B7.T4 – Zatvaranje Poglavlja 23: Šta još Crna Gora treba da ispuni u oblasti pravosuđa?
HRA BILTEN 7 – TEMA 4
Crna Gora se suočava s velikim izazovom zatvaranja poglavlja 23, koje se odnosi na pravosuđe i temeljna prava. Iako je Evropska komisija prepoznala napredak u određenim pravosudnim reformama, predstoji još mnogo posla kako bi se ispunili svi standardi i steklo povjerenje građana.
Crna Gora, prema izvještaju Evropske komisije i završnim mjerilima, treba da se fokusira na nekoliko važnih zadataka. Jedan od njih je promjena Ustava, kako ministar pravde više ne bi bio član Sudskog savjeta. Takođe, potrebno je da većinu članova Sudskog savjeta čine sudije koje biraju same sudije. Vlada Crne Gore je 17. aprila predložila ove izmjene Ustava (vidi dolje, Kratke vijesti).
Evropska unija naglašava da su nezavisnost, nepristrasnost, integritet i efikasnost pravosuđa ključni za vladavinu prava. Sudije i državni tužioci moraju raditi bez političkih i drugih uticaja, iako svjedočimo da političari često komentarišu njihov rad, čime ugrožavaju njihov integritet. Poseban akcenat stavljen je na obezbjeđivanje adekvatnog budžeta, kadrovskih resursa i uslova rada, iako i dalje postoji hroničan nedostatak sudija i državnih tužilaca, što je problem koji zahtijeva hitno rješavanje. Predložene su i izmjene zakona kojima bi njihove zarade bile povećane za 30% (vidi temu br. 5).
Neophodno je i osigurati da izbor, ocjenjivanje i napredovanje sudija i tužilaca bude transparentno i po principu zasluga (stručnosti), te da raspodjela predmeta u sudovima bude potpuno slučajna. Iako su obrazloženja nekih odluka unaprijeđena, ona i dalje mogu biti bolja, u vidu jasnog navođenja svih kriterijuma i potkriterijuma. Takođe, potrebno je dodatno raditi na unaprjeđenju PRIS-a, sistema za slučajnu dodjelu predmeta, kako bi se povećala efikasnost i smanjio rizik od manipulacija.
EU zahtijeva dosljednu primjenu disciplinskih mjera u slučajevima kršenja profesionalnih standarda od strane sudija i državnih tužilaca (vidi temu 2). Neophodno je efikasnije sprovođenje mjera provjere imovine i podizanje svijesti javnosti o dostupnim, efektivnim žalbenim mehanizmima. Ipak, u posljednje dvije godine nije utvrđena disciplinska odgovornost sudija i državnih tužilaca zbog neprijavljivanja imovine, a disciplinske sankcije su generalno rijetke. Tokom 2024. godine disciplinska odgovornost formalno je utvrđena u samo jednom slučaju, ali je tu odluku kasnije ukinuo Vrhovni sud i vratio predmet na ponovni postupak koji do danas nije okončan.
Poseban akcenat stavljen je na potrebu za ubrzanjem sudskih postupaka, smanjenjem zaostalih predmeta i modernizacijom informacionih sistema. Neophodno je unaprijediti bazu sudske prakse, povećati dostupnost sudskih odluka i ulaganja u obuku pravosudnog kadra. Ipak, posljednju CEPEJ izvještaj ukazuje na ozbiljan pad efikasnosti – Upravni sud bilježi pad ažurnosti od 89%, a prosječno trajanje postupaka iznosi 739 dana. Vrijeme rješavanja predmeta u građanskim i privrednim sporovima premašilo je 300 dana, dok je zaostatak u Vrhovnom sudu čak 93%, što je najviši nivo u Evropi. Crna Gora je među rijetkim državama gdje rast broja predmeta prati pad efikasnosti, što zahtijeva hitne mjere.
Za zatvaranje poglavlja 23, Crna Gora mora da dokaže punu posvećenost principima vladavine prava kroz konkretne, održive i transparentne reforme. Pred njom su, ne samo zadaci poput izmjena Ustava, poboljšanja kadrovskih politika i digitalizacije pravosuđa, već i suštinska izgradnja kulture nezavisnosti, odgovornosti i efikasnosti unutar pravosudnog sistema. Ostvarenje ovih ciljeva biće ključno ne samo za napredak u evropskim integracijama.
Crnogorski