjeta
• B13.T12 – Sudije dobile novi Etički kodeks, Iličković na čelu Komisije koja će pratiti primjenu
• B13.T13 – Počinje proces formiranja Specijalnog suda
• B13.T14 – Osnovni sud u Rožajama organizovao Dan otvorenih vrata: fokus na vršnjačko nasilje i izazove u radu suda
• B13.T15 – Dva sindikata, dva pristupa štrajku u pravosuđu