Većina roditelja u Crnoj Gori tokom svog školovanja nije imala predmet Građansko obrazovanje, ali ga danas vide kao važan alat za razvoj karaktera djece i suzbijanje nasilja, mržnje i netolerancije, uz jačanje demokratskih vrijednosti kod mladih, pokazali su nalazi fokus grupa u okviru projekta “Unapređenje obrazovanja za građanska i ljudska prava: obrazovne reforme za snažniju demokratiju”, koji realizuju Centar za građansko obrazovanje (CGO), Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA.

Građansko obrazovanje uči djecu kako da razumiju prava i odgovornosti, kritički promišljaju i aktivno djeluju u društvu. Savremeni međunarodni pristupi ga prepoznaju kao ključno sredstvo za jačanje društvene kohezije i veću političku participaciju mladih.

U Crnoj Gori je predmet Građansko vaspitanje/obrazovanje uveden kao obavezan u osnovnim školama od školske 2004/05, a u srednjim od školske 2006/07. Reformom nastavnih planova, nažalost, 2017. godine je svrstan među izborne, čime se broj časova i obuhvat učenika znatno smanjio. Dodatno, dugo se nije ulagalo u obuku nastavnika niti u važnost ovog predmeta u obrazovnom sistemu, što je dovelo do njegove postepene marginalizacije i ostavilo šire negativne posljedice na obrazovanje i društvo.

U vrijeme kada se, uglavnom zahvaljujući naporima nevladinih organizacija, ponovo pokreće pitanje uvođenja ovog predmeta kao obaveznog, mišljenje roditelja predstavlja posebno vrijedan orijentir.

Fokus grupe su dale priliku za dobijanje kvalitativnih informacija o stavovima roditelja, počev od toga koliko su oni danas upoznati sa terminom “građansko obrazovanje”, ali i sa samim predmetom, kao i da li oni cijene da je potrebno da se ovaj predmet vrati u status obaveznog, budući da su od njegovog ukidanja nastale brojne promjene. Ovo se posebno odnosi na “internet okruženje” u kojem današnje generacije stastavaju, ubrzanu digitalizaciju, ali i sve izražajniju polarizaciju u društvu, sve češće primjere govora mržnja, posebno na etničkoj i vjerskoj osnovi, kao i rastuće vršnjačko nasilje.

Nalazi fokus grupa pokazuju da većina roditelja tokom svog školovanja nije imala predmet Građansko obrazovanje, niti ima dovoljno informacija o njegovom sadržaju i značaju. Većina saznanja dolazi od njihove djece, koja su imala priliku da ga izaberu kao izborni predmet. Takođe, pojedini roditelji ovaj predmet pogrešno poistovjećuju sa nekadašnjim predmetom Ustav i pravo građana.

Ohrabrujuće je što značajan broj roditelja vidi predmet Građansko obrazovanje kao alat za razvoj karaktera djece, primjećujući da može pomoći da se spriječi nasilje, izgradi jednakost i obnovi etičnost. Roditelji, takođe, smatraju da ovaj predmet nudi dosta mogućnosti da se djeca angažuju i kada je riječ o drugim važnim pitanjima, poput održivosti i klimatskih promjena.

Važno je napomenuti da nijedan roditelj na fokus grupama nije rekao da je protiv uvođenja Građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta. Roditelji imaju različite ideje o tome kako bi nastava trebalo da se organizuje, ali ističu važnost tema kao što su institucionalna pismenost, socijalne vještine i razumijevanje, ljudska prava i ravnopravnost, digitalna sigurnost i vršnjačko nasilje, ekologija i održivost.

Roditelji su istakli spremnost da ponude svoje profesionalno znanje i da budu gostujući predavači iz određenih oblasti, ali i da imaju savjetodavnu ulogu u dizajnu i evaluaciji programa. Vjeruju da djeca o ovom predmetu treba da uče od nastavnika koji istinski vjeruju u njegovu važnost i mogu im biti primjer, kao i da predmet bude organizovan kroz praktičnu nastavu i radionice.

Nalazi fokus grupe pokazuju da postoji veliko interesovanje i jasno prepoznata potreba da građansko obrazovanje ponovo bude obavezan predmet. Istovremeno, izraženo je očekivanje da ovaj predmet ne bude još jedna „ocjena na papiru“, već stvarna, praktična priprema za život – učenje  kako rješavati sukobe, biti solidaran, odgovoran prema prirodi  i aktivan član zajednice.

Fokus grupe su sprovedene tokom maja 2025. godine, u tri regije Crne Gore, a uključile su, uz stratifikaciju uzorka, 31 roditelja (10 u sjevernoj, 11 u centralnoj i 10 u južnoj regiji). Stručnu podršku u njihovom sprovođenju pružio je Institut Damar.

Projekat “Unapređenje obrazovanja za građanska i ljudska prava: obrazovne reforme za snažniju demokratiju” dio je programa “Jačanje povjerenja građana u institucije i izgradnja otpornih zajednica”, koji realizuju UNDP, UNICEF i UNESCO, u saradnji s Vladom Crne Gore, a finansira ga Fond UN za izgradnju mira.