Povodom današnje odluke Ustavnog suda da odbaci inicijativu Akcije za ljudska prava za ispitivanje ustavnosti Zakona o popisu za 2011. godinu zbog toga što ”metodologija i uputstvo” garantuju slobodu izjašnjavanja, saopštavamo sljedeće:

Iako je Ustavni sud potvrdio naš stav da niko ne smije biti primoran da se izjasni o vjeroispovjesti i nacionalnoj, odnosno etničkoj pripadnosti, svojom odlukom da ne poništi sporne članove Zakona o popisu, koji propisuju obavezno, tačno i potpuno odgovaranje na sva pitanja, Ustavni sud je propustio da zaštiti vladavinu prava.

Obrazloženje Ustavnog suda smatramo kompromisnim političkim stavom i degradacijom institucije Ustavnog suda.

Zapanjujuće je obrazloženje Ustavnog suda da ”metodologija i uputstvo”, dakle, u najboljem slučaju, podzakonski akti, garantuju ljudsko pravo da se na sporna pitanja ne odgovori, jer se ljudska prava mogu obezbjediti jedino zakonom, pa je Ustavni sud u ovom slučaju trebalo da ispita jedino ustavnost zakona i ničeg drugog.

Stav da je ljudska prava moguće garantovati metodologijama i uputstvima posebno je opasan jer dozvoljava da se na isti način, metodologijama i uputstvima, ljudska prava ukidaju!

Ustav jasno kaže: Zakon mora biti saglasan sa Ustavom i potvrđenim međunarodnim ugovorima, a drugi propis mora biti saglasan sa Ustavom i zakonom. Ovdje imamo apsurdnu situaciju da su ”metodologija i uputstvo”, dakle ”drugi propis”, možda saglasni sa Ustavom i potvrđenim međunarodnim ugovorima, ali su suprotni zakonu!

Od kada smo obaviješteni o odluci Ustavnog suda, a ni ranije, Akcija za ljudska prava nigde nije mogla da pronađe ”Metodologiju i uputstvo” na koje se pozvao Ustavni sud: ni na internet stranici MONSTAT, ni u objavljenim Službenim listovima, pa izrazavamo bojazan da je Ustavni sud presudio na osnovu neobjavljenih propisa. Vladavina prava, čiji su nezaobilazni dio zakonitost, ustavnost i javno objavljivanje propisa, uspostavljena je kako bi se spriječilo samovoljno vladanje po tajnim uredbama, kakvo je odlikovalo mračno doba jednopartijske vladavine.

Akcija podseća na stav Venecijanske komisije da sastav i način izbora sudija i predsjednika Ustavnog suda ne obezbjeđuju neutralnost i nezavisnost Ustavnog suda Crne Gore (vidi tačku 122 Mišljenja Venecijanske komisije o Ustavu Crne Gore od 20. decembra 2007, prevod dostupan u publikaciji Međunarodni standardi ljudskih prava i ustavne garancije u Crnoj Gori, na sajtu HRA: www.hraction.org). Ovakva odluka Ustavnog suda takav stav Venecijanske komisije najbolje potvrđuje u praksi.