B7.T2 – Odgovornost sudija i državnih tužilaca u Crnoj Gori – rijetka pojava
HRA BILTEN 7 – TEMA 2
Plaćaju li za neodgovornost crnogorske sudije i tužioci? To pitanje, koliko god bilo neobično, neophodno je postaviti, jer podaci pokazuju da su rijetki pojedinci odgovarali za propuste u radu.
Vrhovni sud je samo prošle godine utvrdio da je prekršen zakon u 12, a tokom 2025. u još četiri pravosnažne presude donijete pred crnogorskim krivičnim sudovima. Naime, tokom prethodnih 16 mjeseci usvojeno je ukupno 16 zahtjeva za zaštitu zakonitosti, koje su protiv presuda podnijeli državni tužioci, čime je potvrđeno da su sudovi donosili odluke koje nisu utemeljene u zakonu.
Ono što je problematično je činjenica da to što je sudija radio nezakonito ne utiče na ocjenu njegovog rada. Iz Sudskog savjeta su, pak, za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore saopštili da su u toku izmjene Pravilnika za ocjenjivanje sudija, te da bi utvrđene nezakonitosti u radu sudija trebalo da utiču na ocjenjivanje.
Tokom 2024. godine disciplinska odgovornost sudija formalno je utvrđena u samo jednom slučaju. Ipak, odluku u tom predmetu kasnije je ukinuo Vrhovni sud i vraćena je na ponovni postupak. Posljednji put je pravosnažno utvrđeno da je sudija bio disciplinski odgovoran još 2021. godine.
Odgovornost izostaje i kada sudije i državni tužioci ne prijavljuju imovinu Agenciji za sprečavanje korupcije. U posljednje dvije godine nijednom sudiji, ni tužiocu, nije utvrđena disciplinska odgovornost po tom osnovu.
“Tumačenje Sudskog savjeta da jednokratno neprijavljivanje imovine ne predstavlja disciplinski prekršaj, uz zahtjev da se dokaže namjera prikrivanja, praktično onemogućava utvrđivanje odgovornosti i otvara prostor za zloupotrebe.“ To je za Centar za istraživačko novinarstvo kazala pravna savjetnica NVO Akcija za ljudska prava Amra Bajrović.
Praksa je i da sudije davanjem ostavke izbjegnu vođenje disciplinskog postupka, što su konstatovali i u Ministarstvu pravde.
“Treba razmotriti mogućnosti za sprečavanje ovih pojava, uvažavajući ustavne i zakonske odredbe u ovoj oblasti. S druge strane, ukoliko postoji sumnja da je sudija ili državni tužilac u svom radu postupao nezakonito, pored disciplinske odgovornosti postoje i drugi odgovarajući postupci”, saopštili su za CIN-CG iz Ministarstva pravde, aludirajući, pretpostavljamo, na krivičnu odgovornost za zloupotrebu službenog položaja.
Od početka 2023. godine, Tužilački savjet je u 20 slučajeva odbio predlog za utvrđivanje odgovornosti tužioca, a u jednom je utvrđeno da nije učinjen disciplinski prekršaj. Disciplinska odgovornost je posljednji put utvrđena 2022. godine, kada je jedan tužilac disciplinski odgovarao zbog propusta u vršenju tužilačke funkcije.
Bajrovićeva je za CIN-CG saopštila i da i dalje nije napravljena jasna razlika između disciplinskih prekršaja i kršenja Etičkog kodeksa.
“Disciplinski prekršaji nisu dovoljno precizirani, što omogućava da čak i ozbiljna kršenja zakona prođu nekažnjeno. Neophodno je da se nastavi rad na izmjenama Zakona o Sudskom savjetu i sudijama i Zakona o Državnom tužilaštvu”.
Bajrovićeva je istakla da bi uvođenje vetinga, uz jačanje disciplinskih normi i etičkih standarda mogao biti ključni korak ka obnovi povjerenja i osnaživanju pravosudnog sistema.
Uz sve to, nekoliko nekadašnjih nosilaca funkcija u pravosuđu je pod optužbama za zloupotrebu službenog položaja, što ukazuje na ozbiljne sistemske probleme i izostanak efikasnih mehanizama prevencije i odgovornosti unutar pravosuđa, kazala je Bajrovićeva i naglasila da su potrebne djelotvorne mjere za iskorjenjivanje korupcije iz sudstva i tužilaštva.
Ovi problemi ne samo da narušavaju povjerenje građana u pravosudni sistem, već ugrožavaju i proces evropskih integracija.
Crnogorski