B6.T6 – Uoči novog izvještaja Evropske komisije o vladavini prava
HRA BILTEN 6 – TEMA 6
Akcija za ljudska prava je prisustvovala sastanku sa predstavnicima Evropske komisije 19. marta 2025. godine u Delegaciji EU u Podgorici. Na sastanku, koji je organizovao Generalni direktorat za pravosuđe (JUST), razgovaralo se o stanju pravosuđa u Crnoj Gori uoči izrade novog Izvještaja o vladavini prava. U diskusiji su učestvovali predstavnici nevladinog sektora, koji su istakli ključne probleme i izazove sa kojima se suočavaju sudije i državni tužioci.
HRA je naglasila da, iako je u međuvremenu došlo do izbora predsjednice Vrhovnog suda, većina problema iz prošlogodišnjeg izvještaja i dalje postoji. Iako je primjetan određen napredak, odluke o izboru i napredovanju sudija i državnih tužilaca i dalje nisu dovoljno obrazložene, dok disciplinski postupci još nisu efikasno sredstvo za utvrđivanje odgovornosti nosilaca pravosudnih funkcija. Sudski i Tužilački savjet nemaju kompletan sastav, a i dalje postoji ozbiljan nedostatak i sudija i državnih tužilaca. S druge strane, završna mjerila za Poglavlje 23, u okviru pregovora o članstvu Crne Gore u EU, zahtijevaju uspostavljanje i adekvatnih kadrovskih i institucionalnih kapaciteta, kao i efikasnih mehanizama za utvrđivanje odgovornosti u pravosuđu.
Kada je riječ o novoj Strategiji reforme pravosuđa 2024-2027, HRA je izrazila sumnju u ostvarenje cilja da se tokom ove godine popuni 90% sudijskih mjesta. Dugotrajni postupci izbora sudija, kao i nedovoljna motivacija stručnog kadra za sudijski poziv, dovode u pitanje realizaciju ovog plana. Donošenje zakona o pravima sudija i državnih tužilaca planirano je tek za kraj 2026. godine, što dodatno demotiviše.
Pomenuli smo i zabrinjavajući trend rasta usvojenih zahtjeva za zaštitu zakonitosti, u predmetima u kojima je zakon povrijeđen u korist okrivljenih. Tokom 2024. godine i u 2025. usvojeno je čak 14 takvih zahtjeva, više nego u četiri protekle godine zajedno. Razmatrani su i krivični postupci koji se vode protiv pojedinih nosilaca pravosudnih funkcija, ali i bivših direktora i visokih funkcionera Uprave policije. Obje pojave upućuju na potrebu sprovođenja vetinga, da bi se osigurao integritet pravosuđa.
Komentarisani su i problemi poput neadekvatnih plata sudija i državnih tužilaca, preopterećenosti sudova, nedostatka administrativnog osoblja i savjetnika, te neadekvatnih prostorija. U odnosu na efikasnost, predočeno je da izvještaj CEPEJ ni za 2024. neće biti bolji od onog koji je konstatovao alarmantnu situaciju u 2022. godini. Izmjene Zakonika o krivičnom postupku (ZKP), koje su neophodne za ubrzanje postupaka, još nisu usvojene. Saopšteno je da su komentari Evropske komisije pretežno dostavljeni na kraju januara i da se očekuje da urgentne izmjene ZKP budu usvojene vrlo brzo, dok će radna grupa nastaviti rad na izmjenama cjelokupnog ZKP. Dodatno, govorilo se i o čestim političkim pritiscima, na koje Sudski i Tužilački savjeti ne reaguju dosljedno.
Sastanak sa predstavnicima Evropske komisije je ukazao na to da problemi u crnogorskom pravosuđu opstaju i da bi što prije trebalo obezbijediti opipljive rezultate u skladu sa završnim mjerilima za Poglavlje 23.
Crnogorski