LOKALNI IZBORI I KRŠENJE PRAVA NA DJELOTVORNI PRAVNI LIJEK ZA ZAŠTITU BIRAČKOG PRAVA

IZABRATI SUDIJE I OMOGUĆITI RAD USTAVNOG SUDA
21/10/2022
SUDSKI I TUŽILAČKI SAVJET DA RADE BOLJE I DA SE TO VIDI
01/11/2022

LOKALNI IZBORI I KRŠENJE PRAVA NA DJELOTVORNI PRAVNI LIJEK ZA ZAŠTITU BIRAČKOG PRAVA

Država krši ljudsko pravo na djelotvorni pravni lijek za zaštitu biračkog prava svima koji su već podnijeli ili će podnijeti žalbe na izborni proces Ustavnom sudu, jer taj sud o tim žalbama neće moći da odluči ni u propisanim rokovima, ni do daljnjeg.

Ustavni sud ne može da odlučuje o žalbama na izbore jer nema kvorum za odlučivanje, zbog toga što poslanici u Skupštini Crne Gore preko dvije godine nijesu izabrali ni jednog sudiju, koji bi omogućio nastavak rada tog suda.

Pravo na žalbu Ustavnom sudu za zaštitu biračkog prava garantovano je i Ustavom Crne Gore i Zakonom o Ustavnom sudu i Zakonom o izboru odbornika i poslanika, a međunarodni ugovori o ljudskim pravima garantuju pravo na slobodne izbore i na djelotvorni pravni lijek za zaštitu tog prava.

Takođe, konačni rezultati izbora u opštinama u odnosu na čije izborne procese su podnijete ustavne žalbe neće moći da se proglase sve dok Ustavni sud o tim žalbama ne odluči.

Do sada su Ustavnom sudu podnijete žalbe na izborne procese u opštinama Danilovgrad i Plav, a vjerovatno će biti podnijete i u odnosu na Žabljak, s obzirom na to da je Državna izborna komisija (DIK) već odbila dva prigovora na rješenja Opštinske izborne komisije (OIK) na Žabljaku. Kad DIK odluči i o ostalim prigovorima, podnijetim protiv rješenja OIK u Podgorici, Zeti, Kolašinu i Pljevljima, znaće se da li će i u odnosu na te lokalne izbore biti podnijete ustavne žalbe.

Nije nam poznato da je neka druga evropska država odlučila da sprovede izbore bez nadležnog suda za zaštitu biračkog prava. Sprovođenje parlamentarnih i predsjedničkih izbora bez Ustavnog suda bio bi novi skandal koji bi pokazao nepoštovanje prava.

* * *

Prema informacijama koje je Akcija za ljudska prava dobila od Ustavnog suda, tom sudu su do sada, a još prije lokalnih izbora održanih u nedjelju, bile podnijete dvije žalbe u odnosu na izborne procedure u opštinama Danilovgrad i Plav. Izborni rezultati neće moći da budu proglašeni u te dvije opštine, a i nekim drugim, prije nego što Ustavni sud ne odluči o svim žalbama u odnosu na lokalne izbore koje mu budu podnijete (čl. 98 Zakona o izboru odbornika i poslanika).

Da li će i koliko novih izbornih žalbi biti upućeno nefunkcionalnom Ustavnom sudu, i u odnosu na koje opštine, znaće se pošto u narednim danima Državna izborna komisija (DIK) odluči o prigovorima koji su podnijeti na rješenja Opštinskih izbornih komisija (OIK) u Podgorici, Zeti, Kolašinu, Žabljaku i Pljevljima (čl. 110 Zakona o izboru odbornika i poslanika). Svi čije prigovore DIK odbaci ili odbije imaju pravo na žalbu Ustavnom sudu.

Prema nama dostupnim informacijama, Opštinskim izbornim komisijama je podnijeto 25 prigovora, od kojih su te komisije 22 prigovora odbile, 2 usvojile potpuno, a jedan djelimično. DIK je usvojila jedan prigovor protiv rješenja OIK Budva, a odbila dva prigovora protiv rješenja OIK na Žabljaku.

Ustavni sud je po zakonu dužan da po žalbama u vezi izbora postupi u kratkim rokovima (u roku od 24h dostavlja na izjašnjenje nadležnoj izbornoj komisiji, u roku od 48h od prijema izjašnjenja mora da odluči o žalbi, čl. 100-101 Zakona o Ustavnom sudu). Međutim, sud će izvjesno prekršiti ove rokove i do daljnjeg neće postupati po žalbama, jer nema kvorum za odlučivanje.

Legitimitet izbora u opštinama Danilovgrad i Plav, u odnosu na čije izborne procese su podnijete žalbe, bio je ugrožen i prije izbornog dana. Ne može se znati je li neki dio izbornog postupka, na osnovu dvije podnijete žalbe, trebalo poništiti i prije izbora, jer Ustavni sud o tome nije mogao da odluči (vidi čl. 102 Zakona o Ustavnom sudu).

Ranije je Ustavnom sudu bio podnijet i predlog za ocjenu ustavnosti zakona kojim je Zeta ustanovljena kao nova izborna jedinica, o čemu je isto trebalo odlučiti, da i ti izbori ne bi bili pod sumnjom.

Ustavnom sudu su bile podnijete i žalbe u vezi izmjena Zakona o lokalnoj samoupravi, o kojima takođe nije odlučeno, ali su vjerovatno postale bespredmetne jer je Ustavni sud u međuvremenu odlučio da je zakon neustavan.

Ustavni sud, kad rješava o žalbi, može da odluči da poništi izborni postupak ili jedan njegov dio, ako odluči da je nepravilnost bila takva da je mogla uticati na rezultate izbora (čl. 102 Zakon o Ustavnom sudu). To znači da svaka osnovana ustavna žalba ne dovodi nužno i do poništavanja izbora, ali opet, o tome može da odluči samo Ustavni sud i niko drugi. Zbog toga od odluke tog suda i zavisi konačno proglašenje izbornih rezultata.

Ustavni sud bi mogao da postane funkcionalan tek za mjesec dana, ako bi 49 poslanika u drugom krugu glasanja u Skupštini Crne Gore odlučilo da izaberu bar jednog sudiju. Međutim, sudeći po stavu bloka stranaka oko Demokratske partije socijalista, koje su odbile da glasaju za bilo kog kandidata u prvom krugu, do izbora novog sudije ni tada neće doći.

Preostaje raspisivanje novog postupka izbora sudija Ustavnog suda, koji će potrajati više mjeseci, pod uslovom da se uopšte prijave osobe čije bi kandidature utvrdio nadležni odbor, i da one dobiju i kvalifikovanu većinu u prvom ili drugom krugu glasanja. Sudeći po načinu na koji su poslanici svih partija tretirali kandidate, otpisujući ih bez obrazloženja i šanse da odgovore na optužbe o nestručnosti ili nepristrasnosti, neizvjesno je da li će iko više poželjeti da se kandiduje na bilo koju funkciju o kojoj poslanici treba da odlučuju.

To znači i da bi proglašenje konačnih rezultata lokalnih izbora u nekim opštinama moglo da se otegne unedogled. Podnosioci žalbi Ustavnom sudu mogu odmah da se žale Evropskom sudu za ljudska prava, ali ni taj sud, najvjerovatnije, o tim predstavkama ne bi postigao da odluči prije nego što Ustavni sud nastavi sa radom.

S druge strane, organizovanje i sprovođenje parlamentarnih i predsjedničkih izbora bez Ustavnog suda da odlučuje o izbornim žalbama, bio bi novi skandal, koji bi pokazao da država nije sposobna za vladavinu prava.