26/4/2015 KONTINUIRANA OBUKA SUDIJA I TUŽILACA MORA BITI I OBAVEZNA: PREDLOZI AKCIJE ZA LJUDSKA PRAVA ZA PROMJENE NACRTA ZAKONA O CENTRU ZA OBUKU U PRAVOSUĐU

25/4/2015 – ODRŽAN ZAVRŠNI SASTANAK MEDIJSKIH OMBUDSMANA POSVEĆEN MEĐUSOBNOJ SARADNJI I UJEDNAČENOJ PRIMJENI NOVINARSKOG KODEKSA
25/04/2015
29/4/2015 – DRŽAVLJANSTVO NE TREBA DA BUDE USLOV ZA ČLANSTVO PREDSTAVNIKA NEVLADINIH ORGANIZACIJA U RADNIM TIJELIMA VLADE
29/04/2015

26/4/2015 KONTINUIRANA OBUKA SUDIJA I TUŽILACA MORA BITI I OBAVEZNA: PREDLOZI AKCIJE ZA LJUDSKA PRAVA ZA PROMJENE NACRTA ZAKONA O CENTRU ZA OBUKU U PRAVOSUĐU

Akcija za ljudska prava (HRA) je dostavila Ministarstvu pravde obrazložene predloge amandmana na Nacrt zakona o Centru za obuku u pravosuđu.

Iznenađeni da Nacrt zakona uopšte nije predvidio obavezne programe usavršavanja za sudije i tužioce, predložili smo da se predvidi:

  1. da Upravni odbor Centra određuje koji su programi obuke obavezni za sve sudije i tužioce, odnosno sudije ili tužioce određenog profila,

  2. da se izričito omogući sudijama i tužiocima da se usavršavaju najmanje četiri radna dana godišnje, i

  3. da se obezbijedi precizna evidencija pohađanja obuke za svakog sudiju i tužioca ponaosob, da bi se znalo da li su osobe koje su imale obavezu da učestvuju u obuci u njoj i učestvovale, odnosno, da bi se obezbijedili podaci za svakog sudiju i tužioca o programima obuke u kojima su učestvovali.

Obavezna kontinurana obuka sudija i tužilaca postoji ne samo u, primjera radi, Francuskoj, Italiji, Belgiji, Bugarskoj, Velikoj Britaniji, Španiji, Mađarskoj, Poljskoj, Litvaniji, Holandiji (samo tužilaca), već i u zemljama regiona kao što su Hrvatska i BiH, pa ne vidimo ni jedan opravdani razlog da se ne uvede i u Crnu Goru. U fazi pripreme za članstvo u Evropskoj uniji, izvjesno je da bi sve sudije obavezno morale da nauče da primjenjuju pravo Evropske unije. S druge strane, praksa pokazuje da je sudijama i tužiocima neophodno kontinuirano učenje i upoznavanje sa praksom Evropskog suda za ljudska prava, međunarodnim humanitarnim pravom, savremenim metodama istrage krivičnih djela korupcije, organizovanog kriminala, kriminala putem interneta, itd.

Vođenje precizne evidencije o obukama koje je pohađao svaki sudija ili tužilac pojedinačno,  a ne samo evidencije ”o strukturi i broju učesnika”, kako je predloženo, omogućilo bi prikupljanje podataka važnih za napredovanje u karijeri ili utvrđivanje disciplinske odgovornosti.

Podsjećamo da država mora da obezbijedi da sve sudije budu odgovarajuće obučene za obavljanje sudijske funkcije, što podrazumijeva kontinuirano usavršavanje.

Pored ovoga, dostavili smo i predloge:

  • da se Centru za obuku u pravosuđu omogući da obučava i upravnike pisarnica i drugo osoblje zaposleno u sudovima i državnom tužilaštvu (amandmani 1 i 2);
  • da Sudski savjet i Tužilački savjet, umjesto da biraju sudiju i tužioca van svog sastava da ih predstavlja u Upravnom odboru Centra za obuku, biraju svoje članove u taj Upravni odbor; u suprotnom, da se omogući konferencijama sudija i tužilaca da biraju svoje predstavnike, sudiju, odnosno tužioca u Upravni odbor Centra (amandmani 2 i 3);
  • da Upravni odbor Centra propiše kriterijume na osnovu kojih će utvrđivati sposobnost i volju kandidata za mentore za inicijalnu obuku sudija i tužilaca (amandmani 5 i 6);
  • da se omogući članovima Upravnog odbora Centra da izaberu predsjednika Upravnog odbora, umjesto da se mjesto predsjednika ograničava na predstavnika Vrhovnog suda;
  • da se omogući članstvo advokata i naučnih radnika u programskim odborima (amandmani 8 i 9);
  • da se nadležnosti Programskog odbora za inicijalnu obuku i Programskog odbora za kontinuiranu obuku preciznije propišu radi jasnijeg tumačenja (amandman 10);
  • da se uslov za prestanak mandata člana Programskog savjeta – osuda na bezuslovnu kaznu zatvora – zamijeni (bilo kakvom) osudom za krivično djelo koje bi člana učinilo nedostojnim tog članstva, i tako omogući procjena u svakom pojedinačnom slučaju  (amandman 11);
  • da uslov za izbor direktora Sekretarijata bude aktivno znanje engleskog jezika, umjesto engleskog ili francuskog jezika (amandman 12);
  • da se omogući da predavači sudijama i tužiocima mogu biti i osobe koje se ne bave naukom ali imaju dragocjena praktična znanja i iskustva koja im mogu pomoći da razumiju pojave kao što su domaće nasilje, potrebe osoba sa invaliditetom, rad medija i sl (amandman 14);
  • da se sadržina i cilj inicijalne obuke preciziraju u duhu domaćeg jezika i pravilnijeg i potpunijeg tumačenja, a posebno da se propiše da je cilj obavljanje funkcije u skladu sa zahtjevima demokratskog društva (amandman 15);
  • da se omogući da se kandidat žali prilikom formiranja ocjene koja se dostavlja na konačno odlučivanje (amandman 16).

Tim Akcije za ljudska prava

 

Judicial Training in the EU Member States