
Svi poslanici lično danas u Skupštini pokazuju da li su na strani žrtava ili zločinaca
24/09/2026BJEŽANJE OD RASPRAVE O MRAČNOJ PROŠLOSTI NE VODI U BOLJU BUDUĆNOST
Nevladine organizacije i građanski aktivisti i aktivistkinje, potpisnici apela od 9. septembra 2026. godine, najoštrije osuđuju to što je vladajuća većina na sjednici od 24. septembra izbjegla raspravu i glasanje o odgovornosti predsjednika Skupštine Andrije Mandića zbog veličanja pravosnažno osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića.
Vlast je time pokazala da nije dorasla evropskim vrijednostima. Demonstriran je politički kukavičluk i pogubna ideologija koja od devedesetih opravdava ratne zločine.
Nedostatak kvoruma utvrđen je na netransparentan način. Prozivka je obavljena bez mikrofona, novinarima, snimateljima i fotoreporterima nije bio dozvoljen ulazak u plenarnu salu, a direktnog prenosa nije bilo. Javnost nije mogla ni da čuje prozivku ni da prati šta se u sali dešava. Navedena atmosfera sa sjednice je ponižavajuća za Crnu Goru i kontrolnu funkciju Skupštine Crne Gore.
Ovakva netransparentnost oko utvrđivanja odgovornosti predsjednika Skupštine dodatno svjedoči o bježanju od odgovornosti.
Zbog nedostatka kvoruma Crna Gora je pala na moralnom testu. Poslanici PES-a, Demokratske Crne Gore, DNP-a, NSD-a i SNP-a, nezavisni poslanici Radinka Ćinćur, Danilo Jokić i Dragan Bojović, kao i poslanik Albanskog foruma Nikolla Camaj ugrozili su napredak Crne Gore ka Evropskoj uniji kako bi zaštitili Mandića i glorifikaciju ratnog zločinca. Umjesto da se pojave i javno preuzmu odgovornost za svoj stav, izbjegli su da se pred građanima odrede prema poštovanju žrtava i pravosnažnih presuda međunarodnih sudova, što su univerzalne civilizacijske vrijednosti. Tome je doprinijela i nezavisna poslanica Radinka Ćinćur, koja je nedolaskom pomogla Mandiću da izbjegne glasanje o odgovornosti. Posebno razočarava i Nikolla Camaj, koji je javno obećao da će prisustvovati sjednici i glasati za Mandićevo razrješenje.
U sali su bili poslanici DPS-a, Evropskog saveza, BS-a, GP URA i kluba DUA–HGI, poslanik PES-a Seid Hadžić, poslanik Albanske alijanse Ilir Çapuni, poslanik Albanskog foruma Artan Çobi, te nezavisni poslanici Jevrosima Pejović, Maja Vučelić, Nikola Janović i Miodrag Laković, njih 38, sa Mandićem 39 i dva glasa su nedostajala za kvorum.
Predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić do danas nijednom riječju nije osudio nedjelo predsjednika Skupštine, dok je njegova partija prednjačila u javnoj odbrani Mandića i relativizaciji njegovog čina.
Nema svijetle evropske budućnosti bez poštenog suočavanja s mračnom prošlošću. A ta prošlost je genocid u Srebrenici, u kojem je ubijeno više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka. To je opsada Sarajeva, tokom koje je ubijeno više od deset hiljada njegovih građana, i progon nesrpskog stanovništva. Za te užasavajuće masovne zločine pravosnažno je osuđen Ratko Mladić, kome se divi predsjednik crnogorske Skupštine. Evropska budućnost ne gradi se prećutkivanjem takve prošlosti, već njenim priznavanjem, poštovanjem žrtava i jasnim otklonom od zločinačke ideologije.
Naglašavamo da velika većina građana Crne Gore (65,3%, prema istraživanju CGO-a iz 2025.) prihvata da je u Srebrenici počinjen genocid. Građani su očigledno spremniji da se suoče s činjenicama nego pojedine partije koje sebe nazivaju građanskim i proevropskim. Posebno PES i Demokrate duguju odgovor svojim biračima kako to grade evropsku budućnost štiteći veličanje ratnih zločinaca?! Takvo postupanje je suprotno jasnoj poruci poslanika Evropskog parlamenta da glorifikaciji ratnih zločinaca nema mjesta ni u EU ni u zemljama kandidatkinjama, te da Crna Gora mora poštovati presude međunarodnih sudova, dostojanstvo žrtava i odbaciti svaku relativizaciju ratnih zločina.
Iako članstvo u Evropskoj uniji za Crnu Goru nema alternativu, stvari se moraju nazvati pravim imenom. Poruke evropskih zvaničnika o nastavku saradnje predstavljaju kontinuitet politike dvostrukih standarda. Ako glorifikaciji ratnih zločinaca nema mjesta u EU, ne smije ga biti ni na čelu najvišeg crnogorskog zakonodavnog doma, čiji je legitimitet juče potpuno obesmišljen.
Umjesto da nas integriše kao članicu drugog reda i bez prava veta kao što postoje naznake, neophodno je da EU stalno ukazuje na to da se evropske vrijednosti moraju poštovati svakodnevno.
Svojim postupanjem poslanici vlasti nijesu zaštitili ni Skupštinu ni evropske vrijednosti. Zaštitili su samo Andriju Mandića i time ugrozili put svih nas ka Evropskoj uniji.
Nevladine organizacije:
- Akcija za ljudska prava (HRA), Tea Gorjanc Prelević
- Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN CG), Milka Tadić Mijović
- Udruženje „Štrpci – protiv zaborava“, Demir Ličina
- Asocijacija SPEKTRA, Jovan Ulićević
- Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA, Ervina Dabižinović
- PRIMA, Aida Perović
- Juventas, Ivana Vujović
- Centar za građansko obrazovanje (CGO), Daliborka Uljarević
- Crnogorski komitet pravnika za zaštitu ljudskih prava, Velija Murić
- Koračajte sa nama – Phiren Amenca, Elvis Beriša
- Ul-Info, Mustafa Canka
- Crnogorska LGBTIQ asocijacija Kvir Montenegro, Staša Baštrica
- Građanska inicijativa 21. Maj, Rade Bojović
- Ekopatriotizam, Ivana Čogurić Rašović
- Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), Nevenka Vuksanović
- Sigurna ženska kuća, Budislavka Mira Saveljić
- Antifašisti Cetinja, Filip Kuzman
- Opštinsko udruženje multiple skleroze Bijelo Polje, Lidija Guberinić
- Multimedijal, Željko Đukić
- 35mm, Darko Ivanović
- Udruženje za zaštitu i promociju prava građanina “Pravozastupnik”, Budislav Budo Minić
- Fond za progresivne politike, Ćazim Lisičić
- Ikre Rožaje, Velida Hodžić
- Crnogorski ženski lobi, Aida Petrović
- Ženska akcija, Slavica Striković
- Centar za monitoring i istraživanje (CeMI), Zlatko Vujović
- Dr Martin Schneider-Jacoby Association, Zenepa Lika
- Korifej teatar, Zoran Rakočević
- Društvo crnogorskih izdavača, Vladimir Vojinović,
- Institut za medije CG, Olivera Nikolić
- Ipso Facto, Milena Popović Samardžić
- Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO), Zorana Marković
- NOVA Centar za feminističku kulturu, Nataša Nelević
- Prazan prostor, Marija Backović
- Crnogorski PEN centar, Boban Batrićević
- Crnogorsko filološko društvo, Milan Marković
Građanski aktivisti i aktivistkinje:
- Dina Bajramspahić
- Jovana Marović
- Nikoleta Đukanović
- Paula Petričević
- Emir Pilav
- Danijel Kalezić
- Almedina Dodić
- Milena Bešić
- Biljana Maslovarić
- Darko Saveljić
- Goran Đurović
- Milica Kankaraš Berber
- Sabina Talović
- Ana Milović Jasikovac
- Vesna Rajkovic Nenadić







Crnogorski