Akcija za ljudska prava predložila je danas predlagaču i poslanicima amandmane na Predlog zakona o unutrašnjim poslovima.
Iako se radi o zakonu koji je od izuzetnog značaja za prava i interese građana, nadležni predlagač, ministar unutrašnjih poslova, nije organizovao javnu raspravu o ovom zakonu, niti je u izradu zakona uključio predstavnike nevladinih organizacija, suprotno članovima 81, tačka 1 i 97 Zakona o državnoj upravi.
Imajući u vidu da je Predlog zakona pretežno zasnovan na preuzimanju odredbi Zakona o policiji Republike Srbije, predlagač je imao dovoljno vremena da uključi domaću javnost u promišljanje najboljih rješenja za Crnu Goru.
U vrlo kratkom roku izradili smo predložene amandmane, oslanjajući se na međunarodne standarde, Zakon o policiji Republike Hrvatske iz 2011. godine, koji je usvojen u poslednjoj fazi pregovora sa EU, kao i na zakone Crne Gore s kojima bi zakon koji uređuje postupanje policije morao biti usaglašen.
Predloženi zakon mogao je biti jasniji, precizniji i sveobuhvatniji. Nadamo se da će predloženih 15 amandmana doprinijeti usvajanju što boljih zakonskih rješenja, i da će ih i predlagač uzeti u obzir.
Smatramo da je neophodno sledeće:
uskladiti odredbe o primjeni sredstava prinude prema grupi lica (što podrazumijeva i razbijanje javnog skupa) s međunarodnim standardima i zakonom o javnim okupljanjima;
produžiti predviđeni rok za podnošenje pritužbe na rad policije od mjesec dana na šest mjeseci;
uskladiti brisanje ličnih podataka iz policijske evidencije sa praksom Evropskog suda za ljudska prava i Zakonikom o krivičnom postupku;
precizirati i razgraničiti ovlašćenja ministra i suda u pogledu ocjene zakonitosti primjene sredstava prinude;
jasno naglasiti da se povodom prekomjerne primjene sredstava prinude može voditi i krivični, odnosno prekršajni, kao i disciplinski postupak (tj. postupak zbog povrede radne dužnosti) koji je predviđen ovim zakonom, i da oslobađanje od krivične odgovornosti ne pretpostavlja oslobađanje i od disciplinske odgovornosti;
primjenu ”prikrivenih policijskih radnji” uskladiti sa primjenom mjera tajnog nadzora kako je to propisano ZKP-om. Ove mjere ne može nikako da naredi ministar, kako je predviđeno Predlogom, već samo državni tužilac, odnosno sudija za istragu;
obrazovati Komisiju koja bi sprovodila redovne i vanredne ljekarske preglede i kontrolisala u kontinuitetu psiho-fizičku sposobnost policijskih službenika i propisati odgovarajuću obavezu za policijske službenike da se podvrgavaju takvim pregledima;
obezbijediti psihološku podršku policijskim službenicima koji su učestvovali u traumatičnim događajima i drugoj visokostresnoj situaciji;
u odnosu na primjenu policijskih ovlašćenja prema maloljetnicima uputiti na primjenu zakona kojim će biti posebno uređeno postupanje prema maloljetnicima u krivičnom postupku.
besplatnu pravnu pomoć u krivičnom postupku zbog upotrebe sredstava prinude pružiti samo onim službenicima za koje se u okviru policije, odnosno ministarstva ocjeni da su silu primjenili u granicama ovlašćenja, a ne svima, imajući u vidu da ni Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći ne obezbjeđuje besplatnu pomoć ni svim žrtvama zlostavljanja, već samo onim strankama koje su izuzetno socijalno ugrožene;
precizirati pojam neposredne životne opasnosti svih lica kao što je preciziran pojam neposredne ugroženosti života policijskog službenika.
za direktora policije propisati uslove stručnosti i iskustva na policijskim poslovima, po uzoru na rješenja iz zakona u okruženju.
Amandmane na Predlog zakona o unutrašnjim poslovima možete preuzeti ovdje.
